Na tržnicama u Zagrebu i drugim gradovima krajem veljače su stigle prve trešnje iz uvoza, kojima su i cijene bile uvozne – 35 eura za kilogram – što je cijena za koju se mogao pojesti dobar ručak u restoranu, piše N1.
Danas, tri mjeseca kasnije, kada je već počela sezona domaćih trešanja, cijene su umjerenije, ali i dalje visoke u odnosu na drugo voće.
Na zagrebačkom Dolcu kaštelanski hruštevi koštaju 16 eura za kilogram, dok su domaće sa zagrebačkog područja oko 10 eura. U Rijeci su 12 eura, a u Osijeku 8 eura za kilogram.
Klimatske promjene
Iako su cijene pale u odnosu na veljaču, i dalje se čini puno platiti 10 eura za kilogram voća.
Zlatan Kljaković Gašpić, uzgajivač iz Zagreba i vlasnik OPG-a Trešnja te predsjednik udruge ZG trešnja, otkrio je kakav je ovogodišnji urod trešanja i zašto koštaju ‘kao suho zlato‘.
‘Ove godine, u odnosu na prethodne, berba je uranila za dva tjedna. To je posljedica klimatskih promjena koje su proteklih godina bile vrlo nagle‘, kazao je.
Loše vrijeme, kaže, podrazumijevalo je da su dnevne temperature rijetko prelazile 12 stupnjeva, što nije odgovaralo pčelama, bumbarima i ostalim insektima koji oprašuju cvijet trešnje.
Prosječne sorte obično cvatu šest do osam dana, a neke iznimno do 14 dana. Ako se dogodi da je vrijeme u tom razdoblju cvatnje loše, tada i urod bude lošiji.
Tržište gladno trešanja
Uzgajivači trešanja diljem Europe, naročito južne i jugoistočne, ove godine su u problemima.
‘Talijani jedva da imaju za svoje tržište. Španjolci isto imaju smanjen urod, ali oni gotovo sve izvoze u Njemačku gdje postižu nevjerojatne cijene jer trešanja nedostaje na tržištu. Grčka i Turska također imaju smanjene urode. Kada je početkom travnja stigla ciklona iz Skandinavije, Hrvatsku je tek rubno okrznula pa smo relativno dobro prošli za razliku od Grčke, Turske, Srbije... Njihove štete su velike i teško da će imati za izvoz. Kod nas je ove godine bilo trešanja iz Italije, na početku i iz Španjolske (to su bile one skupe iz veljače, nap. a.) te nešto sitno iz Grčke i Turske‘, kaže Kljaković Gašpić.
‘Iako su u tim zemljama imali smanjen urod pa nisu imali dovoljno ni za svoje tržište, da ne naruše poslovnu suradnju simbolično su davali u izvoz po pola palete. Zato su cijene bile tako visoke. Zapravo, na našem tržištu nema pritiska uvozne trešnje‘, dodao je.
Ozbiljan uzgoj samo u Istri
Ipak, 10 eura za kilu trešanja mnogima je i dalje previše.
‘Cijena je takva kakva je, ja je ne formiram. Formira je tržište, a mi uzgajivači se prilagođavamo. Kad mi dođu ljudi kupiti nekoliko kilograma, prodam im po veleprodajnoj cijeni plus jedan ili dva eura. Pa kada su u gradu bile 20 eura za kilogram, ja sam ih na plantaži davao za 11 do 12 eura. Sada je i u gradu cijena pala na nekih 8 do 10 eura za kilogram. S tim da govorim o visokokvalitetnoj trešnji, krupnog kalibra‘, kaže Kljaković Gašpić.
Ozbiljan uzgoj trešanja u Hrvatskoj, kaže, posljednjih se godina sveo na Istru gdje se puno sadi i na području oko Zagreba te nešto manje u Ravnim kotarima u Dalmaciji.
‘Udruga kojoj sam na čelu prije četiri godine imala je 23 hektara zasada trešanja, a sada ih ima devet. Tada nas je bilo 13 uzgajivača u udruzi, a sada nas je ostalo šest. To više nije posao kao nekad. Nikad to i nije bio veliki biznis. Nije bila velika lova, ali se na kraju sezone moglo pristojno zaraditi – pet, šest pa i deset tisuća eura, što je unutar obitelji super zarada. Sada više nije tako‘, kaže Kljaković Gašpić za N1.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....