Miroslav Šeparović nekorektno je prenosio, prepričavao i sažimao tuđe tekstove pri izradi doktorske disertacije - jednoglasno je na sjednici održanoj 23. studenoga ove godine odlučio Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (OEZVO) kojem je na čelu doktor znanost, fizičar Ivica Vilibić.
Odluka toga tijela ovih je dana uručena odvjetnicima predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića i umirovljenom profesoru Vjekoslavu Miličiću. On je Šeparovića u veljači ove godine prijavio Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, tražeći da taj Odbor utvrdi je li Šeparovićev doktorat - plagijat.
Disertaciju pod nazivom “Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH” Šeparović je obranio u prosincu 2013., četiri i pol godine nakon što je prvi put izabran u Ustavni sud. Doktorirao je pod mentorstvom Dubravke Hrabar, sveučilišne profesorice obiteljskog prava.
Usporedba
“Nakon usporedbe predočenih preslika teksta doktorskog rada i tekstova koji su u njega preneseni, OEZVO je utvrdio da je riječ o nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova”, stoji u odluci Odbora.
To tijelo nije razmatralo Miličićeve prijave protiv Šeparovića koje se odnose na “prijepore jezika”, “prepričavanje prethodnog teksta”, “preuzimanje iz druge ruke i slično. “Razmatran je”, stoji u odluci “samo meritum prijave, to jest tretman tuđih tekstova u doktorskom radu prof. dr sc, Miroslava Šeparovića.” Odbor za etiku utvrdio je da je Šeparović prekršio članak 8. Etičkog kodeksa Odbora ze etiku u znanosti i visokom obrazovanju jer je nepotpuno i nepregledno navodio izvore. Odbor je istaknuo da je donoseći odluku uzeo u obzir sva pravila i posebnosti citiranja unutar pravne znanosti.
Kad je početkom ove godine dobio informaciju da ga je umirovljeni profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslav Miličić prijavio Odboru za etiku u znanosti, Šeparović je uzvratio i Odboru podnio prijavu protiv Miličića, tereteći ga za višestruke povrede Etičkog kodeksa.
Odbor za etiku u znanosti te je dvije prijave objedinio i proveo jedinstven postupak, pa je 23. studenoga odlučio i o Miličićevim prijavama protiv Šeparovića i Šeparovićevim protiv Miličića. Odbor je, međutim, odbacio glavnu Šeparovićevu tvrdnju iznesenu u prijavi protiv Miličića, prema kojoj u pravnoj znanosti ne postoji propisan način citiranja. Odbor je u provedenom postupku dokazao da propisi o citiranju u pravnoj znanosti ne samo da su otprije poznati i uvriježeni, nego o njima postoje i pisane upute. Utvrdio je da je zagrebački Pravni fakultet još 2002., dakle 11 godina prije nego što će Šeparović doktorirati, objavio Upute za izradu studentskih pisanih radova.
Odgovor Miroslava Šeparovića: 'Podnio sam kaznenu prijavu protiv svih članova tog odbora'
- Čim sam dobio mišljenje tog fantomskog odbora da sam nepravilno i nepregledno naveo izvore u svom doktoratu, podnio sam kaznenu prijavu protiv svih članova Odbora zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja i ovlasti. Radi se o starom slučaju koji su inicirali prof. Vjekoslav Miličić i njegov mentor akademik Vlatko Silobrčić koji me već napadao u javnosti i koji je siva eminencija Odbora - rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović reagirajući na odluku Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju po kojoj se u doktorskom radu nije držao pravila citiranja.
Napomenuo je i da postoji presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u kojoj je prof. Miličić proglašen krivim zbog kaznenog djela klevete, te da je on svoj doktorat izradio prema svim standardima i pravilima kako to nalaže Pravni fakultet. - Svaki izvor koji sam citirao označio sam fusnotom. Točno je da nisam stavio navodnike, ali navodnici nisu propisani ni jednim pravilom ili propisom - kaže Šeparović. Dodaje da je Odboru dostavio svoje očitovanje, kao i spomenutu presudu, ali se on usudio derogirati odluku suda. - Uopće ne spominju sudsku presudu. Što je još gore, u radu Odbora sudjelovao je akademik Silobrčić koji se morao izuzeti s obzirom na to da je u sudskom postupku svjedočio protiv mene i da je javno istupao. Vidim to dijelom kao njegovu osvetu jer se na sudu pokazalo da nije uopće pročitao moj doktorski rad, utvrdilo se da ne postoje pisana pravila o citiranju, kao i da je on na isti način napisao svoj doktorski rad - rekao je Šeparović.
No kaže da to nije sve i navodi da je Ustavni sud, uz njegovo izuzeće, ukinuo ovlasti Odboru da rješava pojedinačne predmete kršenja etičkog kodeksa, navevši da je to u isključivoj nadležnosti fakulteta, odnosno sveučilišta. - Usprkos tome oni se usuđuju donositi mišljenje da sam naveo izvore u doktoratu, ali da nisu precizni. Zato sam podnio kaznenu prijavu i neka se objašnjavaju DORH-u i policiji. Mene ne zanimaju jer su to politikanti koji me napadaju reciklirajući stare priče - zaključio je Šeparović i dodao kako odluku Odbora, shvaća i kao osvetu njemu zbog odluke Ustavnog suda u kojoj nije sudjelovao, a kojom je ukinuo ovlasti koje su si nezakonito uzurpirali, ali i kao pritisak na Županijski sud koji treba odlučiti o žalbi prof. Miličića. - Radi se o nezakonitom, ništavom ili bolje rečeno nepostojećem pravnom mišljenju koje ne proizvodi nikakve pravne učinke - zaključio je Šeparović. (Ivanka Toma)
Recenzenti uputa
Te je upute na poticaj Fakultetskog vijeća napisao prof dr. Alan Uzelac. Među recenzentima uputa, uz ostale je 2002. bila i tadašnja docentica obiteljskog prava Aleksandra Korać Graovac, koja je lani, jednako kao i Šeparovićeva mentorica Dubravka Hrabar, javno poricala da postoje takva pravila. Spomenute pisane Upute Pravnog fakulteta, stoji u odluci Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, “jasno određuju da se citirani i autorski tekst moraju vizualno razlikovati i da treba biti jasno gdje zastaje autorski tekst, a počinje citat, i gdje citat završava, a autorski tekst se nastavlja”. Odbor u odluci navodi još četiri dokumenta različitih katedri na pravnim fakultetima u Hrvatskoj - zagrebačkom, splitskom i riječkom, u kojima su pripisana jasna citiranja u pravnoj znanosti.
Odbor za etiku uvažio je samo onaj dio Šeparovićeve prijave protiv Miličića u kojem Šeparović toga umirovljenog profesora prava tereti za povredu odredbe etičkog kodeksa, koja članove znanstvene i akademske zajednice obvezuje na međusobno poštovanje. Miličić je, naime, povrijedio spomenutu odredbu time što je članovima Ustavnog suda na privatne adrese razaslao tekst u kojem tvrdi da Šeparovićev doktorat nema nikakve znanstvene vrijednosti i da Šeparović “nema osnovna znanja o metodologiji prava”.
Jutarnji list u rujnu prošle godine objavio je članak u kojem je, na temelju analize dijelova Šeparovićeva doktorata, pokazao da je on obilato koristio tuđe tekstove, a da ih nije označio na vidljiv način.