U prvih šest mjeseci ove godine hrvatska policija triput je više postupala prema ilegalnim migrantima nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova.
"Tijekom šest mjeseci 2023. evidentirano je 26.871 postupanje prema osobama koje su nezakonito prešle granicu, a tijekom šest mjeseci 2022. godine evidentirano je 9668 postupanja", stoji u odgovoru MUP-a Jutarnjem listu. Ove brojke samo potvrđuju nedavno izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da "migrantska kriza ne da ne jenjava, po pitanju ilegalnih ulazaka na teritorij Europske unije, nego su u prvim mjesecima 2023. brojevi veći nego su bili prošle godine i približavaju se brojevima iz 2015. i 2016."
"Dubinski" nadzor
U istom razdoblju slovenska policija je na granici s Hrvatskom uhitila tri puta više migranata. Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci na granici s Hrvatskom uhvaćeno je 19.245 ilegalnih migranata, a u istom razdoblju prošle godine uhvaćeno ih je 6062. Istih ili sličnih problema slovenska policija nema na granici s Mađarskom, Austrijom i Italijom.
Prema njihovim podacima, ove godine bilježe pad broja uhićenih ilegalnih migranata na granici s Austrijom i Italijom. Na granici s Mađarskom je u prvoj polovici ove godine uhvaćeno četiri puta više ilegalnih migranata, no u apsolutnim brojkama to je zanemarivo u odnosu na granicu s Hrvatskom. U prvih šest mjeseci ove godine uhvaćeno ih je 549, a prošle godine u istom razdoblju 132.
To samo pokazuje da je Hrvatska i nadalje glavna ruta za prolazak ilegalnih migranata prema zapadnoj Europi. Zbog ovako velikog povećanja ilegalnih migranata, na slovensku granicu iz Slovenije su počele stizati optužbe da Hrvatska loše štiti vanjsku granicu Europske unije te je čak traženo da se na granicu s Hrvatskom rasporede snage Frontexa.
Strasti su se ipak umirile, a nedavno su Slovenija, Hrvatska i Italija dogovorile zajedničke provedbu nadzora migracija po principu "dubinskog" nadzora, od granice do konačne destinacije. Iz MUP-a nismo dobili odgovor je li i na koji način u praksi počeo funkcionirati taj dogovor.
Rusi ilegalci
U MUP-u navode kako je, prema nacionalnoj strukturi, među ilegalnim migrantima najviše državljana Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka i Iraka.
Tijekom prošle godine dramatično se povećao broj državljana Ruske Federacije koji iz Bosne i Hercegovine dolaze na hrvatske granične postaje i izražavaju namjeru za međunarodnu zaštitu. Ove godine broj ruskih državljana, a riječ je uglavnom o Čečenima, dodatno se povećao, Prema podacima MUP-a, tijekom prošle godine 2064 državljana Ruske Federacije izrazilo je namjeru za međunarodnu zaštitu. "Tijekom šest mjeseci 2023. godine 3410 namjera je izraženo od strane državljana Rusije, što je 65 posto više ovih šest mjeseci u odnosu na cijelu 2022. godinu", stoji u odgovoru MUP-a.
Svi oni u najvećoj mjeri u BiH dolaze kao turisti, za što im nije potrebna viza, i zatim se upute na hrvatski granični prijelaz. Prema službenim podacima BiH vlasti, u tu je zemlju prošlih godinu i pol dana ušlo 154.753 ruskih državljana, a napustilo ju je 142.708. Kako i gdje su otišli nije navedeno. Također se ističe da se u migrantskim kampovima u BiH trenutačno nalazi veći broj ruskih državljana. Ruski državljani u najvećoj mjeri ne prakticiraju ilegalni prelazak iz BiH u Hrvatsku. Tijekom prošle godine uhvaćeno ih je 120, a u prvih šest mjeseci ove godine 125.
Prema podacima MUP-a od ožujka 2022. do 30. lipnja 2023., evidentirano je 5474 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu od strane osoba s područja Rusije. No, od tog broja samo je 631 podnio formalni zahtjev za međunarodnu zaštitu, odnosno samo 12 posto.
U ovom je trenutku u prihvatnim centrima i organiziranom privatnom smještaju u Hrvatskoj samo 168 državljana Rusije, što znači da je 5306 državljana Rusije tražitelja međunarodne zaštite zlorabilo taj sustav i nezakonito napustilo Hrvatsku radi odlaska u druge države članice EU, potvrđeno nam je iz MUP-a. Da se ruski državljani nakon legalnog ulaska u Hrvatsku u najvećoj mjeri odlučuju za ilegalni odlazak prema zapadnoj Europi potvrđuju i podaci slovenske policije.
U prvih šest mjeseci na granici s Hrvatskom uhićeno je 1865 ruskih državljana, dok ih je u istom razdoblju prošle godine uhićeno samo šest. Da je Hrvatska glavna zemlja ruskim državljanima za putu prema Zapadu ukazuju i podaci da na granici s Italijom i Mađarskom slovenski policajci ove godine nisu uhitili niti jednog ruskog državljana, a na granici s Austrijom njih trojicu, što je pet puta manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine.
Tijekom ove godine Hrvatska je počela i s vraćanjem ilegalnih migranata u Bosnu i Hercegovinu, što je kod tamošnjih vlasti i nevladinih organizacija izazvalo veliko negodovanje. To je rezultat činjenice da je BiH šest godina nakon potpisa počela primjenjivati međudržavni sporazum o readmisiji potpisan s Hrvatskom. No, prema službenom odgovoru iz MUP-a, taj proces ide iznimno teško, za što se direktno optužuju vlasti BiH.
Vrijeme za bijeg
"Od 1. siječnja do 17. srpnja ove godine najavljeno je 7906 readmisija, a Bosna i Hercegovina je pozitivno odgovorila na 4241, dok je realizirano 1375 zahtjeva", kažu u našem Ministarstvu.
Glavni problem u vezi s provedbom bilateralnog readmisijskog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom, prije sadašnjeg dogovora i pravilne primjene Sporazuma, bio je što su tijela Bosne i Hercegovine određivala duge rokove za prihvat osoba, npr. 143 dana, 106 dana, 94 i 92 dana, a bilateralnim readmisijskim sporazumom je predviđeno da su tijela Bosne i Hercegovine dužna prihvatiti osobu u roku od 24 sata od zaprimanja najave tijela Republike Hrvatske za vraćanje, znajući da osobe koje se žele vratiti tim Sporazumom u tako dugom roku više neće biti u RH, pa se tako niti neće moći vratiti u BiH, stoji u odgovoru MUP-a.
Dakle, tvrdi se kako su vlasti BiH namjerno odugovlačile s odobrenjem povratka ilegalnim migrantima kako bi im dali vremena da ilegalno pobjegnu iz Hrvatske.