Iznajmljivači će ubuduće morati ishoditi obvezni registracijski broj za kratkoročni najam, vikendaše i neregistrirane iznajmljivače neće više nadzirati samo državni inspektori nego i komunalni redari te Carinska uprava, a pravnim subjektima više se neće dopuštati obavljanje djelatnosti iznajmljivanja apartmana i soba u stambenim zgradama. To su najvažnije poruke nacrta novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je u petak predstavio ministar turizma i sporta Tonči Glavina najavljujući stroži obračun s neregistriranim kratkoročnim najmom, jaču kontrolu tržišta i potpunu digitalizaciju postupaka u turizmu.
Novi zakon, kako su poručili iz Ministarstva turizma i sporta, trebao bi zamijeniti važeći propis iz 2015. godine, koji je u međuvremenu više puta mijenjan i dopunjavan, jer se turističko tržište u Hrvatskoj bitno promijenilo. U fokusu su snažan rast kratkoročnog najma, sve izraženiji problemi sive i crne ekonomije, potreba za provedbom europske uredbe o razmjeni podataka o kratkoročnom najmu, ali i zahtjev da se cijeli sustav pojednostavi i prebaci u digitalni oblik.
Predstavljajući nacrt zakona, ministar Glavina istaknuo je da je riječ o dosad najopsežnijem zahvatu države u području neregistriranog smještaja.
- Ovim prijedlogom Zakona snažno odgovaramo na izazove crne i sive ekonomije, odnosno neregistrirane djelatnosti, te radimo dosad najveći iskorak u tom pitanju. Zakonom se uvodi jasan okvir za suzbijanje neregistriranog kratkoročnog najma smještaja, s ciljem zaštite zakonitih pružatelja usluga i osiguravanja poštenih tržišnih uvjeta. Osigurava se provedba Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, takozvane STR uredbe, uspostavom jedinstvenog postupka registracije iznajmljivača i obveznog registracijskog broja za smještajne jedinice. Tim se mehanizmom onemogućuje oglašavanje neregistriranih objekata na platformama, a nadležnim tijelima omogućuje učinkovit nadzor - rekao je Glavina.
Tko može biti iznajmljivač?
Ključna novost zakona upravo je uvođenje registracijskog broja za kratkoročni najam. Taj broj morat će imati sobe, apartmani, studio apartmani i kuće za odmor, a bez njega oglašavanje na platformama kao što su Booking i Airbnb više neće biti moguće. Zahtjev će se podnositi kroz sustav eTurizam, a intencija je da se prvi put uspostavi jedinstvena i lako provjerljiva evidencija svih legalnih pružatelja usluga smještaja. Hoteli i kampovi, prema predstavljenom modelu, neće biti obveznici ishođenja tog broja.
Uz to, zakon donosi i veliko administrativno preslagivanje. Svi upravni postupci, od podnošenja zahtjeva za kategorizaciju do izdavanja rješenja, trebali bi se voditi digitalno putem Središnjeg registra, odnosno sustava eTurizam. Time bi svi relevantni podaci trebali postati odmah dostupni nadležnim institucijama, od Ministarstva turizma i sporta i županija do Državnog inspektorata. Namjera je, tvrdi resorno ministarstvo, smanjiti administrativno opterećenje, ubrzati obradu zahtjeva i povećati transparentnost sustava, ali i omogućiti učinkovitiju kontrolu na terenu.
Jedna od politički i tržišno najosjetljivijih promjena odnosi se na stambene zgrade. Prema nacrtu, briše se mogućnost izdavanja novih rješenja ugostiteljima, dakle pravnim osobama i obrtnicima, za apartmane i sobe u stambenim objektima. Drugim riječima, pravni subjekti više se neće moći baviti tom vrstom iznajmljivanja u stambenim zgradama. Oni koji već imaju takva rješenja dobit će prijelazno razdoblje od pet godina za prenamjenu prostora ili prestanak važenja rješenja. Time država, očito, pokušava povući granicu između obiteljskog smještaja i nekretninskog biznisa u višestambenim objektima.
Zakon zadire i u samo pitanje tko ubuduće može biti iznajmljivač u domaćinstvu. Prema novom rješenju, taj bi status mogao imati samo vlasnik nekretnine i članovi uže obitelji, odnosno supružnik i djeca. Time se sužava dosadašnji krug mogućih iznajmljivača i smanjuje prostor za različite modele iznajmljivanja preko šire rodbine ili drugih osoba uz suglasnost vlasnika. U Ministarstvu to predstavljaju kao pokušaj preciznijeg uređenja pružanja usluga u domaćinstvu i zatvaranja prostora za zlouporabe.
Postroživanje standarda u ugostiteljstvu
Drugi važan paket promjena odnosi se na rekategorizaciju i ponovno utvrđivanje uvjeta. Za razliku od dosadašnjeg modela u kojem je periodična obveza uglavnom bila vezana uz hotele i kampove, novi zakon uvodi rokove i za druge vrste smještaja. Hoteli i kampovi ubuduće bi u postupak rekategorizacije išli svakih pet godina, umjesto svake četiri godine. Hosteli, planinarski i lovački domovi, prenoćišta i slični objekti također bi prolazili postupak svakih pet godina, a za sobe, apartmane, studio apartmane, kuće za odmor i za iznajmljivače kao fizičke osobe morali bi se ponovno utvrđivati uvjeti svakih deset godina.
- Uvođenjem rekategorizacije za ostale ugostiteljske objekte za smještaj te iznajmljivače želimo povećati kvalitetu usluga i osigurati da kategorizacija stvarno odražava trenutačno stanje objekta, kao i kontinuirano održavanje standarda. Svim propisanim nastavljamo provoditi politike održivog turizma i priuštivog stanovanja dajući jasne okvire za sve ugostiteljske djelatnosti. Ovaj zakon srž je daljnje provedbe reforme upravljanja razvojem turizma prema načelima održivosti. Izrazito je važno to da smo predvidjeli dovoljan vremenski okvir za prilagodbu svim izmjenama koje donosimo - dodao je Glavina.
Promjene se ne zaustavljaju na smještaju. U dijelu koji se odnosi na ugostiteljske objekte za posluživanje hrane i pića predlaže se preciznije određivanje uvjeta za nastavak rada restorana i barova. Ako primarno rješenje nije starije od tri godine i nije bilo prekida u obavljanju djelatnosti, nastavak rada bio bi moguć bez dodatnih komplikacija. No ako je prošlo više od tri godine ili je došlo do prekida poslovanja u tom prostoru, ponovno bi se provjeravali minimalni tehnički uvjeti. Cilj je, prema obrazloženju, podići sigurnost i kvalitetu usluge te spriječiti da se djelatnost godinama obavlja u prostorima koji više ne zadovoljavaju propisane standarde.
Predviđena je i zabrana posluživanja, odnosno konzumiranja energetskih pića osobama mlađima od 18 godina u ugostiteljskim objektima, po modelu koji već postoji za alkoholna pića. U tom dijelu nadzor bi, uz inspekciju, provodili i policijski službenici. Dodatno, zakon uvodi i novi razlog za ukidanje rješenja ugostitelju ili iznajmljivaču - neplaćanje turističke pristojbe. Hrvatska turistička zajednica dostavljala bi popise dužnika županijama i ministarstvu, čime bi se stvorio još jedan mehanizam za sankcioniranje onih koji posluju, a ne izvršavaju osnovne obveze prema sustavu.
Turistički poduzetnik: Ovo je prekomjerna birokratizacija
Poseban naglasak stavljen je upravo na nadzor. Uz Državni inspektorat, ovlasti u kontroli neregistrirane djelatnosti dobivaju i Carinska uprava te komunalni redari. Time država širi mrežu tijela koja mogu reagirati na terenu, osobito kada je riječ o vikendašima, stanovima i drugim objektima u kojima se sumnja na ilegalno pružanje smještaja. Inspekcija će funkcionirati po prijavi. Nacrt zakona od petka je u javnom savjetovanju koje traje 30 dana, a očekuje se da će se upravo o ovim najosjetljivijim odredbama voditi i najžešća rasprava. Među prvima su reagirali predstavnici obiteljskog smještaja i turističkog sektora, s vrlo različitim naglascima - od potpore borbi protiv rada na crno do upozorenja da bi novi propisi mogli dodatno opteretiti legalne iznajmljivače i administraciju.
Turistički poduzetnik i javno istaknuti predstavnik obiteljskog smještaja Nedo Pinezić upozorava da bi se s ovim zakonom mogla nastaviti prekomjerna birokratizacija sustava.
- Općenito se radi o nastavku birokratiziranja cijelog sustava, i to u trenutku kada bi gospodarstvu i građanima trebalo olakšavati, a ne dodatno komplicirati poslovanje. Ako će se svakih deset godina provoditi rekategorizacija, onda treba reći i tko će to operativno provoditi, jer i sada se neke upravne postupke čeka vrlo dugo. Hrvatska je imala dobro uređen sustav privatnog smještaja, a sada se uvodi još jedan sloj registracije i kontrole koji kod mnogih izaziva pitanje čemu to sve vodi. U ekonomski složenim vremenima trebalo bi pojednostavnjivati procedure, a ne širiti birokratski aparat - rekao je Pinezić.
Dodao je da bi dio odredbi koje se tiču iznajmljivanja poslovnih subjekata u stambenim zgradama mogao naići na tužbe zbog diskriminacije.
Smjer održivog turizma
Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković smatra da će javno savjetovanje pokazati gdje zakon treba dodatno brusiti, ali ističe da su pojedine odredbe očekivane.
- Najveća novost svakako je registracijski broj, i to je vrlo jasna mjera u borbi protiv rada na crno. Svaka smještajna jedinica trebala bi imati svoj broj, a same platforme morale bi blokirati i ukloniti nelegalne oglase, što dosad nije bio slučaj. Važno je i to da se pooštrava nadzor, da se uključuju Carina i komunalni redari te da se jasnije uređuju sankcije. Sada slijedi mjesec dana javnog savjetovanja i važno je da se svi kojih se zakon tiče uključe i predlože što treba doraditi - poručila je Marković.
Predsjednica saborskog Odbora za turizam Sanja Radolović naglašava da će politička i stručna rasprava pokazati koliko je prijedlog uravnotežen između održivosti i zaštite malih iznajmljivača.
- Očekujemo da zakon zadrži smjer održivog turizma, ali i da ne kažnjava male iznajmljivače koji posluju zakonito i uredno izvršavaju svoje obveze. Istodobno, mora se riješiti ono što je prava rak-rana sustava, a to su nekomercijalni smještaj i iznajmljivanje na crno, jer upravo tu nastaje najveća nelojalna konkurencija - zaključila je Radolović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....