BURNO ‘OTVORENO‘

Obuljen i Radin se ‘zakačili‘ s Hasanbegovićem: ‘Pitajte vaše prijatelje talijanske fašiste!‘

‘Mislim da se previše bavimo time da nisu svi bili u istoj koloni, važno je poruka koja je poslana‘, rekao je Zvonko Kusić
 Hrt Screenshot

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorilo se o suočavanju s prošlošću, nakon današnjih političkih podjela na komemoraciji u Jasenovcu.

Gostovali su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin, Zlatko Hasanbegović (Domovinski pokret), povjesničar Ivo Goldstein te akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za društvena pitanja.

Ove je godine u Jasenovcu bilo više delegacija. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kaže da je najbitnije sjećanje na žrtve i osuda zločina koji su se tamo dogodili.

- Današnji dan nije dan za podjele, to smo jasno komunicirali u Jasenovcu i tijekom dana u svim našim izjavama. Treba shvatiti kako se organizira komemoracija. Bilo je jasno da neće biti programa kakav je uobičajen, poslani su pozivi svima onima kojima su i inače pozivani. Usmjereni smo na to da u društvu smanjujemo tenzije i da nalazimo točke zajedništva. U tom mi se smislu nikako ne sviđa što je izgovoreno protiv gospodina Habulina i protiv drugih, nije bilo niti vrijeme niti mjesto, rekla je Obuljen Koržinek.

Zvonko Kusić smatra da se podjeli pridaje prevelika pozornost.

- Različite delegacije ne pokazuju različit stav prema događaju. Jasenovac je jedan simbol i svi ovi koji su došli, oni imaju stav prema Jasenovcu i prema pijetetu koji treba iskazati. Mislim da se previše bavimo time da nisu svi bili u istoj koloni, važno je poruka koja je poslana. Ovo nas samo zamara te se iz vida gubi žrtva kojoj smo se došli pokloniti, rekao je Kusić.

Da su svi imali isti stav prema žalosti i pijetetu prema žrtvama, slaže se i Furio Radin.

- Problem je što se delegacije međusobno ne slažu, ali ne bih tome pridavao preveliku pažnju. U svakom slučaju da takva tragedija bi zahtijevala da smo zajedno. Inače se sve politizira. Moja idealna situacija je da idu svi zajedno i da poslije nema nikakvih izjava. Niti o tome zašto se išlo tamo, a pogotovo političkih izjava, kaže Radin.

Zlatko Hasanbegović smatra da bi se u Jasenovcu trebala održavati građansko-vjerska komemoracija bez političkih govora. Istaknuo je i da je on bio zbog toga napadan kada je bio ministar kulture.

- Ovo danas imali smo prošli put, imat ćemo sljedeći put, sve dok ne dobijemo odgovornu državnu elitu. Treba naći komemorativni obrazac za obilježavanje različitih traumatičnih događanja. Ovo što danas imamo je obezvrieđivanje žrtve i potomaka žrtava. Domovinski pokret u tom igrokazu nije sudjelovao, kaže Hasanbegović.

Na pitanje kada će Jasenovac prestati biti tema političkih prepucavanja odgovorio je povjesničar Ivo Goldstein.

- Jasenovac nažalost proteklih 76 godina je politička arena. Karte su se malo drugačije promiješale u drugoj polovini 80-tih te onda nakon 1990. Jedna dolična, znanstvena prezentacija osnovnih činjenica jest da je to bio radni logor, ali prvenstveno naglašavam da se radilo o logoru smrti u kojem je život izgubilo između 80 i 100 tisuća ljudi, pri ćemu je Srba bilo najviše, pa Židova i Roma podjednako te potom oko pet tisuća Hrvata. Jasenovačka lokacija je najveće grobište Hrvata u Drugom svjetskom ratu. Nažalost, u zadnjih 30 godina osnovne činjenice su pod pritiskom strana umanjivanja ili negiranja genocida ili uvećavanja tih brojki, do 700 tisuća ili milijun. Ta osnovna poruka je bila i motor za agresiju na Hrvatsku 1991. godine. Što je politika više upetljana u povijesna objašnjenja utoliko gore po obje, taj brak je katastrofa. To je ono što bi trebalo prestati. , rekao je Goldstein.

Obuljen Koržinek je istaknula da povijest treba prepustiti povjesničarima, a Vlade trebaju raditi na obrazovanju i njegovanju kulture sjećanja.

- Nažalost postoje brojni dionici u političkom životu koji svoju političku agendu grade na podjelama iz prošlosti i stalno vraćaju u javnost neke teme i proizvode situacije konflikta. Jasenovac je korišten u vrijeme početka Domovinskog rata da bi se stigmatizirala Hrvatska, da bi se opravdali zločini koji su se radili protiv hrvatskog naroda, rekla je Obuljen Koržinek.

- Prepustimo povijest povjesničarima - to je dosjetka. Politika ne treba davati nikakve gabarite. Mi ovdje imamo relikt jednog vremena kada je politika davala tzv. gabarite, a zapravo nametala interpretacije istine i upravo je ta politika dovela do ovih manipulacije", rekao je Hasanbegović.

- Ministrica je rekla da je Jasenovac bio predmet ideologizacije, mitologizacije, instrumentalizacije i manipulacije... To je još uvijek, ne samo u političko-komemorativnom smislu, nego i u historiografsko-istraživačkom smislu otvoreno pitanje", rekao je Hasanbegović i obratio se ministrici Obuljen.

- Dakle, vi ste dali izjavu da je historiografija rekla sve o Jasenovcu, a oni koji to ne prihvaćaju trebaju biti maknuti na margine", rekao je ministrici Obuljen.

Ona mu je odgovorila kako bi bilo korisno ne stavljati u usta stvari koje se nisu rekle.

- Hvala Bogu na internetskim platformama pa se sve može poslušati. Moja izjava je bila jasna i odnosila se na pitanje osude tog režima. Nema potrebe da vi interpretirate moje izjave. Ako se možete suzdržati, to bi bilo korisno", rekla je Obuljen i ponovila kako je osuda tog zločina izrečena te da se o tome nema više što govoriti.

U jednom trenutku Hasanbegović je Radinu rekao da "njegovi prijatelji u Istri nemaju snage jasno osuditi egzodus i zločine nad zajednicom koju on predstavlja".

- Da pitate vaše prijatelje fašiste u Italiji rekli bi vam suprotno, rekao je Radin Hasanbegoviću na što ga je on upitao koje prijatelje.

- One iz CasaPound, odgovorio mu je Radin.

- Oni bi vam rekli da sam se ja stalno bavio tim problemom i da svake godine idem na Dan sjećanja u Italiju, dodao je Radin.

Ivo Goldstein je istaknuo da Bleiburg i Jasenovac nikada nisu bili isto.

- Bleiburg i Križni put su ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, u onoj mjeri u kojoj su nevini dečki 27. i 28. godište ubijani bez suda. U onoj mjeri u kojoj je na Bleiburgu stradao niz ustaških zločinaca, bilo da su ubijeni u bitkama na kraju rata, bilo da su likvidirani odmah po zarobljavanju ili dovedeni u Zagreb i osuđeni na smrt, to nije ratni zločin. I radi tih ljudi ja neću pustiti suzu, niti ću zbog njih otići na Bleiburg. Ovoj Vladi prigovaram da treba komemorirati Bleiburške žrtve, ali Bleiburg i Križni put s jedne i Jasenovac s druge strane nisu isti, rekao je Goldstein, a odgovorio mu je Hasanbegović.

- Svaki događaj je različit. Bit je da se hrvatska politička elita s jednakim pijetetom odnosi prema svakoj žrtvi. Oni koji relativiziraju jugoslavenske, komunističke, masovne ratne i poratne zločine nemaju moralno pravo postavljati se kao historiografski, politički ili bilo kakav arbitar o svim traumama krvavog i teškog hrvatskog 20. stoljeća, rekao je.

Na pitanje treba li zabraniti uzvik 'Za dom spremni' odgovorio je Zvonko Kusić:

- To je pitanje sve ili ništa, ili crno-bijelo. Trebamo ukupni kontekst. Vlada je osnovala ovo Vijeće, a što se nije usudio nitko drugi. Prije nego što je Vijeće počelo raditi imali smo napade s lijeve i desne strane, gdje su unaprijed osudili rad Vijeća. Sva obilježja NDH su osuđena, ali je izuzetak "za dom spremni" kod HOS-a jer je izostala službena reakcija države, bio je propust tadašnjih vlasti. U Ustavu imamo da je osuđena NDH, ali imamo i Domovinski rat. Branitelji su također ustavna vrednota, rekao je Kusić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. svibanj 2022 23:38