Mnogi nisu mogli niti zamisliti da je takva odredba dosad postojala, ali Ustavni je sud ovih dana Hrvatskom Crvenom križu (HCK) ukinuo pravo prema kojemu su tijekom tri kalendarska tjedna godišnje od nacionalne zrakoplovne kompanije, a potom i svih poduzetnika koji obavljaju željeznički, brodski i autobusni promet imali pravo uzimati tri posto na ime svake prodane karte.
Sudska presuda
Osim toga, ukinuto im je pravo da isti iznos tijekom tri tjedna godišnje uzimaju i od organizatora koncerata, predstava, sportskih utakmica i kinopredstava, kao i od pružatelja usluga poštanskog prijevoza, a što im je sve omogućeno još 2010. godine, kad je donesen Zakon o Hrvatskom Crvenom križu.
Kako je vidljivo iz presude Ustanovnog suda koja je donesena 3. studenoga, ali je objavljena jučer, prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti pojedinih članaka Zakona podnijelo je nekoliko poduzeća, među ostalim i Croatia Airlines, Panoramabus za promet i turizam te Autotrans d.o.o. Svi oni Ustavnome sudu su se obratili zbog članaka 33., 34., 35. i 44. Zakona a koji su ih, navode u svojim obrazloženjima, stavljali u nepravedan položaj u odnosu na ostatak gospodarstva te činili dodatni trošak u ionako ne baš pretjerano lukrativnim sektorima.
A što je točno bilo sporno u tim člancima Zakona? Konkretno, njima je država omogućila da HCK tijekom trajanja takozvanih "Tjedna Crvenog križa", " Tjedna borbe protiv tuberkuloze" i "Tjedna solidarnosti" automatizmom dobiva iznos od tri posto na svaku prodanu putničku kartu u zračnom, željezničkom, brodskom i autobusnom prometu, na svaku prodanu kartu za kulturne, zabavne i sportske priredbe te potom još i iznos od 50% nominalne vrijednosti prve stope mase pisma prema cjeniku usluga javnog operatera na sve poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, osim novina i časopisa.
Obavezni trošak
Člankom 34. definirano je da ta sredstva naplaćuju pravne i fizičke osobe koje prodaju karte, a člankom 44. propisane su i kazne za pravne osobe koje tu uplatu ne izvrše, i to u iznosima između 10.000 i 50.000 kuna.
Croatia Airlines pritom je sudu obrazložio da spornim smatra činjenicu da je država arbitrarno odabrala samo jednu vrstu pravnih subjekata kojima se nameće obveza izdvajanja tog troška, izabravši baš prijevoznike, posebno zračni promet koji je ionako opterećen visokim nametima, te upozoravajući da će obračun novog nameta posljedično dovesti i do poskupljenja aviokarata.
Osim toga, ustvrdili su da karte tog prijevoznika prodaju i brojne akreditirane agencije u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i strani avioprijevoznici, a koji nemaju obvezu naplaćivati dodatnih tri posto, zbog čega imaju bolju tržišnu poziciju.
Tvrtka Autotrans, pak, upozorila je da izdvajanje kategorije prijevoznika iz cjelokupnog gospodarstva predstavlja suprotnost "proklamiranom jamstvu o jednakom pravnom položaju svih poduzetnika na tržištu", a ustanovila je potom i da prijevoznici, kao porezni obveznici i redovni platiše, već sudjeluju u financiranju HCK-a.
Dapače, Autotrans je Ustavnome sudu prigovorio i što se takav prisilni tip naplate provodi za potrebe promicanja Crvenoga križa, a ne za obavljanje njegove osnovne djelatnosti, smatrajući da bi na humanitarnu djelatnost, ako je već država proglašava tako bitnom, trebali biti prisiljeni svi, a ne samo izdvojeni sektori.
Na sličan način svoje je prigovore uobličio i Panoramabus, a zatražena su potom i mišljenja Ministarstva zdravstva te socijalne politike i mladih, koji su negirali da bi Zakon određenu skupinu poduzetnika stavljao u nepravedan položaj.
"Pravni poredak zasebno i različito uređuje sustav pružanja različitih vrsta usluga, pa tako primjerice ne mogu svi gospodarski subjekti pružati sve vrste usluga, ali im se ta mogućnost pruža pod jednakim uvjetima. Ujedno sama porezna opterećenja za pružanje pojedinih vrsta usluga nisu jednaka, pa tako nije jednako porezno opterećeno pružanje ugostiteljskih usluga u odnosu na pružanje socijalnih usluga", stoji u odgovoru Ministarstva socijalne politike.
Pa ipak, Ustavni je sud stao na stranu podnositelja prijedloga utvrdivši da naplata predstavlja parafiskalni namet i možda ima legitimni cilj, ali da ne postoji opravdani razlog zašto bi joj bila podvrgnuta samo odabrana skupina poduzetnika - dakle da nije razmjerna.
Nelegitiman cilj
"Ustavni sud utvrđuje da nije postignuta pravedna ravnoteža između osiguranja materijalnih sredstava za rad HCK-a ili njegovih ustrojstvenih oblika te obveze parafiskalnih davanja koje su nametnute, bez ikakvog objektivnog i razumnog opravdanja, samo određenim gospodarskim subjektima.
Iz navedenih razloga Ustavni sud ocjenjuje da propisivanje navedenog financijskog tereta nije objektivno i razmjerno legitimnom cilju koji se osporenim zakonskim odredbama želio postići", stoji u obrazloženju suda koji je sporne članke zakona ukinuo od 1. svibnja 2021.Hrvatski Crveni križ smo pitali koliko je to tijelo godišnje prihodovalo na temelju odredbi zakona koje su ukinute, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor. No, iz njihova financijskog izvješća za 2019. godinu vidljivo je da je prihod HCK bio 48,1 milijuna kuna, od čega je 19 milijuna kuna stiglo od prihoda po posebnim propisima.