Kriza Vlade, koja je kulminirala smjenom tri ministra iz kvote Mosta, konačni će rasplet doživjeti s vremenskom odgodom - najizvjesnije na jesen. Nitko, pa ni oni koji u njoj imaju glavne uloge, ne znaju točno kako, a najizglednija su četiri scenarija.
1. PRESLAGIVANJE U SABORU
Ova opcija znači da bi HDZ, želi li imati stabilnu i funkcionalnu Vladu, morao pridobiti podršku nekih stranaka koje su sada u oporbenim redovima ili bi se morao osloniti na zastupnike koji se ne osjećaju komotno u ovakvom razvoju političke situacije, smatraju da je u ovome trenutku najvažnija politička stabilnost pa su spremni napustiti svoje dosadašnje političke opcije i prijeći u tabor HDZ-a.
2. PRIJEVREMENI PARLAMENTARNI IZBORI
Oni su vrlo izvjesni ako Andrej Plenković do jeseni potpuno preuzme kontrolu nad HDZ-om, što znači svladavanje unutarstranačke oporbe, ako mu rezultati na lokalnim izborima daju dodatni vjetar u leđa te ako se pokaže da Most nije ojačao, nego je u najmanju ruku i dalje na podršci koja ne prelazi deset posto.
Prijevremeni izbori su opcija i ako Plenković do jeseni u Saboru ne uspije osigurati većinu koju bi činilo više od 80 zastupnika.
3. MANJINSKA VLADA HDZ-a
Kao teoretski moguću opciju ne treba isključiti ni manjinsku Vladu HDZ-a. Do takve bi Vlade došlo pod uvjetima da politička nestabilnost i prijevremeni izbori toliko ugrožavaju gospodarstvo i financije da bi glavne oporbene stranke radi nacionalnih interesa odlučile na određeno vrijeme u Saboru podupirati HDZ-ovu Vladu. Takva Vlada ne bi imala dugi vijek trajanja, a reducirane bi bile i odluke koje bi mogla donositi.
4. VLADA NACIONALNOG JEDINSTVA
Premda je oporba najviše spominje, takva je Vlada najmanje izvjesna. Da bi sudjelovale u njoj, oporbene stranke bi inzistirale da u nju uđu sve stranke. Dakle, HNS ne bi u toj Vladi sudjelovao bez SDP-a, a SDP ne bi bez HNS-a i IDS-a te možda ni bez HSS-a. Teško je zamisliti da bi HDZ pristao formirati Vladu u kojoj bi Vesna Pusić tražila Ministarstvo vanjskih poslova, a Davor Bernardić Ministarstvo gospodarstva.