POBUNA U SOCIJALI

‘Obiteljske domove žele novim zakonom ukinuti bez ikakvih analiza i istraživanja!‘

Na Aladrovićev Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi dosad je stiglo 1300 primjedbi i prijedloga

Josip Aladrović

 Boris Kovačev/Cropix

Koliko je dosadašnji zakon bio loš te koliko ni ovaj novi neće biti savršen možda najbolje ilustrira više od 1300 primjedbi i prijedloga koliko ih je stiglo na E-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, unatrag mjesec dana, a zaključno s današnjim danom, odnosno zaključenjem ovoga broja novina.

Može se reći da dominiraju dvije glavne kritike, ona kako se predloženim zakonom neće postići reforma, nego će se dogoditi još veća centraliziranost sustava, dok se druga odnosi na ukidanje obiteljskih domova te bojazan da će to značiti samo daljnje smanjenje resursa za smještaj korisnika, kojih je i sada premalo. Hrvatska komora socijalnih radnika i njihova strukovna udruga svakako su u svojim primjedbama dobili najveći podršku ostalih zainteresiranih.

- Zakon ne doprinosi očekivanoj reformi ove djelatnosti kojom se treba postići bolja kvaliteta stručnog rada i povećanje kvalitete života najranjivijih socijalnih skupina u našem društvu. Očekivano administrativno rasterećenje sustava socijalne skrbi nije postignuto, a strukturne promjene koje ovaj Zakon donosi dodatno će destabilizirati i dugoročno štetno utjecati na djelatnost socijalne skrbi u Hrvatskoj - kažu u Komori.

Gdje je individualni pristup

Smatraju da će osnivanje Zavoda za socijalni rad koji bi u svojoj naravi trebao zamijeniti sve mjesne centre za socijalnu skrb donijeti samo veću centralizaciju sustava, a djelatnike sustava socijalne skrbi, kažu, svelo bi se time na tek bezličan djelić velikog kotača, preslikan iz mirovinskog, zdravstvenog i sustava zapošljavanja, bez pravne osobnosti i snage.

- Struka nas uči da svakom korisniku pristupamo individualno, računajući na njegove vlastite snage u rješavanju izazova s kojima se suočava. Gdje je nestala ta individualnost kad se radi o ustanovama koje bi trebale biti duša zajednice - centrima za socijalnu skrb? Zavodi za socijalnu skrb u županijama (2011./12.) pokazali su da, ne samo svaka regija, već svaki centar ima različite resurse, potrebe, izazove i snage i da je njihovo spajanje u suprotnosti s dobrobiti korisnika i zajednice, kažu u Komori.

Osiguravanje resursa

Također smatraju da u razdoblju od pet godina, u kojemu bi se trebali zatvoriti obiteljski domovi, zakon uopće ne daje odgovor što će biti s resursima za korisnike. O ovoj temi posebno je angažirana karlovačka udruga StarKA koja okuplja vlasnike obiteljskih domova i njihova predsjednica Sabina Angelina Latin.

- Predlagatelj prije iznošenja prijedloga nije proveo nužna istraživanja, analize, savjetovanja i projekcije kojima bi se jasno vidjele dobrobiti ili štetnosti ovakvog prijedloga, osigurale vrlo izvjesne potrebite mjere sanacije te provjerilo je li provediv u predloženom prijelaznom razdoblju.

Dokaz da analiza nema iskazi su samog ministra Josipa Aladrovića, u medijskim nastupima, ali i u nastupima drugih visokorangiranih i odgovornih zaposlenika u ministarstvu - kaže Sabina Angelina Latin, dodajući da bi prema njihovim istraživanjima samo jedan od deset obiteljskih domova mogao postati privatni dom kako to traži zakon, koji bi, da bi bio isplativ, morao imati barem 45 korisnika, ali i 30 posto veću cijenu usluga.

Iz Istarske županije reagirali su kako izmjene donose značajno veću količinu ovlasti i poslova za županije, koje trenutno nemaju dovoljno resursa za obavljanje tih poslova, pa ustraju kako je preduvjet za navedeno da se propiše i način osiguravanja novih resursa za županije, i kadrovskih, i financijskih, kako bi mogle obavljati te poslove. Iz Primorsko-goranske županije također podvlače centralizaciju kao problem, jer "svjedoci smo da kod ustanova kojima je osnivač država, često nedostaje 'motivacije' za takve aktivnosti, uz rijetke pozitivne izuzetke".

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske "izražava iskrenu zabrinutost uvođenjem centraliziranog modela od kojeg smo u prijašnjem zakonodavnom okviru odustali jer se pokazao kao neučinkovit i neefikasan. Kao roditelj-njegovatelj gospođa Marica Mikulić kaže da joj je ovaj Nacrt bilo mučno čitati, da je njegov naglasak na "ograničenju i isključenju", te da se ne bavi temeljnim pitanjima.

U Ministarstvu nam kažu kako su očekivali velik broj promjedbi jer "Zakon o socijalnoj skrbi obuhvaća velik broj zainteresiranih dionika, od građana, pojedinih korisničkih skupina, udruga, radnika ustanova, te se velik broj primjedbi ponavlja od strane različitih pravnih ili fizičkih osoba".

Odgovor Ministarstva

"Ključne novine predviđene Nacrtom prijedloga zakona o socijalnoj skrbi su predstavljene na Nacionalnom vijeću za razvoj socijalnih politika i kroz Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalne skrbi. Nitko od članova nije bio protiv, osim dva člana koja su bila suzdržana. Osnivanje Zavoda za socijalni rad ne predstavlja centralizaciju stručnog rada u sadašnjim centrima za socijalnu skrb koji će na jednak način ostati dostupni krajnjim korisnicima i u budućnosti.

Radi se o racionalizaciji poslovanja u pogledu organizacijskog rada ustanove i potpornih poslovnih procesa. Također, jedan od glavnih ciljeva je i kvalitetnije praćenje i ujednačavanje postupaka ostvarivanja prava korisnika vodeći računa o individualnim potrebama, području i uvjetima u kojima korisnik živi", smatraju u Ministarstvu.

"Domino-efekt Aladrović" urušava cijeli sustav socijalne skrbi

U Komori i Udruzi socijalnih radnika smatraju da novim Zakonom o socijalnoj skrbi ministar Josip Aladrović urušava sistem pa su fizički odlučili demonstrirati domino-efekt koji će se njime dogoditi. Ministar je tako postao "pločica", a pored njega su svoje mjesto dobile pločice "socijalni radnici", "žrtve nasilja", "djeca i obitelji u riziku", i tako dalje.

Nakon pomicanja "Aladrovića", domino-efektom urušio se i njegov sistem. Pokrenuli su i inicijativu "STOP gaženju socijalnih radnika" kojom se oštro protive promjenama Zakona, istaknuvši da se ne radi o reformi, već o "bleformi" sustava socijalne skrbi.

- Više od 60.000 građana, socijalno isključenih osoba, koristi usluge u socijalnoj skrbi. To su naši korisnici i dužnost je svakog socijalnog radnika da se zalaže za njihova prava. Upravo zbog toga, socijalni radnici nemaju pravo na šutnju - rekla je predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR) Štefica Karačić.

Predsjednik HKSR-a Antun Ilijaš naglasio je pak kako novi zakon predviđa Komoru socijalnih radnika, pa tako i gašenje glasa dvije i pol tisuće socijalnih radnika koji u Hrvatskoj rade u neadekvatnim uvjetima, ali i da će se dodatno otežati položaj korisnika.

Tvrde da je ministar Aladrović u potpunosti isključio struku iz zakonskih promjena: - U procesu kojim su upravljale prethodne dvije ministrice išle smo u jednom sasvim drugom smjeru, gdje se struka i stručna praksa poprilično čula, no ministar Aladrović svojim je dolaskom napravio radikalan obrat - zaključila je Karačić. (M. Pušić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. lipanj 2022 19:20