Prvi je dan novog sustava carinjenja pošiljaka robe male vrijednosti izvan Europske unije. Djelatnici sortirnog centra Pošte u Velikoj Gorici zadnjih dana ubrzano su rješavali sve ranije pristigle pošiljke, kako se na njih ne bi odnosila nova pravila, a u četvrtak su nam pokazali proceduru razvrstavanja pošiljki vrijednosti iznad 22 eura koje će odsad biti oporezovane.
“Ovaj zakon je izjednačio trgovce u Europskoj uniji i Kini. Nije pošteno da kupiš žvake i da na njih u Kini plaćaš porez, a ovdje ne”, govori nam djelatnik Pošte Krešo Domjančić dok nas vodi impresivnim kompleksom sortirnice u Gorici.
Prema novom sustavu carinjenja, kontrolni pregled pošiljaka iz zemalja trećeg svijeta, onih izvan EU, iznosit će 18,50 kuna za robu do 150 eura, a za pakete vrijednosti 150 do 1000 eura, koštat će 37 kuna. Na tu će se cijenu onda još plaćati i PDV, ovisno o njegovom iznosu u državi EU koja je pošiljku zaprimila, dakle 25 posto u Hrvatskoj.
Ako se radi o paketu u vrijednosti 150 do 1000 eura, za njega će trebati platiti i carinu koja iznosi pet do 12 posto vrijednosti pošiljke, ovisno o njezinoj vrsti. Za one koje koštaju do 150 eura, carina se ne plaća.
Na primjer, naručili ste maskice za mobitele iz Kine u vrijednosti 170 kuna. Ako je roba stigla izravno u Hrvatsku, na to će vam se obračunati 18,50 kuna za kontrolni pregled, neovisno o tome je li vam kineski prodavač naplatio poštarinu i 42,50 kuna PDV-a, a carinu na to nećete platiti jer je iznos manji od 150 eura. Dakle, poštaru ćete morati platiti 61 kunu da biste mogli preuzeti vašu pošiljku.
PDV će se moći naplaćivati i putem sustava Import One Stop Shop (IOSS) na koji će se izravno povezati prodavači pa će kupac poštaru ostati dužan isključivo naknadu za kontrolni pregled pošiljke.
Domjančić otkriva da bi moglo predstavljati komplikaciju to što će neke pošiljke prvo stići u druge zemlje Europske unije, a tek onda u Hrvatsku, dakle neće biti oporezovane po hrvatskoj stopi PDV-a. Kad bilo koja članica EU procesuira pošiljku, ona postaje dijelom slobodnog prometa.
“To će biti natjecanje, sigurno neće jedna država dopustiti da druga sve naplaćuje”, upozorava.
Na primjer, dođe li roba iz Kine prvo u Nizozemsku pa tek onda u Hrvatsku, PDV će biti naplaćen u Nizozemskoj. Također, na određenu uvezenu robu neće se obračunavati PDV, ovisno o poreznim olakšicama države EU u koju roba prvo stiže iz trećih zemalja.
Po dolasku u sortirnicu Pošte, prošli smo sektorom međunarodnih poslova. Tamo se razvrstavaju pošiljke iz cijelog svijeta. Mnoštvo radnika, praznih kartonskih kutija, švicarskih kontejnera na kojima se skladišti roba pa vozi od jednog do drugog dijela sortirnice i ispražnjenih vreća - sve to nalazimo u prostoru kojim godišnje prođe 5 milijuna pošiljaka. Djelatnik pošte baš je otvarao vreću s pošiljkama iz Bosne I Hercegovine te nam objasnio proces sortiranja: “Prvo dijelimo robu na onu s preporukom i bez. Pošiljke koje dolaze unaprijed su u najavi, a koje nisu, ručno se unose u sustav, ako nisu u aplikaciji”.
Nalazi li se paket u aplikaciji ili ne, provjeravaju radnici pomoću skenera na svojim rukavicama povezanima s njihovim mobitelima. Nakon očitavanja naljepnice, svi potrebni podaci prikažu se na ekranu njihova uređaja.
U drugoj prostoriji koju smo obišli veliki je sortirni sustav. Taj ogroman stroj veličine nogometnog igrališta, u čijem su sastavu pokretna traka te 55 tobogana dugih nekoliko metara, razvrstava robu po odredištima. On to radi automatski pomoću kamera koje fotografiraju pošiljku s pet strana, a zatim ih sustav prepoznavanja slova usmjeri na odgovarajuću adresu i spusti toboganom. Na dugačkoj pokretnoj traci ne dolazi do sudaranja paketa, jer on automatski uspori ili ubrza izbacivanje pošiljke na traku, ovisno o tome koliko je druga udaljena. Stroj je to koji može razvrstati 15.000 paketa u sat vremena, a oni mogu težiti od 100 grama do 30 kilograma.
Kako se onda dogodi da čekamo na isporuku paketa ponekad i nekoliko mjeseci? Za to postoje dva razloga. Pošiljke ne pristižu kronološki.
“Nekad se zna dogoditi da paket dođe recimo iz Kine poslan 10. lipnja, a sutradan možemo naići na onaj poslan 5. lipnja”, kaže Domjančić. Otkrio nam je i probleme s lažnim trackerima pošiljaka. Trgovac iz određene zemlje može jednostavno programirati pratitelja pošiljke da navede kako je ona pristigla u zemlju odredišta, a zapravo nije. Lažne trackere možemo razlikovati po tracking broju. Onaj pravi imat će dva slova nakon kojih slijedi 16 znamenki, a završava s dva slova države iz koje je krenuo.
Nakon razvrstavanja slijedi dostava. Na svaki paket će se nalijepiti naljepnica. Ona će kazivati poštaru je li za pojedini paket potrebno platiti naknadu ili nije.
