StoryEditor
SAMOUBOJSTVO U SUDNICI

OČEVIDAC DRAMATIČNIH DOGAĐAJA U SUDNICI 'Bilo je užasno. U jednom trenutku Praljak je klonuo u stolici, bio je netko iz koga je nestajao život'

 
Nika Pinter, Slobodan Praljak, Vesna Alaburić
 HANZA MEDIA/Reuters

Praljak uronjen u rat smanjuje količinu zla u tom ratu za jedinicu jedan Praljak - parafraza je Arhimedova zakona koju je Slobodan Praljak primjenjivao na sebe, podsjetila je njegova odvjetnica Nika Pinter govoreći o svom branjeniku nakon dolaska iz Haaga.

- Razgovarali smo telefonom, bio je hladan, uobičajen, sve je izgledalo normalno, ni po čemu se nije moglo naslutiti da će se ono dogoditi - kaže Pinter.

- Teško mi je i zamisliti kako je proveo noć, razmišljajući o tome - govori Praljkova odvjetnica o posljednjoj noći koju je Praljak proveo vjerojatno razmišljajući kako će si oduzeti život.

- Praljak je svjesno donio tu odluku, nije si mogao dopustiti niti da jedan sat provede kao ratni zločinac. Da je bio osuđen za jednu osobu, isto bi učinio. On je bio takav. Nije htio pristati na takvu presudu jer on nije bio zapovjednik koji je sjedio u kancelarijama, bio je na terenu, za svaki je zločin tražio odgovornost. Njegov je stav bio da tamo gdje je on - nema ratnih zločina. S time se nije slagao i nije na kraju mogao podnijeti da bude osuđen kao ratni zločinac - govori Nika Pinter.

Užasni trenuci

Drugi odvjetnici koji su ga vidjeli u sudnici i neposredno prije toga pri ulasku kažu da se na Praljku nije moglo primijetiti da išta planira. Izgledao je kao i uvijek, samo su nedostajale šale kojima bi ponekad popratio pozdrav na početku ročišta. Bio je ozbiljan, kako je u redu i očekivati od nekoga kome se izriče konačna presuda.

Sam trenutak kada je Praljak popio otrov u sudnici Nika Pinter nije vidjela, raspored u sudnicama je takav da su optuženici smješteni iza dugog stola u posljednjem redu, a paralelno ispred njih se nalazi stol za odvjetnike optuženih. Odvjetnici imaju po nekoliko monitora ispred sebe i najčešće se vrijeme u sudnici provodi tako da svi na ekranima prate riječi sudaca koji čitaju dokumente. Jedan od monitora jest i ekran na kojem se emitira prijenos kamere Suda za ratne zločine, tako da odvjetnici mogu vidjeti isto ono što, primjerice, vide i gledatelji koji na televizijskim ekranima prate suđenja. Pinter nije gledala u monitor koji prikazuje snimku kamere, a ni nakon svega nije pogledala snimku. Kaže da joj je to suviše teško i da ne može.

- U jednom je trenutku netko zvao doktora, čini mi se, ali sam  N. tada čula Praljka kako kaže da je popio otrov - opisuje trenutak kada je nastao kaos u sudnici, kada su i sudski službenici počeli ustajati sa svojih mjesta, i kada je bilo jasno da je Slobodanu Praljku pozlilo nakon što je popio nepoznati otrov. Još uvijek nitko ne zna što je popio, niti kako je uspio nabaviti i unijeti sa sobom sredstvo kojim se ubio. Tada je, shvativši da se događa nešto neočekivano i strašno, zarila glavu u ruke i počela se tresti. Kolege su tražili od sudaca da dopusti Niki Pinter da izađe iz sudnice.

Upozorenja

- Bilo je užasno, u jednom je trenutku klonuo u stolici, bio je netko iz koga je nestajao život - rekla nam je osoba koja je bila u sudnici, ali je tražila da joj se ne otkriva identitet, ističući kako je nevjerojatno da je liječnicima trebalo toliko dugo da dođu do zgrade Suda i da se na kraju dogodi da se jednostavno pusti da čovjek umre bez adekvatne pomoći.

- Praljak nam je to u stvari najavljivao - kaže Božidar Kovačić, odvjetnik koji je s Nikom Pinter branio Praljka u prvostupanjskom postupku, prisjećajući se perioda dugog gotovo četrnaest godina tijekom kojih je imao vrlo intenzivne kontakte s Praljkom.

- Gledajući unatrag, on nam je cijelo vrijeme to govorio - prisjeća se Kovačić.

- Ja neću biti ratni zločinac, to je bio njegov stav. Nije si htio dopustiti da bude obilježen tom stigmom ratnog zločinca. Ljudi se znaju pretvarati, glumiti, ali kod Praljka to nije bio slučaj. S vremenom smo shvatili da je uistinu čovjek vrlo visokih moralnih načela i da mu je karakteristika njegova života kao ratnog zločinca bila neprihvatljiva - kaže Kovačić.

Praljkovi odvjetnici kažu da ga je povrijedilo to što Sud nije uzimao u obzir dokaze koje im je on nudio, stotine dokumenata u kojima se tražila odgovornost pripadnika HVO-a, tisuće prijava koje su suci, smatraju odvjetnici, jednostavno ignorirali.

- Izricanje presude bilo je kao da slušamo optužnicu, nije postojao nikakav pomak - kaže Pinter, dodajući da je Praljak vjerojatno bio zadovoljan kada je Sud donio odluku da je Stari Most u Mostaru ipak bio vojni cilj.

U ovom trenutku nitko ne zna koja je procedura transfera tijela Slobodana Praljka u Hrvatsku. U svakom slučaju, ispraćaj će biti isključivo u krugu obitelji. Nizozemska policija sada provodi istragu, Nika Pinter je u dva navrata davala izjavu, prvo u zgradi Suda, a potom i u policijskoj postaji.

Ostali optuženici sada, nakon izricanja pravomoćne presude, moraju biti upućeni na izdržavanje kazne. U slučaju Valentina Ćorića, osuđenog na 16 godina zatvora, to znači da mora otići na izdržavanje još oko devet mjeseci kako bi ispunio uvjet od dvije trećine kazne, nakon čega može biti pušten na slobodu. Svi su odvjetnici već tražili da se vrijeme koje su optuženici proveli u Hrvatskoj, kada su pušteni na uvjetnu slobodu, na razne odmore, a bili u kućnom pritvoru, uračuna u vrijeme pritvora, no Sud je odbio te zahtjeve. Za one koji su pritom bili na medicinskom liječenju upitno je hoće li im i to vrijeme biti uračunato u pritvor.

Preostala robija

Još od 2004. godine, kada je ministrica pravosuđa bila Vesna Škare Ožbolt, pa sve do danas, od svih smo vlada zahtijevali da traže od Suda da i Hrvatsku uvrsti na popis zemalja u kojima osuđenici mogu izdržavati zatvorske kazne - kaže Vesna Alaburić, odvjetnica Milivoja Petkovića koji, kao i Bruno Stojić, mora provesti još oko tri godine u zatvoru. Jadranko Prlić treba provesti oko šest godina u zatvoru.

- Hrvatska je sada članica EU, Haaški sud je prestao postojati, njegova se pravila gase i sve se prenosi na novi sud na kojem se stvaraju nova pravila - kaže Alaburić, ističući kako bi Hrvatska mogla pokazati volju da sudjeluje u postupcima na ovaj način, tražeći da osuđeni izdržavaju kaznu u Hrvatskoj. Dražen Plavec, branitelj Valentina Ćorića, osuđenog na 16 godina zatvora, smatra da bi Ćorić nakon devet mjeseci izdržavanja kazne mogao biti pušten jer će do tada izdržati dvije trećine, koliko je nužno za puštanje na prijevremenu slobodu.

- Imamo godinu dana za pokretanje postupka revizije, ali tek moramo pročitati presudu i donijeti odluku kako ćemo se postaviti prema njoj - kaže, dodajući da su nezadovoljni jer je sudsko vijeće pokazalo da je na istim pozicijama kao i tužiteljstvo. - Oni koriste iste fraze, rečenične sklopove, a to nije pokazatelj neovisnosti odluke - zaključio je.

Prvi rezultati: U bočici pronađena supstanca koja može izazvati smrt

- Istraga nizozemske policije u slučaju samoubojstva Slobodana Praljka u sudnici vjerojatno će ići u dva smjera, prvo će se pokušati otkriti tko je unio otrov, a drugo će se tražiti je li bilo i zanemarivanja dužnosti od strane osoblja zaduženog za sigurnost na sudu - izjavio je jučer odvjetnik Anto Nobilo.

Nizozemska policija potvrdila je jučer da je pokrenula istragu o samoubojstvu Slobodana Praljka, a glasnogovornik Haaškog suda Nenad Golčevski potvrdio je za medije da je Praljak preminuo u bolnici i izrazio sućut njegovoj obitelji.

 - Gospodin Praljak je prevezen u obližnju bolnicu kako bi mu se pružila daljnja medicinska pomoć i tamo je preminuo. U skladu sa standardnim procedurama, nizozemske vlasti su pokrenule nezavisnu istragu. Međunarodni sud izrazio je sućut članovima obitelji - kazao je Golčevski, prenosi N1. Brza obdukcija Praljka ima, izjavio je za AFP Frans Zonneveld, glasnogovornik haaškog tužiteljstva, “najviši prioritet” za nizozemske istražitelje.

- Istraga se usmjerava na pomoć samoubojstvu i kršenje propisa o lijekovima - objavilo je tužiteljstvo u srijedu navečer. No, jučer su mediji objavili da su prvi rezultati istrage već pokazali prisutnost “kemijske supstance koja može izazvati smrt” u bočici koju je Praljak izvadio iz džepa. Pravila UN-ova pritvora nalažu da svi koji ulaze u kompleks moraju na ulazu biti podvrgnuti kontroli, što podrazumijeva provjeru identiteta, prolazak kroz detektore metala i, po potrebi, pretragu odjeće.

Svi predani ili poslani predmeti moraju biti provjereni, otvoreni i/ili pregledani rengenskim zrakama prije nego što mogu biti uneseni u centar. Praljak je, podsjetimo, počinio samoubojstvo tijekom izricanja pravomoćne presude šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata iz BiH za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom sukoba Hrvata i muslimana u ratu u BiH.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. srpanj 2020 14:47