Vlada je odustala od prijedloga bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata da se u Hrvatskoj radi samo 14 nedjelja u godini i kreće s izradom novog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i d opunama Zakona o trgovini, doznajemo nakon što je u ponedjeljak održan prvi inicijalni sastanak novog ministra gospodarstva Tomislava Ćorića s predstavnicima sindikata. Sada će se, kako doznajemo, oformiti radna skupina sastavljena od predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i ustavnih stručnjaka koja bi prijedlog trebala iznjedriti za dva mjeseca, a Zakon bi u Saboru bio izglasan do kraja godine.
Bivši ministar gospodarstva Darko Horvat, podsjetimo, pripremio je prijedlog koji je definirao da u Hrvatskoj samo 14 nedjelja u godini bude radno, a da se ostalim nedjeljama i blagdanima ne radi. Poslodavci bi sami birali koje su to radne nedjelje, a sudeći prema onome što su isticali tada, jasno je da je riječ o nedjeljama u turističkoj sezoni u srpnju i kolovozu, te nedjeljama pred Uskrs i Božić kada imaju najveći promet.
Generalni stav
Vladin stav je i sada da se treba definirati koji je to broj radnih nedjelja u godini.
- Naš generalni stav je da nedjelja bude neradna, ali s druge strane osim tog svjetonazorskog, civilizacijskog ili kako god ga nazvali parametra, moramo uvažavati i ekonomske parametre, moramo biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo i moramo pokušati naći kompromis. Prijedlog Vlade bit će da jedan dio nedjelja bude radni, a da veći dio nedjelja bude neradno - rekao je u ponedjeljak ministar rada Josip Aladrović. U Ministarstvu gospodarstva potvrđuju da se ide u osnivanje radne skupine, napominju kako se ne može govoriti koliko će novi prijedlog biti sličan ili drugačiji od onoga koji je Horvat predložio, te da sada slijedi uobičajena procedura.
Također, izmjenama granskog kolektivnog ugovora bilo je definirano da se radnicima koji rade nedjeljom, taj rad mora platiti minimalno 50 posto više od redovne satnice, što dosad nije bio slučaj. U Zakonu je, naime, definirano da radnici moraju biti plaćeni više za svoj rad nedjeljom, ali nije definirano koliko više pa je bilo moguće da ih poslodavac plati i kunu više za jedan nedjeljni radni sat. I dok su u Sindikatu trgovine zadovoljni prijedlogom da se u Hrvatskoj radi samo 14 od 52 nedjelje u godini, a da ostale budu neradne, među poslodavcima nema zajedničkog stajališta.
Jedni bi, poput dijela neprehrambenih trgovaca, da se država uopće ne miješa u izbor hoće li tko raditi nedjeljom, drugi bi, poput dijela prehrambenih trgovaca, potpuno zabranili rad, a treći bi regulirali rad nedjeljom. Martin Evačić, direktor NTL-a, predsjednik HUP-Udruge trgovine i potpredsjednik HGK-Udruženja trgovine, za Jutarnji pojašnjava kako poslodavci nikada nisu vidjeli tu verziju zakona, ali da bi po njima bilo razumno da se definira 14 radnih nedjelja kao kompromisno rješenje jer postoje njihove članice koje jesu za regulaciju, i one koje nisu za reguliranje rada nedjeljom.
- Domaći trgovački lanci jesu za reguliranje rada nedjeljom, dok su strani protiv. Treba napomenuti da jesmo za to, ali da onda ne bude iznimaka, da nedjeljom mogu raditi male trgovine, pekarnice, benzinske crpke, kiosci... jer se onda svi pretvaraju u prodavaonice robe široke potrošnje i to bi vjerojatno palo na Ustavnom sudu jer dovodite trgovce u neravnopravan položaj - kaže Evačić.
Nedostaje trgovaca
On se osobno zalaže za to da se regulira rad nedjeljom i da se radnike plati minimalno 50 posto više. Pojašnjava kako se za vrijeme dok je Stožer zabranio rad nedjeljom kod njih pokazalo da se promet prelio na subotu i ponedjeljak. Također, i dalje nema radne snage za rad u trgovini, a tu je i pitanje troška.
- Mi sada pred otvorenje 10-ak trgovina ne možemo naći radnike, a nismo na začelju po plaćama i dodatnim pravima. Strani lanci u velikim formatima imaju manji trošak radne snage, dok domaće trgovce u manjim formatima taj trošak više iscrpljuje - kaže Evačić. S druge strane, Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete i dopredsjednik HUP-Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, apsolutno je protiv reguliranja rada nedjeljom. Smatra da nije vrijeme za takve poteze u gospodarskoj krizi u kojoj se nalazimo, kako je Hrvatska i ionako preregulirana, otići će nam, kaže, i ovo malo investitora, doći će do otpuštanja, a dio promet odlit će se prema susjednim zemljama.
- Imamo pad BDP-a, nalazimo se u velikom naporu da se vratimo na gospodarsku aktivnost prije korone, a hrvatsko gospodarstvo ovisi o osobnoj potrošnji i ići smanjivati aktivnost u tom smjeru sigurno ne ide u korist povrata Hrvatske na put rasta - smatra Školnik. Također, postavlja pitanje i ustavnosti takvog reguliranja, jer zašto nedjeljom ne bi radile blagajnice, a konobari mogu.
Promet će se preliti
- Doći će do smanjenja zaposlenosti pa će ta blagajnica biti slobodna ne samo nedjeljom nego svih sedam dana. Doći će i do povlačenja investitora ili odustajanja od daljnjih investicija. Taj će se potez negativno odraziti i na logistiku, komunikacije i marketing, medije, a mi smo na tržištu, okruženi smo zemljama koje su otvorene nedjeljom. Ponovno će se preliti dio trgovine u Mađarsku, Italiju, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu... - upozorava Školnik.
Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, također kaže kako nisu vidjeli nikakav prijedlog, ali da se zalažu za to da se na jedinstven način regulira radno vrijeme u trgovini.
- Treba napraviti pametan prijedlog koji će voditi računa da radnici, kupci i poslodavci budu zadovoljni. Treba utvrditi točno koliko radnici koji će raditi nedjeljom moraju biti više plaćeni - smatra Zlatica Štulić.