Borba protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju sve je važnija za dobro upravljanje i održivi razvitak, kao i integritet međunarodnih tržišta, istaknuto je na konferenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, Europske komisije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).
Konferencija "Utjecaj Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja i nove perspektive u Republici Hrvatskoj" okupila je u utorak u Zagrebu međunarodne stručnjake iz zemalja članica OECD-a i sudionike iz Hrvatske.
Konvencija o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju jedini je takav međunarodni ugovor. Konvenciju su potpisale 44 države, uključujući svih 38 članica OECD-a.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je u uvodnom govoru da je borba protiv međunarodnog podmićivanja jedan od preduvjeta za osiguranje sigurnog okruženja stranim ulaganjima te jačanje gospodarstva i međunarodne trgovine.
Hrvatska je u tom svijetlu, naglasio je ministar, posebno posvećena usklađivanju nacionalnog normativnog i institucionalnog okvira koji bi omogućio punu provedbu međunarodnih standarda u borbi protiv podmićivanja.
Konferencija dio projekta podizanja svijesti o važnosti borbe protiv podmićivanja
Jednodnevna konferencija dio je projekta podizanja svijesti o važnosti borbe protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju financiranog iz Programa potpore strukturnim reformama Europske unije kojeg zajednički provode Ministarstvo pravosuđa i uprave, Europska komisija i OECD.
Vlada je u siječnju 2017. uputila OECD-u zahtjev za članstvo, a ministarstvo je, napomenuo je Malenica u listopadu 2017. uputilo i zahtjev za pristupanje radnoj skupini OECD-a.
"Borba protiv podmićivanja u međunarodnom poslovanju nedvojbeno postaje sve važnija kao instrument dobrog upravljanja i održivog gospodarskog razvoja, ali i kao integritet međunarodnih tržišta", rekao je Malenica, ustvrdivši kako je to iznimno važno za zemlje na jedinstvenom europskom tržištu, poput Hrvatske.
Provedba projekta, dodao je, važna je za Hrvatsku u kontekstu jačanja okvira za borbu protiv korupcije, ali i približavanja standardima konvencije i pristupanju radnoj skupini.
Naglasio je da je pristupanje Hrvatske punopravnom članstvu u OECD-u jedan od prioriteta vlade koja je u svibnju osnovala radnu radnu skupinu za pripremu pristupanja toj organizaciji.
Projekt koji je dio nastojanja da se hrvatske javne politike usklade s OECD-ovim standardima osim konferencije obuhvaća analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira u odnosu na odredbe konvencije u okviru kojeg će biti izrađeno posebno izvješće s preporukama OECD-a.
Također će, najavio je ministar, biti provedena radionica za sudionike u vlasti na kojima će biti predstavljani nalazi i preporuke kako bi se ojačali kapaciteti za implementaciju tih preporuka.
"To će nam dati novi pogled na naš postojeći sustav i razvojne smjernice. Hrvatska je već postavila određene okvire i ulaže stalne napore, što se tiče jačanje okvira u skladu s OECD-ovim standardima i drugim područjima, primjerice, načelima korporativnog upravljanja", zaključio je ministar.
Cilj je približiti Hrvatsku sljedećoj razini kako bi pristupila konvenciji
Vršiteljica dužnosti ravnatelja OECD-a za financijska i poduzetnička pitanja Mathilde Mesnard rekla je da je OECD u dobrom položaju da podrži Hrvatsku u tom nastojanju.
Neposredno ažuriranje preporuke o suzbijanju podmićivanja utvrdit će najnovije međunarodne standarde za sprječavanje i otkrivanje zločina, kazala je Mesnard dodavši da OECD s Hrvatskom spreman podijeliti iskustvo i stručnost stečene u gotovo 25 godina rada.
Napomenula je da OECD sada pomaže Hrvatskoj da se pripremi za pristupanje konvenciji, a jednom kad Hrvatska počne podnositi izvješće stručnjaci će analizirati njen status vezano za antikorupciju i donositi preporuku hrvatskim vlastima da poboljša stanje.
Direktorica za potporu reformama u državama članicama pri Europskoj komisiji Nathalie Berger rekla je da korupcija i podmićivanje nagrizaju same temelje demokratskih društava, potkopavaju održivi gospodarski razvoj i narušavaju konkurenciju.
“Europska komisija je snažno predana potpori državama članicama u naporima da suzbiju korupciju i podmićivanje i to kroz formiranje normativnog antikorupcijskog okvira, kao i pružanjem financijske i tehničke pomoći u nastojanjima da suzbiju korupciju", istaknula je Berger.
Odgovarajući na novinarska pitanja što Hrvatska treba unaprijediti rekla je kako postoji veliki napredak i neke preporuke koje su u izradi u kontekstu rada OECD-a.
Zadovoljni suradnjom s hrvatskim vlastima
"Moramo pričekati dok ne dobijemo završne preporuke na kraju projekta. U ovom trenutku možemo reći da smo zadovoljni izvrsnom suradnjom s hrvatskim vlastima i vrlo smo sigurni da će ovaj projekt biti iznimno važan", zaključila je.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić rekao je da trenutno rade na širem antikorupcijskom zakonodavnom okviru koji će biti poveznica za uočene pravne praznine kod zakona o sprječavanju sukoba interesa i zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, poznatih u javnosti kao zviždača, a isto tako prvi put u RH reguliraju zakon o lobistima.
To je, kazao je, važno područje gdje postoje praznine za eventualne korupcijske rizike.
Neizostavno je bilo pitanje suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja vezano za propust DORH-a i Uskoka u aferi softver, no Salapić je rekao da je to pitanje za ta tijela jer je ministarstvo nadležno da osigura zakonski, financijski i materijalni okvir za poslovanje DORH-a i Uskoka i oni kao predstavnici izvršne vlasti nemaju nikakav utjecaj na neovisnost njihova rada.
"Mislim da bi prešli izvan svakog okvira kad bi mi komentirali ono što spada u neovisnost rada tih važnih institucija. Zato jesmo postali članica Europske unije i prihvatili europske propise da bi izvršna vlast i politika bili izvan rada svih istražnih tijela", zaključio je Salapić.