Oni koji se spremaju uzeti stambeni kredit više nemaju baš mnogo izbora kada je u pitanju odabir kamatne stope: promjenjiva ili fiksna. Nijedna banka više nema u ponudi promjenjive kamatne stope, a samo dvije male banke (KentBank i Samoborska) nude kombinaciju varijabilnih i fiksnih.
Usporedna lista HNB-a pokazuje da građani mogu uzeti stambeni kredit na rok od 30 godina, uz fiksnu kamatnu stopu, a u velikim bankama efektivno (EKS, uključuju i sve troškove) kreće od 4,38 posto u PBZ-u do 5,13 posto u RBA. U Zagrebačkoj i Erste banci iznosi 4,46 posto, u HPB-u 4,51 posto, a OTP-u 4,61 posto. To je osjetno više nego u prethodnom razdoblju, kada su pojedine banke nudile stambeni kredit uz fiksni EKS ispod tri posto. Promjenjive kamatne stope uvijek su bile i malo atraktivnije, ali više nisu dostupne.
Pritužbe banaka
Iako klijenti trenutačno preferiraju fiksne kamatne stope zbog bojazni od njihova rasta troškova, glavni razlog izbacivanja promjenjivih iz ponude stambenih kredite zapravo je povezan sa zakonskim odredbama i ulaskom u eurozonu. Banke više ne mogu nuditi Nacionalnu referentnu stopu (NRS) kao parametar za promjenjive stope, već ih moraju vezati uz jače oscilirajući Euribor, kao i druge banke u eurozoni. No, on je trenutačno veći, ne samo od NRS-a, već i od zakonom ograničenog maksimuma za promjenjive kamatne stope.
Prema izračunu HNB-a, od početka srpnja ta maksimalna kamatna stopa iznosi 3,73 posto, dok je šestomjesečni Euribor trenutačno 3,93 posto. I to se bankama ne isplati. Jer, izgledno je da za nekoliko godina Euribor bude znatno niži nego danas. Za te nove okolnosti, prema neslužbenim informacijama, banke su pokušale ishoditi zakonske izmjene koje bi dopustile višu maksimalnu stopu ili opet oživjeti neku vrstu NRS-a. On je ipak niži od Euribora i ima veće izglede za daljnji rast, kako budu rasle kamatne stope na domaću štednju.
No, kada su banke uvidjele da u Ministarstvu financija ne pokazuju interes za njihove teškoće, jednostavno su iz ponude izbacile promjenjive kamatne stope. Pojedine male banke, čini se, na situaciju ipak gledaju nešto drugačije od velikih. One su također izbacile promjenjive stope, ali fiksne su u nekima od njih osjetno niže, iako su krediti malih banaka u pravilu skuplji. Na rok od 30 godina Istarska kreditna banka, primjerice, ima fiksnu kamatnu stopu od 3,76 posto, a u Karlovačkoj je ona 4,07 posto.
Kao mogući razlog takve kamatne politike financijski analitičari vide nastojanja pojedinih banaka da u novim okolnostima privuku klijente i osiguraju povećanje tržišnog udjela. "Čak i malo niža kamatna stopa na jako dugi rok jamstvo je dugoročnog i solidnog prihoda", govori jedan bankar manje banke. S druge strane, velike banke s ogromnom likvidnošću uživaju jedinstvenu situaciju, da zarađuju na depozitima kod središnje banke, uz trenutačnu kamatnu stopu od 3,75 posto.
Propuštene prilike
Što to sve znači za nove i buduće vlasnike stambenih kredita? Uz fiksnu kamatnu stopu koju sada imaju na raspolaganju, imaju i sigurnost da im trošak neće rasti, ali i malo skuplji kredit. Istodobno, propuštaju moguće smanjenje kamatne stope s padom Euribora, do kojeg će prije ili kasnije doći.
No, uvijek im preostaje opcija potrage za najpovoljnijom opcijom zaduživanja, pa i refinanciranja kredita. U idućim godinama, sasvim sigurno, bit će malo dobrih prilika za dužnike, imajući u vidu trend rasta troška zaduživanja, prestanak programa državnog subvencioniranja stambenih kredita i rast cijene nekretnina. Nekad su te cijene dizali stambeni krediti, pa oni APN-a, ali sve važniju ulogu u tome ima gotovina kojom raspolažu strani i domaći kupci nekretnina.