Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem srpnja ove godine u Hrvatskoj je u optjecaju bilo 126 milijuna i 400 tisuća kovanica od jedne lipe. To je otprilike 30 kovanica po stanovniku. Međutim, zavirite li u svoj novčanik, vjerojatno u njemu nećete naći niti jednu. Također, ako u trgovini proizvod koji košta nešto kuna i 99 lipa platite okruglim iznosom, rijetko kada ćete ih dobiti kao ostatak.
Kako piše Novi list, u nekim trgovinama vam jednu lipu ostatka neće ni pokušati vratiti, u nekima će vam ponuditi pet lipa dok ćete u nekima čuti da te kovanice "ne postoje". Kako je moguće da ne postoje, kada iz HNB-a kažu da su samo prošle godine dali iskovati 4,4 milijuna kovanica od jedne lipe? Ipak je njihova proizvodnja koštala nešto više od 263 tisuće kuna - šest puta više od same vrijednosti kovanica.
- Od iskovanih 4,4 milijuna komada optjecajnoga kovanog novca od 1 lipe u prošloj godini, dio je isporučen bankama, a dio se nalazi u pričuvama HNB-a. Ako gledamo ukupne količine kovanog novca apoena 1 lipe u optjecaju, navedene količine mogu biti raspoređene u blagajnama banaka, blagajnama trgovačke mreže i ostalih poduzeća, novčanicima i štednim kasicama građana RH i ostalih zemalja, a određene količine su vjerojatno završile neraspoređene i odbačene, odgovaraju iz HNB-a na pitanje o mogućim lokacijama kovanica od jedne lipe.
- Svakako treba uzeti u obzir i da je Hrvatska turistička zemlja, time postoji i mogućnost da je dobar dio kovanog novca iznesen iz zemlje, iako je to nemoguće kvantificirati. Vjerojatno, kad bismo svi cijenili i ove najmanje apoene i redovno ih uzimali, odnosno njima plaćali u trgovinama, tog osjećaja pomanjkanja ne bi bilo, dodaju u HNB-u.
Iz HNB-a nadalje pojašnjavaju zašto je prošle godine iskovano 4,4 milijuna novih kovanica od jedne lipe i tko odlučuje o tome koji će se apoeni kovati i u kojem obujmu će se kovati: - Putem gotovinskih centara HNB-a je od početka 2017. godine pa do kraja srpnja ove godine bankama izdano 654.000 komada kovanog novca od 1 lipe. U istom razdoblju je od banaka HNB primila 45.095 komada kovanog novca od 1 lipe, kažu.
- O poslovnoj politici banaka ovisi koje će apoene koristiti u poslovanju. Poslovni subjekti, kao što su trgovine i ugostiteljski objekti, naručuju apoene koji su im potrebni u redovnom poslovanju od svojih poslovnih banaka. Hrvatska narodna banka nema zakonske ovlasti nadzirati ili kontrolirati trgovce. Kovani novac od 1 i 2 lipe je i dalje zakonsko sredstvo plaćanja u RH te nijedan apoen kovanog novca nije prestao važiti kao sredstvo plaćanja, napominju u HNB-u.
HNB kaže da je odluka o kovanju 4,4 milijuna novih kovanica od jedne lipe donesena na temelju analize trendova u poslovanju s gotovim novcem, potreba banaka za pojedinim apoenima gotovog novca, stanja količine gotovog novca i apoenske strukture u optjecaju. - Na trgovcima je da za potrebe poslovanja kod svojih banaka, čiji su klijenti, osiguraju dovoljne količine svih apoena novčanica i kovanog novca, pa tako i onih najmanjih, kažu iz HNB-a.
Prema toj instituciji dostupnim podacima, ako trgovci kupcima zbog nestašice kovanica ne mogu vratiti kovanicu od jedne lipe, često će im vratiti kovanicu od pet lipa. Kupac u tom slučaju nije oštećen, a ako se u bilo kojem slučaju smatra oštećenim, prema važećem Zakonu o zaštiti potrošača može se obratiti relevantnim institucijama.