DUŽNOSNICI VOLONTERI

Oni su sami odlučili pokrenuti stvari: ‘Odrekli smo se plaće da bismo uredili svoj grad!‘

Zamjenici dugoreškog gradonačelnika obnovili su 17 dječjih igrališta, kupili informatičku opremu, projektore i fotoopremu za tri škole
Tomislav Boljar, Katarina Srakočić i Miroslav Furdek
 
 Robert Fajt/CROPIX

Zamislite nevjerojatnu scenu. Ljuljuškate se u visećoj ležaljci zavezanoj za dva stara bora, na Dugom otoku recimo, meki se valovi rasipaju pješčanim žalom, kroz jarke sunčeve zrake lagano sipi snijeg pršić, a vi čitate novine o političarima koji za svoje građane rade potpuno besplatno - novcem od svojih plaća grade dječja igrališta i opremaju školske informatičke radionice. Ne znamo kad ćete dočekati snijeg usred ljeta na nekom od dalmatinskih otoka, no ova druga, za hrvatske prilike jednako nemoguća situacija, upravo se ostvarila u ovome tekstu. Katarina Srakočić (SDP) i dr. Miroslav Furdek (HSS) su zamjenici dugoreškog gradonačelnika Tomislava Boljara (HSS). Cijeli ovaj aktualni četverogodišnji mandat, koji, eto, polako privode kraju, oni nisu primili nijednu kunu naknade za svoj rad. Sav novac koji im pripada u bruto iznosima oni su odlučili pokloniti dugoreškoj djeci. Svota uopće nije mala, radi se o ukupno 2,2 milijuna kuna, pola od svakoga.

Od Katarinina novca opremljeno je, obnovljeno ili iznova sagrađeno 17 dječjih igrališta u svim gradskim mjesnim odborima, a od sredstava kojih se odrekao dr. Furdek kupljena je informatička oprema, projektori i fotooprema za dvije osnovne škole i jednu srednju školu na području grada. Za taj novac mogli su si sagraditi svatko po jednu kuću, ili recimo, kupiti apartmane na obali s početka ove priče, ili ih jednostavno spiskati na skupe automobile i luksuznu odjeću, kako dolikuje političarima od formata, ali nisu.

Dr. Furdek (62) radi u vlastitoj ginekološkoj ordinaciji u Dugoj Resi, dugo je u politici, bio je i saborski zastupnik u četvrtom sazivu, one "trećesiječanjske" Račanove Vlade, te bi s ovom dogradonačelničkom plaćom osigurao lijepe i do kraja bezbrižne umirovljeničke dane.

- Ja sam osjećao moralnu obvezu, osobnu potrebu, a osjećao sam i nekakvu obvezu prema bivšem, pokojnom gradonačelniku Duge Rese Ivanu Baršiću. Danas svaka kuna dobro dođe, ali kad se čovjek dugo godina bavi politikom, onda imaš potrebu da nešto vratiš zajednici iz koje si ponikao - kaže on.

image
dogradonačelnik Miroslav Furdek
Robert Fajt/CROPIX

Katarina (40) je zaposlena kao referentica u jednom osiguravajućem društvu i radi za i više nego dvostruko manje novca nego što bi imala od dogradonačelničke plaće koju nije uzela. Punih 17 godina boluje od Crohnove bolesti, iza sebe ima tri teške operacije, posljednju iz srpnja ove godine zbog koje je u bolnici, u potpunoj izolaciji zbog koronavirusa, provela 36 dana. Daleko od toga da joj ne bi dobro došla koja kuna sa strane.

- Pa možda zbog te bolesti jako dobro znam da postoje stvari u životu koje su puno bitnije od novca. Nijednog trenutka nisam zažalila nad tom odlukom. Kako vrijeme odmiče, ona mi je sve draža, pogotovo kad vidim da nešto ostaje iza mene. Nema tog novca koji može nadomjestiti reakcije djece i roditelja s tih igrališta, a sa svakim novootvorenim stižu mi njihove slike i poruke zahvale - kaže ona. Nije im bilo lako postati političarima dužnosnicima - volonterima, jer to nije napravio nitko prije njih. Nije da nije bilo volontera, ali svi su do tad za svoj volonterizam uzimali po koju tisućicu, no oni su inzistirali da njihov rad bude za doslovno nula kuna.

Pravne službe tražile su tumačenje zakona od državne uprave kako to provesti, pa su se i oni našli u čudu, jer se nikad prije nisu sreli s takvim upitom. Da im to nije prošlo, imali su plan B, primiti plaće, pa ih kao fizičke osobe namijenili kako su to prvotno planirali. Međutim, došli su do zaključka da iako ne postoji zakon koji to predviđa, ne postoji zakon koji sprečava dužnosnika da se odrekne plaće, pa su, po principu "dozvoljeno je sve što nije zabranjeno", realizirali prvotnu ideju.

- Imali smo zajedničku ideju da napravimo pozitivan iskorak u politici, to je bilo i naše predizborno obećanje. Dakle, ako naši građani izaberu, odričemo se svojih plaća, ali ne u korist proračuna, pa da se ta sredstva izgube u masi, nego da se naše bruto plaće knjiže na posebna konta u proračunu. Katarinina sredstva idu na dječja igrališta, a moja na informatičku opremu. Naš moto je bio Duga Resa - grad djece i grad znanja, pa je ovakav slijed bio logičan - kaže dr. Furdek, dodajući da im ne treba ni zahvala niti nagrada za to, već je dovoljno samo saznanje da su pripomogli da Duga Resa postane grad ugodnijeg življenja najmlađih, koji su i najvažniji, na što su ponosni.

Proračunska sredstva s konta "Katarina" i "Miroslav" sa zadovoljstvom je trošio gradonačelnik Tomislav Boljar. Zna gdje je otišla svaka njihova kuna.

- Moram prvo reći samo jednu stvar. Na svakom koraku slušamo hvale i samohvale ljudi koji žive po visokim društvenim, moralnim i vjerskim nazorima, kako god. A političke stranke također imaju razne parole o služenju ljudima, ali u svakodnevnom životu to ne provode. Mi u Dugoj Resi imamo drukčiju situaciju, ovo je egzaktan i jedinstven primjer vjerodostojnosti. Znači, dosad imamo potpuno sagrađenih 15 igrališta, do kraja mandata bit će i preostala dva. Mi nismo kupovali školama ono što smo htjeli, već smo ih pitali kakve su im potrebe te smo se rukovodili time - kaže gradonačelnik Tomislav Boljar. Grad Duga Resa nije formalni osnivač škola niti njima upravlja, već Karlovačka županija, pa nisu morali ulagati u njihovu imovinu, ali u te škole, kažu, idu dugoreška djeca pa dvojbe nije bilo. Laptopima su opskrbili čak i nastavničko osoblje dviju osnovnih škola. Prijenosna računala dobila su djeca u učeničkom domu, koja nisu iz Duge Rese, ali ovdje pohađaju škole.

- Srednju školu nismo opremili računalima, već čitavim radnim stanicama. Tamo se školuju medijski tehničari, grafički tehničari i gimnazijalci i sad imaju ne samo informatičku učionicu nego i laboratorij za izradu fotografija, obrade videa i zvuka, sve ono što takvoj školi treba. Ovakva tehnička opremljenost škole motivirala je učenike i nastavničko osoblje da pokrenu školsku televiziju i vlastiti radio, na čemu rade. Uskoro će nam se dogoditi da djeca ne odlaze na školovanje u Zagreb ili Rijeku, nego da iz Zagreba dolaze k nama, jer će ovdje imati jedinstvene programe - kaže gradonačelnik.

- Nismo namjerno išli na to da kupujemo najjeftinije laptope i zatrpamo sa stotinama komada računala škole, ideja je bila da ta oprema bude najbolje moguće s tržišta i da zadovoljava sve potrebe. Osigurali smo informatički nadstandard, osoblje je itekako kompetentno i rezultati su informatičko-medijski smjerovi koji su danas 'in', iz ove škole na tržište će izlaziti mladi ljudi itekako spremni za tržište rada - kažu našu sugovornici, otkrivajući još jedan benefit njihova ulaganja - ravnateljica škole Ministarstvu prosvjete je prijavila još jedan nastavnički smjer - računalno programiranje. Gradonačelnik ne krije da bi sam imao manje posla kada bi umjesto volontera na raspolaganju tijekom čitavog dana imao dva zamjenika profesionalca.

image
Katarina Srakočić
Robert Fajt/CROPIX

- Imam više posla, jer fizički moram biti na više mjesta, neki put je nemoguće, ali bi od mene bilo sebično i smiješno kad bih rekao da je moja žrtva veća od njihove - kaže Boljar.

- Ovo je zajednički projekt, nismo mi gradonačelnika stavili pred zid i rekli, mi ćemo sad biti volonteri, a ti se snalazi sam kako znaš. Dakle, on je podrazumijevao i naš angažman kad je to bilo moguće, i po tom planu smo radili nadopunjujući se - kažu njegovi zamjenici. Dugoreški gradonačelnik Tomislav Boljar doista je u specifičnoj situaciji što se tiče načina rada lokalne uprave zahvaljujući dogradonačelnicima volonterima, no bio je također i u mandatu prije ovoga, jer je gradonačelničku dužnost preuzeo nakon iznenadne smrti tadašnjeg gradonačelnika Ivana Baršića, kojemu je on bio dogradonačelnik. Iz tog razloga vjerojatno je najpozvaniji lokalni dužnosnik za komentar o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je Vlada prije nekoliko dana usvojila i poslala u saborsku proceduru. Iako bi on prema najavama iz Vlade trebao donijeti 100 milijuna kuna ušteda, 618 dužnosnika manje i smanjenje predstavničkog tijela za deset posto, Boljar i njegovi zamjenici smatraju da su najavljene promjene kozmetičke, a ne strukturne. Prema novom zakonu, svi gradovi koji imaju manje od 35.000 stanovnika, među kojima je i Duga Resa, neće imati pravo na zamjenika gradonačelnika.

- Smatram da gradonačelnik mora imati svojeg zamjenika koji će biti biran neposredno na izborima kao i dosad, pa neka zakonodavac propiše da on bude volonter. Hoće li on biti na nekoj naknadi, nije bitno, to se također može zakonski urediti. Na taj način izbjegavamo moguću krizu vlasti, imamo odgovornu osobu u slučaju bolesti gradonačelnika, a ne da država u takvim situacijama šalje povjerenika ili da to bude predsjednik Vijeća, a gradonačelnik i dalje odgovorna osoba. Mi praktički nekoliko mjeseci prije izbora ne znamo kako ćemo na njih izaći - govori Boljar, kojemu bi bilo logično da je država smanjenje broja lokalnih dužnosnika krenula rješavati preustrojem lokalnih jedinica.

- Postoji neko nepisano pravilo da se nijedan zakon koji se tiče izbora ne bi trebao mijenjati u izbornoj godini. Mi još uvijek ne znamo kako će on izgledati u 'čistopisu'. Druga stvar, mi stvarno imamo previše lokalnih jedinica, to je trebalo napraviti sustavno, da se kroz jedan pravi zakon zadovolje svi kriteriji, da se broj tih jedinica smanji, pa se s njima smanjuje i broj načelnika. I na kraju, zašto država ne bi odredila zamjenika volontera i za njega propisala visinu naknada - smatra dr. Furdek. Slažu se da je vrlo teško predvidjeti moguće situacije koje mogu proizaći iz novog zakona u stvarnom životu. Smatraju da bi se moglo govoriti i o prevari volje birača.

- Građani u svakom trenutku moraju znati tko ih predstavlja, koga će na kraju mandata tražiti da im položi račune, pa će ga na sljedećim izborima nagraditi ili kazniti. Doista dolazimo u situaciju da u jednom trenutku Ministarstvo uprave ili Vlada mogu reći: Zbog bolesti gradonačelnik ne može obavljati svoju funkciju, mi šaljemo povjerenika. No to će biti netko tko neće imati izborni legitimitet. Može se dogoditi opcija da vođenje grada preuzima predsjednik Gradskog vijeća. Ako je on iz suparničke političke opcije, ona automatski preuzima grad - bez izbora.

Hoće li nastaviti izborni program legitimno izabrane vlasti ili će nastaviti sa svojim koji je suprotstavljen? Također, niti ta osoba nije direktno birana i nema zakonskih ovlasti potpisivanja dokumenata - pričaju naši sugovornici o praktičnim pitanjima koje novi zakon ne definira.

- Nismo li mi najbolji primjer da gradonačelniku treba pomoć, a da ona može biti volonterska i bez kune troška za porezne obveznike? - pita Katarina Srakočić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2021 23:20