NOVA ANALIZA UPISA

Od svih maturanata 74 posto ih upisuje studij, a najbolji idu na zagrebački FER

Ukupno 316 učenika iz hrvatskog jezika u školi je imalo pet, a na maturi dobilo dovoljan
 Goran Šebelić/Cropix

Od ukupnog broja maturanata s položenom državnom maturom u prosjeku njih 74 posto upisuje neko visoko učilište. Najmanji postotak upisanih na studij je u Vukovarsko-srijemskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, no i u tim područjima više od 50 posto maturanata dospijeva na studij, konkretno 64 posto, a očekivano ih je najviše u Gradu Zagrebu, 81 posto. Brojem studenata slijede Zagrebačka, Dubrovačka i Koprivnička županija (77 posto) te Međimurska (76 posto). Istarska i Lička županija na identičnoj su razini po postotku upisanih studenata - 69 posto.

Riječ je o podacima informacijskog sustava Školski e-Rudnik koje je u četvrtak objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a pokazuju da je u školskoj 2020./21. od ukupno 25.657 učenika s položenom maturom njih 19.099 završilo na studiju, a od toga je 91 posto gimnazijalaca i 62 posto učenika strukovnih škola.

Učenike s najboljim prosjekom ocjena iz srednje škole dobili su zagrebački Farmaceutski fakultet, Medicinski, Stomatološki te Medicina u Splitu, a najbolji prosjek na maturi već tradicionalno ostvaruju studenti zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. FER odudara od ostalih zbog najmanje razlike u ocjenama iz srednje škole i na maturi.

Naime, u prosjeku maturanti u Hrvatskoj upisuju studije s općim uspjehom iz škole 4,24, no na maturi postižu prosječnu ocjenu 3,16. FER je tu u značajnoj prednosti jer su njihovi brucoši imali prosječan opći uspjeh u završnom razredu srednje škole 4,74, a na maturi 4,46. Na nizu fakulteta razlike su daleko izraženije, pa je primjerice zagrebački Učiteljski fakultet upisao studente s prosječnim općim uspjehom iz srednje 4,20, dok im je ocjena na maturi 2,88.

Razlike u uspjehu

Profesor FER-a i bivši dekan Gordan Gledec napominje kako je kod njih više od polovice upisanih među najboljih 1000 učenika na ispitu državne mature i iz matematike (A razina) i iz fizike.

- Broj izvrsnih upisanih srednjoškolaca od uvođenja državne mature pokazuje uzlazni trend: od prve godine mature kad smo upisali tristotinjak od 1000 najboljih matematičara ili fizičara, došli smo do lanjskog rezultata od 425 od 1000 najboljih matematičara i 507 od 1000 najboljih fizičara.

Razloge za takav interes i kvalitetu učenika treba tražiti s jedne strane u popularnom i sveprisutnom području računarstva i elektrotehnike koje garantira brzo i kvalitetno zaposlenje, a s druge strane u općepoznatoj organiziranosti i istraživačkoj orijentaciji FER-a, kaže Gledec i dodaje da hrvatsko ICT tržište traži daleko više nove radne snage nego što sva hrvatska visoka učilišta zajedno "proizvedu".

Razlika u uspjehu iz srednje i na maturi manja je među studentima Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji ima studente s prosjekom ocjena iz škole 4,85 i na maturi 4,33 dok je, primjerice, Medicina u Rijeci ‘dobila‘ studente s prosječnim školskim uspjehom 4,74 (kao i zagrebački FER), a na maturi su ostvarili prosjek 3,71.

Na dnu ljestvice

Kandidate s najlošijim prosjekom ocjena na maturi dobivaju pak neka javna veleučilišta i privatne visoke škole, a na dnu ljestvice je Veleučilište Marko Marulić u Kninu čiji studenti ostvaruju ulaz na njihov studij s prosječnom ocjenom vrlo dobar u četvrtom srednje (3,75), no na maturi jedva zadovoljavaju prolaz s 1,70. Slična je situacija s Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima.

Jedna od zanimljivosti s mature je da je 19 učenika završilo školsku godinu s dva iz nekog predmeta, zatim su prijavili iz tog predmeta višu razinu znanja na maturi i položili s pet. Dakako, značajno je više onih s obrnutom pričom. Ukupno 577 učenika završilo je školsku godinu s pet iz nekog predmeta koji su na maturi položili s dva. Konkretno, 316 učenika iz hrvatskog jezika u školi je imalo pet, a na maturi dovoljan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. travanj 2024 15:42