Detaljan izračun

Ograničavaju se cijene devet namirnica, evo koliko će točno kuna prosječan Hrvat uštedjeti

Treba odmah reći kako je naš izračun maksimalno optimističan i kako su stvarne brojke zapravo daleko manje

Zamrzavanje cijena

 Goran Mehkek/Cropix/

Ima li uopće smisla Vladina odluka o ograničenju cijena devet namirnica i hoće li potrošačima, zbog kojih je i uvedena, u konačnici donijeti neke značajnije uštede?

Jutarnji list odlučio je izračunati kako bi se regulacija cijena devet namirnica - dvije vrste brašna, suncokretovog ulja, mlijeka, dijelova svinjetine, cijeloga pileta i šećera mogla odraziti na budžet prosječnog Hrvata, a podaci koje smo dobili ukazuju da većina ovu mjeru neće niti primjetiti, čak niti u najoptimističnijoj varijanti.

Naime, kako bismo dobili konačan izračun, prikupili smo podatke o razlikama između posljednjih tržišnih i novih, reguliranih cijena devet namirnica te ih pomnožili sa statističkim podacima o prosječnim godišnjim konzumacijama pojedinih namirnica.

Treba odmah reći kako je naš izračun maksimalno optimističan i kako su stvarne brojke zapravo daleko manje, ali smo u postupku preračunavanja bili limitirani podacima Državnog zavoda za statistiku koji nisu baš tako detaljni.

image

Tjestenina

Goran Mehkek/Cropix

Naime, u njihovoj posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstva iz 2019. godine pronašli smo podatke o prosječnim količinama utrošenih namirnica po glavi stanovnika, ali one nisu bile tako detaljne pa smo za računicu uzeli ono čime smo raspolagali.

Tako naprimjer nije moguće dobiti podatak o prosječnoj godišnjoj potrošnji mlijeka s 2.8 posto masti, za koje jedino vrijedi regulirana cijena, već smo koristili podatak o ukupnoj potrošnji mlijeka koje obuhvaća i vrste s tržišnim cijenama, a slično je bilo i s piletinom te svinjetinom.

Naime, Vlada je ograničila samo cijenu cijeloga pileta dok smo mi za izračun koristili podatak o ukupnoj prosječnoj godišnjoj potrošnji mesa peradi dok se ušteda koju će potrošači postići kupovinom svinjskog vrata s kosti te svinjske lopatice, koje također jedine imaju reguliranu cijenu, izračunava na podatku o ukupnoj godišnjoj potrošnji svinjetine.

A naš optimistični izračun ukazuje na to da će prosječni Hrvat zahvaljujući reguliranju cijena devet namirnica mjesečno uštedjeti do maksimalno 51.31 kune odnosno godišnje maksimalno 615.80 kuna, i to pod uvjetom da limitiranje ovih cijena za posljedicu neće imati poskupljenje nekih drugih proizvoda.

image

Mlijeko

Goran Mehkek/Cropix

Pa krenimo redom.

Godišnja ušteda na šečeru iznosit će sve skupa 14 kuna s obzirom na činjenicu da prosječan Hrvat godišnje potroši 7.1 kilogram ove namirnice koja je zahvaljujući mjerama sad jeftinija za dvije kune po kilogramu.

Ušteda na brašnu iznosit će godišnje oko 38.80 kuna s obzirom na činjenicu da prosječan Hrvat u godinu dana utroši 14.4 kilograma oštroga i glatkoga brašna koje je sad u prosjeku jeftinije 2.70 kuna po kilogramu.

image

Mljeveno meso

Goran Mehkek/Cropix

Kad je u pitanju ulje, godišnja ušteda iznosit će 40 kuna - Hrvat godišnje utroši 10.2 litre "ostalih jestivih ulja" u koja se ne ubraja maslinovo, a kako je razlika između tržišne i regulirane cijene 4 kune za litru, godišnja ušteda ne dosegne niti 50 kuna.

Najveće uštede postići će se na mesu, ali ovdje je računica ujedno i najklimavija.

Naime, ne postoji podatak o tome koliko cijelih pileta na godinu pojede prosječan Hrvat pa smo kao referentnu brojku uzeli podatak o prosječnoj godišnjoj potrošnji peradi - 17.4 kilograma po glavi stanovnika - te nju pomnožili s deset kuna, koliko se zahvaljujući reguliranoj cijeni sad uštedi na kilogramu cijeloga pileta.

To je naravno daleko više kilograma cijeloga pileta od onoga što prosječan Hrvat godišnje pojede, no nismo imali izbora pa smo u ovoj stavci zabilježili da godišnja ušteda iznosi 174 kune.

image

Ulje

Goran Mehkek/Cropix

Sličan postupak bio je i sa svinjetinom - nje Hrvat godišnje pojede 16.2 kilograma, a iako je regulirana samo cijena vrata i lopatice bez kosti, mi smo u računicu napravili na ovoj statistici pa ušteda na ovom tipu mesa godišnje iznosi 202.50 kuna.

Nadalje, ukoliko se pravimo da je svih 58.6 litara koliko popije prosječan Hrvat mlijeko s 2.8 posto masti, godišnja ušteda iznosit će 146.50 kuna.

Sve skupa kad se zbroji, maksimalna godišnja ušteda može iznositi 615.80 kuna, odnosno 51.31 kunu na mjesec, i to isključivo ukoliko Hrvati u potpunosti pređu na kozumaciju reguliranih tipova mlijeka i mesa, što ipak nije za očekivati.

Jedino ako im u uštedama ne pomognu redukcije i nestašica hrane, koje se već skromno najavljuju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2022 14:23