RIJEČ EKSPERATA

‘Online nastava više ne smije proći‘: Djeca ne smiju biti žrtve odraslih koji se ne žele cijepiti

Škole su jedinstvene: njima je online nužno zlo, nešto što, zapravo, niti ne smatraju pravom nastavom
Ilustracija, online nastava
 Vladimir Dugandzic/Cropix

Zbog dramatičnog porasta zaraženih, mjera za koju se čini da je uvijek dostupna - prelazak na online nastavu - ponovno se pojavila kao opcija. Resorni ministar Radovan Fuchs, kako je izvjestio premijer Andrej Plenković, "dogovorio je da se idući tjedan četvrtak i petak nastava održava online", tako da će djeca ostati kući nakon jesenskih praznika, koji traju od Svih svetih do srijede.

Poznato je da ministar Fuchs nastoji škole držati otvorenima, odnosno drži se modela online nastava posljednja je opcija. Fuchs pritom upozorava na primjere država koje pooštravaju sve druge mjere, ali im škole ostaju otvorene. Model regionalnog prelaska na online, ako doista za to postoji potreba, podržava iz razloga jer je preuzet od Svjetske zdravstvene organizacije te ga se drži velika većina država. Pritom se u Ministarstvu oslanjaju i na bilo škola: njima je online nužno zlo, nešto što ne smatraju pravom nastavom.

Osim nadarenih učenika, online nastava pogoduje jedinom onima koji i u školi pribjegavaju izbjegavanju školskih obveza i kampanjskom učenju. Uz to, gorući problem su psihičko zdravlje i socijalni razvoj učenika. Kvaliteta prijateljskih odnosa se pritom ne mijenja, ali su online konflikti učestaliji, a mirenje je teže. Dakle, online nastavi rekao bih "ne" kaže Petar Smontara, pedagogsavjetnik iz Gimnazije A. G. Matoša u Samoboru.

Treba zadržati regionalni pristup i odlučivati od škole do škole, smatra struka. Istra je u utorak odlučila da ipak ne prelazi na online nastavu, a, kako je kazao čelni čovjek istarskog Stožera Dino Kozlevac, svaka će škola procjenjivati situaciju sama za sebe.

Loša situacija u Međimurju

Dolazi do dnevnog laganog pogoršanja epidemiološke situacije iako je ona u Istri bolja nego u ostatku države. Od početka školske godine imamo veći broj oboljelih u školama, a samo prošli tjedan u tom smo sustavu imali 129 oboljelih. Sad smo konzultirali sve škole, gradonačelnike i načelnike, svi zajedno smo donijeli odluku da se ne idu na online jer su škole dovoljno propatile. To utječe na djecu i zato do daljnjega ostaje kako je kaže Kozlevac.

U Gospiću su pak morali prijeći na online. Učenici OŠ "Dr. Jure Turić" školovat će se od kuće do kraja sljedećeg tjedna. Ravnatelj Ivica Radošević nam je iznio zabrinjavajuće brojke, imaju sedmero zaraženih nastavnika, više od 30 zaraženih učenika, te je u samoizolaciji trenutno oko 220 učenika od ukupno 750, odnosno čitavih devet razrednih odjeljenja te pojedini učenici po ostalim razredima.

- Danas smo dobili suglasnost za provođenje nastave na daljinu za šest dana za učenike u matičnoj školi, dok se nastava uživo i dalje provodi u četiri područne škole te u Osnovnoj glazbenoj školi - rekao je ravnatelj.

Škole u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji za sada nisu tražile od lokalnih stožera generalni prelazak na online nastavu. U Osječkoj županiji taj model nastave trenutno rabi 14 razrednih odjeljenja, a u Vukovarskoj jedno. Nema zahtjeva ravnatelja da bi cijela škola prešla na online nastavu i za sada nema potrebe da mi kao stožer donosimo neku preporuku u tom smjeru – kazao je Mato Lukić, dožupan i načelnik Stožera.

Varaždinski školarci u utorak su još uvijek redovno pohađali nastavu, a hoće li i ubuduće u srijedu će se donijeti odluka.

Prema riječima gradske pročelnice za školstvo, Danijele Vusić, brojevi su iz tjedna u tjedan sve veći, u 14 dana broj zaraženih se više no udvostručio s 25 na 55. Jedna od opcija je, saznajemo, online nastava sljedeći tjedan, kad su od ponedjeljka do srijede učenici na praznicima, pa je ideja da četvrtak i petak nastavu prate online.

Zagreb neodlučan

U susjedom Međimurju, situacija je teža: OŠ Kuršanec od ponedjeljka je na online nastavi. U toj je školi potvrđena zaraza kod pet učenika, ali i devetero djelatnika. Broj zaražene djece vjerojatno je i veći, ali to je škola sa 90 posto učenika romske nacionalnosti koji, zbog nedostatka prijevoza, imaju problem s odlaskom na testiranje.

Zagreb još nije donio odluku.

To je nešto oko čega ćemo se koordinirati s resornim Ministarstvom. Situacija nije dobra. I sami smo rekli da nismo za neka zatvaranja, ali činjenica jest da raste broj zaraženih. Vidite da traje rasprava i unutar same Vlade oko dužine praznika. Krenuli smo u školsku godinu u koordinaciji s Ministarstvom, a tako ćemo i nastaviti. Zasad ostaje ovako kako je rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Stručnjaci upozoravaju na važnost škole i za zdravlje i za znanje

Jasmina Hamer,
ravnateljica Hrvatske zajednice osnovnih škola

Iako su učitelji osposobljeni za kvalitetniji rad u online nastavi, nastava na daljinu ima minuse. Kod odluke o prelasku na online nastavu svakako treba zadržati regionalni pristup.

Ne znam zašto bi se uvodila obveza online nastave u sredinama koje nemaju visok postotak zaraze, a imaju relativno dobru procijepljenost. Problem je što je ova kriza još više utjecala na preveliku količinu vremena koje djeca provode pred ekranima.

U slučaju online nastave, a i uz brojne mjere samoizolacije, djeci nedostaje socijalizacije s vršnjacima, zakinuti su za izlete i druženja, a u zatvorenosti dodatno razvijaju ovisnost o mobitelima. Najviše stradavaju djeca popustljivih roditelja, koji ne znaju odrediti granice, a nemamo dovoljno stručnjaka koji bi se bavili problemom mentalnog zdravlja djece i adolescenata. (M.L.)

Igor Matijašić
ravnatelj OŠ Milana Langa, Bregana

Online nastava može biti tek privremeno rješenje, nikako model koji bi na duže staze bio dobar. Usprkos tome što je već prošlo izvjesno vrijeme, i dalje su prisutni problemi sa signalom u pojedinim područjima, roditelji onih najmlađih neminovno moraju biti akteri i primati zadatke koje šalju učitelji jer televizijska nastava katkad nije sasvim usklađena s onime što se do tada obradilo u školama.

Izostaje socijalizacija djece koja je itekako ključna u periodu odrastanja, a pojedini predmetni učitelji ne mogu do kraja iskoristiti svu svoju kreativnost koju im inače nudi nastava uživo budući da nisu svi na istom stupnju informatičke pismenosti. Praktični dio nastave neću ni spominjati. Nekako mi se čini da su takvim tipom nastave baš svi pomalo na gubitku – i učenici, i učitelji, i roditelji. (M.L.)

Petar Smontara
pedagog savjetnik, Gimnazija
A. G. Matoša u Samoboru

Nastava na daljinu, osim prilagodbe nastavnih sadržaja i medija komuniciranja, zahtjeva prikladnu motivaciju učenika. Mnogi nastavnici imaju samo temeljne digitalne kompetencije i ne snalaze se u internet-galaksiji, a učenici pak nisu dovoljno samostalni i nemaju kompetencije za upravljanje vlastitim vremenom.

Ako se pritom podrazumijeva da taj oblik nastave uključuje slanje nastavnih sadržaja učenicima koji ih onda obrađuju samostalno, onda zapravo uopće ne možemo govoriti o nastavi kao odgojno-obrazovnom procesu.

U skladu s tim, kod učenika osnovnih škola roditelji preuzimaju ulogu nastavnika, a nezadovoljstvo raste s funkcijom dobi i nižim akademskim posti-gnućima. Podaci ukazuju da svako peto dijete pati od emocionalnih poteškoća. Dakle, online nastavi rekao bih NE. (M.L.)

Komentar Ivanke Tome: Ideja o zatvaranju škola pripada među najgore poteze Stožera

Već sama pomisao, a kamoli najava da bi se zbog galopiranja zaraze koronavirusom mogle zatvoriti škole i nastava prebaciti online, spada u red najgorih poteza Nacionalnog stožera civilne zaštite i Vlade od kada je započela pandemija covida-19.

Spremnost da se zatvore škole priznanje je da Vlada i ljudi koji donose odluke vezane za pandemiju zadnjih mjesec i pol vrte palce, da nisu poduzimali ništa, a sad, kad voda dolazi do grla, opet ne znaju što bi pa udaraju po djeci. Točno je da se virus proširio među djecom i da su oni glavni prenositelji. Ali se škole ne bi zatvorile zbog djece jer ona ionako uglavnom nemaju teže simptome nakon zaraze nego zbog odrasle populacije koju bi mogla zaraziti. Davor Božinović bi djecu poslao na online nastavu i osudio da po cijele dane sjede u kući i bulje u ekrane kako bi zaštitio one koji se sami ne žele zaštititi i iz iracionalnih razloga odbijaju cijepljenje. Stožer ne bi iskoristio covid-potvrde i njima uvjetovao ulazak u kafiće, šoping-centre i druga mjesta pogodna za širenje zaraze nego bi, umjesto onih koji se ne žele zaštititi, kaznio i izolirao djecu!

Nevjerojatno, ali autori ideje o zatvaranju škola poprimili su obrazac ponašanja koji vrijedi za antivaksere. Od kada je započela pandemija pa do danas, napravljen je čitav niz istraživanja i relevantnih studija u kojima je opisana sva pogibeljnost zatvaranja za djecu i mlade. Nema nikakve potrebe za nagađanjima, vrlo je lako doći do rezultata studija koje će precizno pokazati kako je razina usvojenih znanja u nastavi na daljinu bitno lošija od one koja se dobije na predavanjima uživo. Poznato je također kakve posljedice na mentalno zdravlje djece i mladih ima njihovo zatvaranje, kao i da ono uz smanjenje socijalnih vještina proizvodi ozbiljne psihičke posljedice poput anksioznosti i depresija.

Kreativci koji bi zatvorili škole ignoriraju činjenicu da zatvaranje ima ozbiljne štetne posljedice po djecu i mladež, baš kao što protivnici cijepljenja ignoriraju svakodnevne objave podataka iz kojih je jasno da je među oboljelima od covida-19 samo 20-tak posto cijepljenih te da cijepljene osobe, i kada se zaraze, u bitno manjem postotku pogađaju teži oblici bolesti i smrt. Najtužnije je, međutim, što smo sve s čime se sada suočavamo znali još na ljeto. Bilo je jasno da kampanja promoviranja cijepljenja ne daje željeni učinak, da bez dodatnih mjera nećemo imati udio cijepljenog odraslog stanovništva s dvije doze ni 50 posto, a kamoli željenih 70 do 80 posto. Ništa se nije poduzimalo i sad neka plaćaju djeca! To ne smije proći! (Ivanka Toma)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. listopad 2021 19:31