Grozni požar koji je zahvatio neboder u španjolskoj Valenciji, što je, prema prvim procjenama, uzrokovano zapaljenjem toplinske izolacije od poliuretana obloženog aluminijskim pločama, desio se iz sličnih razloga kao i jedan požar davno u Bjelovaru.
Krajem 80-ih godina zapalilo se tijekom radova na obnovi jedne prehrambene tvornice veliko skladište. Srećom nije bilo stradalih, ali došlo je do tako brzog razvoja požara i njegova proširenja, da u toj situaciji nije pomoglo ni to što su vatrogasci imali svoje sjedište doslovno preko puta.
Ostalo je zapamćeno da su radnici tijekom radova na tvornici varili police, a iskra je zapalila aluminijski panel vanjskog zida ispunjen toplinskom izolacijom od poliuretana, te se unutar tog panela požar počeo brzo širiti što je otežalo gašenje, pa je požar za tridesetak minuta zahvatio cijelu zgradu niskokatnicu, što je dovelo do urušavanja nosive čelične konstrukcije, te totalne štete. Situacija se može vidjeti i na starim fotografijama.
Sličnost primjera s aktualnim u Španjolskoj je u materijalu za toplinsku izolaciju koji je u oba slučaj za bazu imao poliuretan unutar aluminijskog panela. U smislu zapaljivosti u današnjoj tehnologiji taj materijali ima nešto bolji razradu reakcije na požar, no i dalje se radi o vrlo gorivom materijalu koji se ne bi trebao koristiti kao toplinska izolacija kod visokih stambenih zgrada kakva je bila zgrada u Valenciji. I tu se zapaljivi materijal nalazio izoliran u "sendviču" između aluminija i kao takav je bio zaštićen, ali vjerojatni propusti u izvedbi omogućili su kontakt plamena s poliuretanom, što je uz jak vjetar brzo proširilo požar po cijelom pročelju zgrade.
Ipak, ovaj ilustrativni primjer iz povijesti požara takve vrste pokazuje nešto dobro za nas, u Hrvatskoj ih nema mnogo sličnih, a najveći je razlog tome što imamo dosta stroge protupožarne propise, među strožima u Europi. Razgovarali smo s stručnjakom za požarno inženjerstvo Milanom Carevićem, sudskim vještak za požare i članom Hrvatske udruge za zaštitu od požara.
- Naši propisi traže da zgrade više od 22 metra moraju imati toplinske izolacije pročelja od negorivih materijala i to još od 2013. godine kada je donesen Pravilnik otpornosti za požar, a u tom smislu to su tražili i stari danas nevažeći propisi iz 1984 . godine. Rekao bih da kod nas nema visokih zgrada s takvim materijalom - kaže M. Carević.
Manje zahtjevne zgrade, u pogledu visine, namjene te broja osoba koji se u njima okuplja mogu, kako kaže, imati i gorive toplinske izolacije, ali se u tom slučaju one se moraju prekidati pojasevima od negorivog materijala u čemu je su hrvatski propisi rigorozniji od i od nekih europskih.
Uz kvalitetan nadzor na gradilištu male su šanse, smatra Milan Carević, slučajeva takvih kod nas na zgradama, osim možda kod nekih manjih objekta koje ljudi rade na svoju ruku. U Hrvatskoj općenito problemi s zgradama nastaju radi neodržavanja objekata.
I požar u Londonu u Grenfell toweru prije nekoliko godina bio je od sličnih ploča i fasade. No, oni su nakon tog slučaja postrožili propise.