ZAGREB - Pšenica, nafta i zlato sljedeće će godine biti još skuplji nego ove, prognozira The Economist Intelligence Unit. A to znači da će i život biti skuplji, no utješno je to što od 2012. možemo očekivati pad cijena sirovina.
Rast cijena nafte stvorit će dodatne pritiske na poslovanje Ine i drugih hrvatskih naftnih kompanija, koje će trpjeti politički pritisak da ne povećavaju cijenu goriva.
Nafta od 60 do 80 USD
- Ina će biti pod velikim pritiskom da ne povećava cijene. Dovoljno je sjetiti se kampanje iz ranijih godina da cijena benzina ne smije prijeći osam kuna po litri, iako je cijena nafte na svjetskom tržištu rasla, pa su rasli i troškovi Ine - ističe Damir Novotny, neovisni ekonomist.
Davor Štern, kandidat za predsjednika Inina Nadzornog odbora, kaže pak da je riječ o premalom poskupljenju da bi se ono bitnije odrazilo na poslovanje Ine.
- Realni raspon cijena nafte je između 60 i 80 dolara po barelu, i te su cijene manje-više na tom tragu. Za naftne kompanije važna je dugoročna stabilnost cijena - napominje Štern.
Svojevrsno olakšanje trebalo bi uslijediti već 2012. kad, prema EIU, počinje pad cijena nafte.
Olakšanje
Cijene nekih drugih važnih sirovina već bi nagodinu trebale početi padati, predviđa EIU. Kava bi, primjerice, mogla otklizati na manje od četiri dolara za kilogram, a do 2015. na manje od tri dolara. U industriji kave u Hrvatskoj tvrde da u tim prognozama vide olakšanje. Cijena kave, kažu, ove je godine odletjela u nebo, zbog čega trpe štete u poslovanju, pa će njeno smanjenje zapravo značiti samo povratak na razine s početka ove godine.
- Ako se to dogodi, odahnut ćemo. Naše poslovanje trpi zbog ovako visokih cijena kave na svjetskom tržištu koje, u situaciji koja sada vlada na hrvatskom tržištu, ne možemo preliti na potrošače, zbog čega nam se jako smanjila profitna marža - ističe Josip Budimir, član Uprave Francka.
Cijene žitarica
Za razliku od kave, pšenica bi nagodinu trebala porasti. No, poljoprivredni stručnjak Stipan Bilić kaže da će cijene žitarica ovisiti o slobodnom kapitalu na financijskim tržištima, potražnji brzorastućih tržišta, poput Kine i Indije, vremenskim uvjetima, ali i o ulaganjima u povećanje proizvodnje ako cijene budu divljale.
Sa 807 na 666 eura
Slično misli i Željko Zadro, predsjednik Uprave šećerane Viro, koji kaže da je cijena šećera od prošlog tjedna s rekordnih 807 eura po toni jučer pala na samo 666 eura. Kretanje cijena šećera ovisit će ponajprije o Indiji koja troši 21 milijun tona.
Indijci troše 11 kilograma šećera po stanovniku, a u EU se troši 36 kilograma, pa i mali rast standarda i potrošnje u toj zemlji, isto kao i u Kini, može značajno povećati potražnju za šećerom na svjetskom tržištu, ali i drastično podići cijene, zaključuje Zadro.
Zlatu cijena skače do 2012. kad slijedi pad
Zlato, čija cijena ove godine svako malo preskoči novu rekordnu visinu, dogodine će biti još skuplje nego ove godine, no već od 2012. analitičari mu predviđaju drastičan pad. To je očekivanje izravno vezano uz uvjerenje da će kriza do tada biti gotova, a kad počne oporavak, novac će opet radije ići u dionice i druge vrijednosne papire. Zlato je poznato kao utočište za crna i nesigurna vremena.