Sjesti, gledati i plakati. U ove je tri riječi jedan stanovnik Kaštela opisao kako su se osjećali on, ali i svi drugi građani Dalmacije kad su vidjeli posljedice olujnog nevremena koje je u srijedu pogodilo Dalmaciju, a nastavljeno je, srećom manjom žestinom, i u četvrtak.
Tijekom olujne ciklone u dijelovima Dalmacije palo je 100 litara kiše po četvornom metru, more se diglo do 9,5 metara, a jugo s orkanskim udarima, jačine i do 158 km/h, koliko je bila brzina vjetra na Lastovu.
Niži dijelovi obale poplavili su, otoci su bili odsječeni od kopna. A za sve je kriv, kažu meteorolozi, spoj olujnog vjetra i izraženog niskog tlaka zraka, koji je uzrokovao ekstremnu ciklonalnu plimu, a jugo gura more prema obali.
Valovi koji su se digli bili su zastrašujući, svjetioničar Vojo Šajn za Morski.hr opisao ih je “visokima poput trokatnice”. Jer nevrijeme i olujni jugo, koji je dosezao brzinu i do 60 kilometara na sat, u kombinaciji s izraženom plimom, razinu mora podiglo je za više od 70 centimetara. Službena postaja DHMZ-a na splitskom Marjanu zabilježila je udar juga brzine 131 kilometar na sat, na Palagruži je izmjeren još jači udar, 137 km/h, na Lastovu je meteorološka postaja registrirala udar orkanskog juga od čak 158 kilometara na sat, dok je meteorološka postaja na Mljetu izmjerila udar vjetra od 144 kilometra na sat.
Olujnu ciklonu tijekom koje je u dijelovima Dalmacije palo 100 litara kiše po četvornom metru, more se zastrašujuće diglo, a jugo s orkanskim udarima nosilo sve pred sobom, vatrogasni zapovjednik Grada Kaštela opisao je dosad neviđenom.
Prizori su bili dramatični, govore građani, jugo s orkanskim udarima izazivalo je apsolutni kaos. Vjeruje se da samo pukom srećom nema stradalih, u Portugalu i Španjolskoj nevrijeme je ovih dana odnijelo više života.
Što se točno dogodilo, za Jutarnji je pojasnila Dijana Klarić Rebac, voditeljica Službe za meteorološka i oceanografska mjerenja na Jadranu.
“Pojava se u meteorologiji i oceanografiji naziva olujni uspor. Posljedica je visokih razina mora koje, uz doba maksimalnog plimnog vala, još bivaju pospješene dizanjem razine mora zbog prolaza centra ciklone. Vremenske prilike prije 4. veljače bile su pod utjecajem stalnog juga koji više dana popunjava Jadran mediteranskim vodama, dižući srednju razinu mora. Sve te okolnosti bile su uzrokom plavljenja nakon prolaza ciklone i maksimalnog plimnog vala koji je nastupio u Splitu 4. veljače iza 18 h. Takve se astronomski visoke razine plimnih valova na Jadranu očekuju u listopadu, studenom i prosincu. Budući da su učestale duboke ciklone na Jadranu najčešće zabilježene u razdoblju od listopada do ožujka, pojava obalnih plavljenja moguća je tijekom tog razdoblja. Ekstremni slučajevi plavljenja mora pokazuju učestalost od 2–3 događaja godišnje. U plitkim, dubokim lukama ta se učestalost i povećava.”
Na pitanje mogu li se ovakve oluje prognozirati, Klarić Rebac kaže da su “DHMZ-ovim prognostičarima na raspolaganju meteorološki i oceanografski prognostički modeli, ali ne i modeli koji dodatno prognoziraju dizanje razine mora u složenim uvjetima naše razvedene obale. Takvi prognostički modeli trebaju kao ulazne uvjete za prognoze razine mora objediniti doprinose astronomskih tijela, meteoroloških pojava (baričkih sustava, vjetra i oborine) te hidroloških uvjeta, uključujući oborinu, dotok vode rijekama i ispuste iz hidroelektrana. Neki istraživački centri razvijaju i takve modele, ali oni još nisu operativni do razine pouzdanosti za izdavanje pomorskih obalnih prognoza i upozorenja za morska plavljenja.”
“Slučaj plavljenja mora koji je zabilježen 4. veljače 2026. posljedica je olujnih uspora koji imaju u sebi kratki period intenzivnog plavljenja, koji odgovara visini astronomskog perioda maksimalnih plima od 4–6 sati, ali je razvoju visokih voda prethodilo više od 50 sati stalnog juga na Jadranu, koji podiže standardnu razinu mora utjecajem mediteranske vode kroz Otrantska vrata. Ako su olujni uspori još praćeni i ciklonama koje daju intenzivnu oborinu, plavljenje će potrajati dok i komunalni sustav ne uspostavi ravnotežu pritjecanja i ispuštanja oborinskih voda u uvjetima visokog potiska morske vode na sustave za odvodnju. Poznat je olujni uspor zabilježen 28. listopada 2018. Tada je na valografu kod Dubrovnika Hrvatski hidrografski institut izmjerio visinu maksimalnog vala od 9,5 m, kao posljedicu olujnog uspora kojem je prethodilo 57 sati juga na Jadranu” – ispričala nam je Klarić Rebac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....