Trajalo je to možda dvije do tri minute, ali prošlog sam se tjedna ozbiljno našla u situaciji u kojoj nisam točno znala procijeniti koji je mjesec, čak niti dio godine.
Evo, točno ću rekonstruirati kako je došlo do te čudne situacije: sjedim u dnevnom boravku, listam neku knjigu, iz pozadine dopiru zvukovi s televizora.
Baš ništa neuobičajeno ili drugačije nego inače, osim što u nekom trenutku po ekranu televizora počnu skakati purice, odojci, svinjski vratovi, goude i mesni naresci.
Obiteljske gozbe
Vrpolje se i blistaju od sreće, samo što im nisu nacrtali usta i pustili ih da zapjevaju, dok u pozadini glas spikera priča o akcijama i blagdanskim stolovima.
Čekaj malo, kojim sad blagdanskim stolovima?
Osim ako nisam gadno prespavala ili zapala u kakvu tešku komu, čini mi se da je ipak sredina kolovoza, a mi još mjesecima daleko od iritantnog prosinca kad iz škrinja treba izvaditi sve što nismo potamanili te jeseni, nakupovati mlinaca i krumpira, nabaviti domaćih jaja, spremiti najmanje pet vrsta sireva, pripremiti šunku u kruhu, frižider nakrcati povrćem i dobro promisliti koja će se juhica poslužiti za božićni ručak.
A tek kolači - treba navući tijesta, ispeći kiflice, napolitanke, puslice i non plus ultra, samljeti orašaste plodove za orehnjaču i makovnjaču, skuhati najmanje pet vrsta fila i razmisliti o beze korama ako netko od ukućana dobije apetit na Ledeni vjetar.
Dakle, to je sve rezervirano za prosinac, ali ja i dalje ne razumijem kakav je to blagdanski stol u kolovozu?
Krećem prema kalendaru, a negdje iz podsvijesti polako mi počne dolaziti.
Ma nije valjda?
Bogami jest.
Velika Gospa.
Svetkovina uznesenja Marijinog.
Blagdan koji, očito, po novom valja obilježiti nadmetanjem u obiteljskim gozbama i fotkama napola pojedene hrane na Instagramu.
Ne pamtim, doduše, da su nakrcani blagdanski stolovi kroz povijest bili tipična slika svetkovine Gospina uznesenja, nema o tome niti zapisa etnologa, svjedočanstava lokalnoga življa, ne nalazim da su se tiskale Gospine kuharice niti da bi hrvatske familije, kroz bližu ili dalju povijest, sredinom kolovoza nakuhavale pečenja i mastile krumpire, u vikendicama na Viru ili oko Crikvenice, u kojima dobar dio Hrvata provodi sredinu kolovoza.
Viši cilj
Pa ipak, na ekranu mojeg televizora plešu najbolji primjerci blagdanskih specijaliteta - svinjskih vratova i odojaka po akcijskim cijenama koje potom mogu zaliti povoljnom graševinom, sve redom namirnica od kojih bi i Gospi slina na usta krenula, da nije baš na taj dan odabrala nešto se odmaknuti od svjetovnoga života.
Pa ipak, pomislim nakon nekoliko sati grintanja, možda sam malo prestroga, a supermarketi koji reklamiraju blagovanje imaju neki viši cilj o kojemu nisam informirana?
Recimo - ljude, zbog sigurnosti i opasnosti od korone, žele zadržati u domovima umjesto da se okupljaju po svetištima čije ćemo nakrcane fotografije po portalima pratiti još danima?
Ako je neki od njih imao takve namjere, o njima niti riječ nije moguće doznati iz odgovora koje su nam uputili iz Konzuma i Lidla.
Baš su ta dva trgovca, naime, prošloga tjedna Veliku Gospu odlučila iskoristiti za reklamu dijela svojeg asortimana, poručivši kako je ona prilagođena zahtjevima i potrebama prosječnog potrošača.
“Akcijske ponude u Konzumovim prodavaonicama uvodimo uoči svih datuma u godini kad očekujemo povećanu potražnju kupaca kojima su ti dani, a najčešće je riječ o blagdanima i praznicima, prilika za okupljanje i druženje s obitelji i prijateljima”, pojasnili su kratko iz Konzuma, a iz Lidla napomenuli kako je riječ o ponudama skrojenima na temelju interesa i želja kupaca.
“Budući da nam je zadovoljstvo kupaca uvijek na prvom mjestu, ponuda za blagdan Velike Gospe kreirana je upravo prema njihovim potrebama. Naš cilj je kupcima omogućiti što ugodniju kupnju proizvoda najboljeg omjera cijene i kvalitete, a to nam i uspijeva”, kazali su u Lidlu.
Statistika
Koliko su uspješne “Gospine akcije” ne otkrivaju, no zarola li se i ovaj blagdanski stol na isti način kako se to dogodilo s božićnim i uskrsnim, ne treba nas previše čuditi ako Državni zavod za statistiku uskoro krene brojati kune koje smo utrošili u kolovozu.
Iznosi koji su nam trenutno poznati, plastično ilustriraju zašto su blagdani tako primamljivi trgovcima: prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, samo u prosincu 2019. godine Hrvati su, da se iskažu pred blagdane, potrošili 15,3 milijarde kuna, što je oko pola milijarde više nego u godini ranije.
S obzirom na teške financijske posljedice koje je na kupovnu moć Hrvata ostavila korona, nije izgledno da ćemo se nad istim ciframa zgražavati i ove godine, zbog čega je bilo iznimno važno proširiti popis blagdana pred koje će nas uvjeravati kako je najvažnije dobro se najesti.
Očekujem stoga brzo reakciju sindikata koji bi dogodine brže-bolje trebali izračunati vrijednost - “Gospine košarice”.
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.