MINISTRICA KULTURE I MEDIJA

Obuljen Koržinek: Zakon je dobar kompromis za unapređenje autorskih prava

Saborski Odbor za informiranje potvrdio konačni prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
Nina Obuljen Koržinek
 Damjan Tadic/Cropix

Konačni prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima dobio je na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije sedam glasova podrške, od kojih je pola bilo deponirano, i četiri suzdržana.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je da se zakon usklađuje s 15 europskih direktiva i definira da se autorska i srodna prava ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite: "Zakon je zaokružen, kompleksan, ima više od 300 članaka, rezultat je pregovora koji su trajali dugo i uvezuje veliki broj kolektivnih ugovora. S većinom dionika smo postigli suglasnost, a tamo gdje nismo, ponudili smo rješenja koja smatramo da su dobar kompromis za unapređenje autorskih prava: otklanjanje dosadašnje pravne nesigurnosti koju je donio digitalni razvoj, poboljšanje prakse licenciranja zaštićenog autorskog prava te osiguranje pravične naknade".

U dvosatnoj raspravi najviše se problematizirao odnos novinara i izdavača. Novinarka Đurđica Klancir podsjetila je na dopis DZNAP-a u kojem se apelira na zastupnike da "ne dozvole da autori u medijima budu izigrani, poniženi i da se zakonom nastavi derogacija novinarske struke".

Nepovoljan položaj

Klancir je problematičnim izdvojila odredbe koje omogućuju da se autorska prava prenose na izdavača, "što još više oslabljuje poziciju novinara koji su u odnosu s izdavačima slabija i nezaštićenija strana, a ovim zakonskim izmjenama omogućava im se da s novinarskim radom rade što žele. To je naročito opasno zato što je situacija u medijima ionako nepovoljna za novinare, Zakon o medijima se ne poštuje, neke redakcije nemaju statute...". Želite li preuzeti odgovornost za daljnje guranje novinara u nepovoljan položaj, upitala je Klancir ministricu koja je uzvratila da se "slaže s primjedbama da je pozicija novinara slabija u odnosu na nakladnika, ali se ne slaže da bi s prijedlozima Valentine Wiesner bila bolja". Odbacila je prigovore da se zakonom omogućava nakladniku da intervenira u sadržaj. "S punom odgovornošću tvrdim da kad ne bismo osigurali kolektivni sustav zaštite, novinari ne bi imali nikakve šanse da ostvare svoja prava", rekla je ministrica i prigovorila na "nekorektnim optužbama da Ministarstvo ništa nije napravilo za novinare". Podsjetila je da je prvi put definirano da se novinarska djela tretiraju kao autorska i poručila da želi zaštititi poziciju novinara, ali je važno razlikovati Zakon o medijima od Zakona o autorskim pravima.

Vili Matula tražio je da se na dnevni red uvrsti slučaj dodjele koncesije 101 MHz Top Radiju i rasprave sumnje u pogodovanje i sukob interesa. Predsjednica Odbora Natalija Martinčević obećala da će to napraviti što prije.

Zastupnici će biti grobari autorstva u Hrvatskoj

"Porazna je činjenica da resorno ministarstvo one kojih se Zakon o autorskom pravu najviše tiče – autore – nije prihvatilo kao sugovornike u procesu donošenja novog zakona! Gotovo ništa od naših primjedbi koje se odnose na imovinska prava u radnom odnosu, nije uvršteno u nacrt konačnog prijedloga. Podignu li zastupnici ruku za ovakvo rješenje bit će grobari autorstva u Hrvatskoj i sudionici u zloupotrebi implementacije Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom internetskom tržištu EU u hrvatsku legislativu", upozorila je Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava. Sporne su im odredbe koje omogućuju da se imovinska prava za autorska djela stvorena u radnom odnosu prenose zauvijek i nakon što ugovorni odnos prestane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2021 22:48