Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pripremila je nacrt novog Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu koristeći se presedanom. Pisan je u ženskom rodu. Dakle, prvi u Hrvatskoj u kojem imenice nisu u muškom rodu. Umjesto učitelji, nastavnici, nakladnici, ravnatelji, predlagatelj, ministar, u zakonu su - učiteljice, nastavnice, nakladnice, ravnateljice, predlagateljica, ministrica.
Tako ispisani nacrt zakona ministarstvo je proslijedilo na mišljenje tijelima državne uprave, u očekivanju da će se u neuobičajenoj jezičnoj verziji uskoro naći na javnoj raspravi. Uz, naravno, napomenu da zakon vrijedi za oba spola. No, ženski rod u zakonu nije prošao.
Za početak, zašto u ženskome rodu, a onda i zašto to ne može tako?
Prije svega - objašnjava Blaženka Divjak - zakon u ženskom rodu kako bi se osvijestilo da se može i drukčije. To drukčije, međutim, nije prošlo zbog suprotnog mišljenja koje je dobila od Ministarstva uprave. Svjesna je bila, kaže Divjak, da se na početku svakoga zakona napiše napomena da su imenice u muškom rodu, a da se podjednako odnose i na muški i na ženski rod. No, obrnula je praksu i pita se - zašto ne?
- U obrazovanju većinom rade žene pa zašto to ne staviti u prvi plan i govoriti nastavnice, učiteljice, onda i predlagateljice, nakladnice, ravnateljice, ministrica i tako dalje? Ovo bi mogao biti još jedan korak u smjeru razbijanja stereotipa, kojih je još jako puno u našem društvu. Nažalost, za sada još treba uvjeriti državnu upravu da su ovakvi presedani mogući i poželjni - kaže Divjak.
Zašto ministričina ideja nije moguća ni poželjna, objasnili su u Ministarstvu uprave Lovre Kuščevića.
Ne može ni “ministrica”
U dopisu koji su uzvratili ministrici navode da se u prijedlogu zakona javlja rodni izričaj pojedinih pojmova, a pri izradi zakonskih tekstova potrebno je, kažu, voditi računa i o odredbama drugih važećih zakona.
- Primjerice, člankom 39., stavkom 1. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da ministarstvom upravlja i njegovim radom rukovodi ministar, dok je člankom 4., stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da su neposredni nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji te ostali radnici - stoji u obrazloženju Ministarstva uprave, u kojemu smatraju da je i u budućem Zakonu o udžbenicima potrebno koristiti uobičajenu zakonsku terminologiju.
Dodaju također da je u članku Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Sabor navedeno da se u propisima koriste imenice u muškom rodu, a samo iznimno u ženskom, a ako sama priroda sadržaja to zahtjeva i u srednjem rodu.
Zbog naputka Ministarstva uprave, Ministarstvo znanosti ovih je dana “prebacilo” nacrt zakona o udžbenicima u muški rod.
Političko pitanje
Što o pisanju zakona u ženskome rodu smatraju političarke? Njihova su mišljenja podijeljena, a primjerice Mostova Ines Strenja Linić ima, kako kaže, bolju ideju: pola zakona pisati u ženskom, pola u muškom rodu.
HDZ-ova Sanja Putica kao lingvistkinja, ne vidi razloga da zakoni u pisanju ne izjednačavaju ženski i muški rod, SDP-ovoj Romani Jerković čin je simbolički važan i dobar, HNS-ova Marija Puh oduševljena je, a Bruna Esih (Neovisni za Hrvatsku) misli da ministrica Divjak ovime radi štetu i zapravo vrijeđa žene.
Mišljenje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić nismo uspjeli dobiti jer je, poručila je, na godišnjem izvan Hrvatske.
Podrška kolegica iz HDZ-a, HNS-a i SDP-a
- Sanja Putica (HDZ):
- Kao lingvistkinja, s jezične strane ne vidim zašto muški i ženski rod u zakonima ne bi bili izjednačeni. Ministrici svaka čast na pokušaju da se nešto promijeni. Sustav obrazovanja jedan je od rijetkih u javnom sektoru u kojem prednjače žene. Znamo da su i manje plaćene od zaposlenika u ostalim sustavima. Ako je ministrica Divjak na taj način željela skrenuti pozornost na činjenicu da je vrijeme da se neke stvari mijenjaju, mislim da je to u redu.
- Ines Strenja Linić (Most):
- Inicijativa ministrice može biti simpatična, no ravnopravnost žena morala bi se ispuniti u mnogim bitnijim stvarima. Nama je potrebna prava, cjelovita kurikularna reforma i druge promjene koje kasne. Ministrica bi mogla nastaviti inicijativu okupljanjem žena u Vladi koje bi jasno dale svoj stav o inicijativi da se pola zakona piše u ženskom, pola u muškom rodu.
- Bruna Esih (Neovisni za Hrvatsku):
- Od ženskoga roda u propisima ne vidim nikakvu korist. Svi se zakoni pišu u muškom rodu, tako je to oduvijek i ne samo kod nas. Time se ne misli samo na muškarce, nego na čovjeka. Osim ako ministrica ne misli da postoji razlika između čovjeka i žene, odnosno da žene nisu ljudi? Sve je to pomodarstvo i jeftina demagogija, bez realne koristi za žene.
- Marija Puh (HNS):
- Odlična ideja! Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj imamo više od 50 posto žena i ne shvaćam zašto bi se zakoni morali pisati u muškom, a ne ženskom rodu. Činjenica da je Ministarstvo uprave zatražilo zadržavanje pisanja zakona u muškom rodu znači samo to da je stiglo vrijeme da promijenimo ostale zakone koji onemogućavaju ovu inicijativu.
- Romana Jerković (SDP):
- Podržavam ministričinu inicijativu, bez obzira na to što je i sama vjerojatno znala da ta ideja neće proći. Na simboličnoj je razini njezin čin dobar i važan. Vjerujem da je htjela pokazati da smo nažalost još uvijek izuzetno patrijarhalno društvo, prepuno predrasuda prema ženama. Sto je godina bilo u redu da sve bude izraženo u muškome rodu, ali sada, u 21. stoljeću, nažalost možemo samo konstatirati da je pred nama ženama još dug put.