ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako i prihodna i rashodna strana proračuna pod kontrolom te kako za sada nema razloga za rebalans proračuna.
Do rasta rashoda i deficita u razdoblju siječanj-sredina travnja došlo je zbog dogovora s resornim ministarstvima da se ubrza dinamika plaćanja subvencija poljoprivredi i brodogradnji te nekih obveza prema lokalnim jedinicama, izjavio je Linić novinarima u Ministarstvu financija.
Po podacima Ministarstva financija, prihodi proračuna od siječnja do sredine travnja (15. travnja) iznosili su ukupno 29,5 milijardi kuna, što je 0,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno porasli za 4,8 posto, na 37,9 milijardi kuna. Tako je deficit proračuna u tom razdoblju iznosio 8,4 milijarde kuna, dok je u isto vrijeme lani bio 6,5 milijardi kuna.
SABOR ODLUČUJE O REBALANSU Prihodi se smanjuju za 253, a rashodi za 874 milijuna kuna!
Dogovoreno je dinamički brže plaćanje subvencija poljoprivredi i brodogradnji i nekih obveza prema lokalnim jedinicama kako bi pomogli te gospodarske grane, jer se nama lakše zadužiti i po povoljnijim uvjetima, uz kamatne stope za kratkoročno zaduženje od 1 do 1,5 posto, rekao je Linić.
U isto vrijeme povećanje ukupnih rashoda u odnosu na plan proračuna za ovu godinu ne očekujemo, kazao je.
Naime, u Ministarstvu očekuju da će u drugom tromjesečju rashodi biti nešto manji, jer je dio izvršen već u prvom kvartalu, a istodobno očekuju i nešto veće prihode.
Prihodi proračuna su sa siječanjskih 8 milijardi kuna u travnju porasli na 9 milijardi kuna i punjenje proračuna je dobro, kaže Linić.
Napominje kako kod usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine treba imati na umu da je stopa PDV-a sada veća, ali i da je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje manja za dva postotna boda.
Po podacima Ministarstva, do 15. travnja prihodi od PDV-a iznosili su 10,6 milijardi kuna, što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su prihodi od doprinosa iznosili 11,2 milijarde kuna i manji su za 2,8 posto.
I dalje se veći pad bilježi kod prihoda od trošarina, koji su s iznosom od 2,4 milijarde kuna za 9,5 posto manji nego u tri i pol mjeseca prošle godine. Pritom se veći pad, za 26,6 posto, na 636 milijuna kuna, bilježi kod trošarina na duhanske prerađevine, a u Ministarstvu napominju i kako su prije povećanja trošarina "skupljene" veće količine cigareta sa starim markicama.
Na rashodnoj strani proračuna u razdoblju siječanj-sredina travnja za naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drugih naknada isplaćeno je 20,3 milijarde kuna, ili 3,2 posto više, a najveći se porast, za 47,9 posto, na 2,4 milijarde kuna bilježi kod subvencija.
Proračunom za ovu godinu planiran je deficit od 10,2 milijarde kuna, ili oko 3 posto BDP-a.
Vlada premijera Zorana Milanovića pokazuje da itekako kontrolira deficit i pokušava ga držati na razini 10 milijardi kuna, kazao je Linić.
Očekuje se i da Eurostat uskoro iziđe s procjenama deficita za prošle godine, a Linić pritom očekuje znatne promjene, jer je u toj statistici bitno kad su deficiti nastali i u tom će dijelu doći do korekcija za prethodne godine, posebice 2011.
U Ministarstvu procjenjuju kako će deficit iz 2011. od 14 milijardi kuna, prema Eurostatovoj metodologiji biti povećan na nešto više od 20 milijardi kuna, ili s nešto više od 5 posto BDP-a na oko 7 posto.
Ogromne dubioze brodogradnje, koje smo financijski isplatili u 2012. godini, nastale su ranije, kao i dubioze u zdravstvu od pet milijardi kuna koje sada rješavamo, kazao je Linić napominjući kako očekuje korekcije, odnosno veće deficite za prethodne godine.
Deficit od 10 milijardi kuna je veliki deficit, ali moramo shvatiti što znači smanjiti deficit sa 20 na 10 milijardi kuna, poručuju iz Ministarstva.
Napominju također i kako je za sanaciju zdravstva, koje je prikupilo 5 milijardi kuna duga, načelno dogovoren kredit od oko 3 milijarde kuna, a očekuje se da uskoro bude i finaliziran.
Kosor i Dalić: Linić pokušava skrenuti pažnju s problema u proračunu
Ministar financija Slavko Linić pokušava skrenuti pažnju javnosti s problema u proračunu, ocijenile su danas bivša premijerka Jadranka Kosor i bivša ministrica financija Martina Dalić, komentirajući informaciju iz Ministarstva financija da bi Eurostat uskoro mogao izići s podacima o proračunskom deficitu u Hrvatskoj koji bi za 2011. godinu mogao biti nešto iznad 20 milijardi kuna.
"Vjerojatno je to stvar panike zbog problema u proračunu, što apsolutno razumijem. Svi se moramo zabrinuti, ali ne bi bilo dobro svaljivati neke terete na druge", rekla je Kosor novinarima u Saboru.
Ocijenila je da je "neuobičajeno da ministar financija nakon godinu i pol mandata konstatira da je deficit bio drugačiji".
Podsjetila je i da je Linić nedavno u Saboru održao prezentaciju po kojoj je deficit 2011. bio 14 milijardi kuna te zaključila da je ministar trebao reći Saboru ako je postojao prikriveni deficit ili ako se promijenila metodologija.
Naglasila je da su podatci o dugu umirovljenicima i obvezama vezanim uz restrukturiranje i privatizaciju brodogradilišta Liniću bili dobro poznati.
"Što i kako se ministarstvo dogovaralo s Eurostatom, to mi u ovom trenutku ne znamo. Opasno je tvrditi da je neka vlada nešto sakrila i nešto pomela pod tepih. To apsolutno ne stoji i to nije točno", rekla je Kosor.
Martina Dalić ocijenila je, pak, da je "zabrinjavajuće što ministar činjenicu da javnost ne poznaje razlike u statističkim metodologijama pokušava iskoristiti za skretanje pažnje s problema koje ima s proračunom, koji očigledno puca na sve strane".
Ocijenila je da takva praksa može biti štetna, ne samo po raspravu, nego i za ekonomsku poziciju zemlje.
"Svatko tko se tom tematikom ozbiljno bavi zna da postoje razlike između načina na koji smo mi iskazivali deficit i načina na koji to čini Eurostat. U dokumentu Europske komisije možemo vidjeti da je po metodologiji Eurostata deficit bio veći u 2011., ali isto tako i u 2012. Na isti način možemo pitati zašto je Eurostatu u 2012. deficit bio veći 4 milijarde od onoga što nam je ministar u prezentaciji rebalansa proračuna za 2013. pokazao", kazala je Dalić, ističući da Eurostat za 2013. predviđa deficit od 5 posto, što je više od 17 milijardi kuna, iako je u proračunu predviđen deficit od 10 milijardi.
"Mislim da se ne smiju statističke metodologije i razlike u načinu bilježenja fiskalnih transakcija koristiti za zavaravanje javnosti i odvlačenja pozornosti od stvarnih problema, a ti stvarni problemi očiglednu jesu značajni problemi u izvršenju proračuna", dodala je Dalić.
Upitala je i kako je moguće da se Linić hvali da će se zadužiti za 5 milijardi kuna za saniranje zdravstva, kada to nije predividio u prošlog tjedna rebalansiranom proračunu.
"Ne može se država zaduživati i uzimati kredite onako kako joj se prohtije. To nije planirano. Ne znamo kod kojih je to banaka i pod kojim uvjetima zaduženje, a nudi se kao veliko rješenje stvarno velikog i značajnog problema", rekla je Dalić, naglašavajući da je "Linić suočen sa značajnim problemima i ti se problemi ne mogu riješiti u sferi statističkih metodologija".
Ministar financija Slavko Linić danas je izjavio kako se očekuje da Eurostat uskoro iziđe s procjenama deficita za prošle godine, a očekuje znatne promjene, jer je u toj statistici bitno kad su deficiti nastali i u tom će dijelu doći do korekcija za prethodne godine, posebice 2011.
U Ministarstvu procjenjuju kako će deficit iz 2011. od 14 milijardi kuna, prema Eurostatovoj metodologiji biti povećan na nešto više od 20 milijardi. ( Hina)