ZAGREB - Ni jedan srpski civil nikada nije izjavio da je napustio Hrvatsku zbog nezakonitog granatiranja HV-a, ali je sudsko vijeće ipak zaključilo, i to pogrešno, da su deseci tisuća Srba prognani uslijed neselektivnog granatiranja, ističe se u žalbi koju su odvjetnici generala Ante Gotovine uložili na presudu Haaškog suda. Gotovina je 15. travnja osuđen na 24 godine zatvora, a general Mladen Markač na 18 godina. U ponedjeljak su podnijeli žalbu na tu presudu i zatražili da Žalbeno vijeće oslobodi Gotovinu i proglasi ga nevinim po svim točkama optužnice. Haaški sud danas je prvo objavio žalbu Gotovine.
Ni međunarodne organizacije ili organizacije za ljudska prava poput Human Rights Watcha i HHO-a, koje su radile izvještaje o Oluji, nikad nisu ni spomenule topničku paljbu HV-a ni kao jedan od mogućih razloga za odlazak srpskih civila, ali suci su usprkos tome zaključili da ''nije postojalo nikakvo drugačije razumno tumačenje dokaza'' osim onoga da su Srbi pobjegli iz Knina, Benkovca, Obrovca i Gračaca iz straha od granatiranja. To je pogrešan zaključak, poručuju odvjetnici, tražeći povlačenje presude protiv Gotovine.
Odvjetnici Ante Gotovine opovrgavaju u žalbi da su uopće postojali nezakoniti napadi na civile, odnosno prekomjerno i neselektivno granatiranje, da je ono bilo "primarni i direktni" uzrok njihovog odlaska.
Treća osnova žalbe je opovrgavanje zaključka o postojanju "udruženog zločinačkog pothvata" da se počine zločini progona, dok u četvrtoj obrana obrazlaže da su haaški suci pogriješili kad su utvrdili da je Gotovina član udruženog zločinačkog poduhvata i da mu je "značajno pridonio".
Obrana u žalbi podsjeća da je sudsko vijeće pretpostavilo je da je od otprilike 1.205 topničkih projektila ispaljenih na Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac, oko 1.140 (ili 94.5 posto) bilo usmjereno na vojne ciljeve. To je potvrdilo više nezavisnih istraga: UN je proveo tri istrage neposredno nakon Oluje, i sve su ustanovile da nije bilo neselektivnog ili namjernog granatiranja civila, a da je paljba bila ''koncentrirana na vojne ciljeve.''
Sjedinjene Države su također provele istragu sa istim zaključkom, podsjećaju odvjetnici, a glavni tajnik UN-a u svom izvještaju Vijeću sigurnosti rekao je da je granatiranje bilo ''koncentrirano'', a ne neselektivno. Na suđenju ni za jednu civilnu žrtvu nije utvrđeno da je usmrćena ili ozlijeđena uslijed granatiranja.
Usprkos svim tim dokazima, haaški suci su u prvoj presudi iskoristili preostalih 5,5 posto artiljerijskih projektila koji su pogodili civilne ciljeve, zaključujući da je Gotovina ''naredio da se cijele gradove tretira kao ciljeve.''
Na osnovu toga pogrešnog zaključka, tvrde odvjetnici u žalbi, suci su u prvoj presudi zaključili da su srpski civili napustili Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac iz straha izazvanog granatiranjem, iako je naprimjer zapovjednik UN-ovog Sektora Jug svjedočio da su Srbi otišli zbog zapovijedi za evakuaciju koju je izdalo njihovo vlastito vodstvo. To su potvrdila dva bitna zaštićena svjedoka i tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith, ali su suci ta svjedočenja zanemarili.