Senka Oremović iz Ledenica kraj Novog Vinodolskog trči prema svojoj staji provjeriti blago. Maloprije je došao susjed i rekao da je vidio četiri vuka blizu njihova imanja.
Noć je, oko 22 sata, i magla se već spustila, no ona hrabro korača prema staji udaljenoj sto metara od kuće. Što bliže dolazi, to bolje čuje uznemireno njištanje konja. Otvara vrata i pred njom na slami leži krvavo mlado ždrijebe. Zaklano je. Došla je prekasno.
Broj se udvostručio
- Prije tri noći su nam vukovi zaklali ždrijebe od 250 kilograma, iako se naša kuća nalazi u samom centru Ledenice. Prije smo ih držali na pašnjaku, ali smo ih vratili bliže k nama, no i dalje nisu sigurni. Kako da mi sada zaštitimo svoju stoku? Vuku ne smijemo ništa, dok on slobodno šeće našim imanjem i ubija životinje od kojih živimo - kaže Senka.
Nije ona jedina koja se bori s divljima zvijerima, nego je to problem cijelog zaleđa Novog Vinodolskog i podnožja Male Kapele. Naime, predsjednik Konjogojske udruge Primorac Mijat Jovanović tvrdi da je na njihovu području u zadnjih godinu dana zaklano oko 500 ždrebadi te da šteta iznosi oko 1,5 milijuna kuna.
- Malo ždrijebe košta oko 3000 kuna pa ti računaj koliko je nama to štete, a ne smijemo ništa učiniti. Ako ubiješ vuka, kazna je 40.000 kuna jer je strogo zaštićena vrsta, a to što oni nama ubijaju stoku mi tu ne možemo ništa - kaže Jovanović i dodaje da je njemu samo ove godine nestalo 20-ak ždrebadi.
Nije vuk jedini predator na tom području. Tu su još i čagalj, ris i medvjed, ali mještani ističu da su najveći problem vukovi, čija se populacija udvostručila u zadnjih par godina.
Kontaktirali smo i Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu (HAOP), nadležnu ustanovu za praćenje populacije vuka, čiju reakciju donosimo u okviru na kraju ovog članka.
U posljednjem Izvješću o stanju populacije vuka u Hrvatskoj iz 2016. godine stoji da se populacija vuka kreće između najmanje 126 i najviše 186 jedinki. To su brojke za 2015. godinu, no to su posljednji podaci koje je HAOP službeno objavio.
Fotozamke
Lovci se pak ne slažu s tom brojkom i tvrde da je ona zapravo dvostruko veća. Josip Malnar, predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije, ranije je za Jutarnji list izjavio da je broj jedinki na terenu veći od onoga na papiru.
- Brojnost je sigurno mnogo veća nego što tvrde stručne službe Ministarstva. Držimo da je u Hrvatskoj oko 450 vukova. Mi smo broj utvrđivali svakodnevnim praćenjem, tijekom cijele godine, tragova i lešina, viđanjem živih jedinki i fotozamkama. Ako uzmete da jednom vuku treba od tri do pet kilograma mesa dnevno za preživljavanje, izračunajte koji je to ekvivalent u divljači ili u stoci - kaže lovac Josip Malnar.
Josip Malnar
Osim po Gorskom kotaru, vukovi veliku štetu rade i po svim južnim županijama, od Like do Dubrovnika, a viđeni su i u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj te Istarskoj županiji. Kako je Jutarnji list ranije ove godine pisao, svakoga dana vukovi u Hrvatskoj četiri puta napadnu stada i ubiju osam grla, uglavnom ovaca, koza, goveda. U posljednjih osam godina Ministarstvo zaštite okoliša evidentiralo je čak 11.557 takvih napada te strogo zaštićene zvijeri na domaće životinje.
HAOP: Napada je manje, a oštećeni stočari mogu se javiti za električnog pastira
Iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) istaknuli su kako populacija vuka iz godine u godinu pada:
- Brojnost jedinki vuka u 2015. dodatno se smanjila u odnosu na 2013. godinu, a značajno u odnosu na 2012., te je istovremeno bila petu godinu zaredom ispod 200 jedinki koje su ciljani minimum sukladno Planu upravljanja vukom u Hrvatskoj za razdoblje 2010.-2015., a nakon što je pet godina bila iznad 200. Čak je i gornja granica izračunatog raspona od 199 jedinki vuka bila ispod 200 jedinki. Od 2005. godine, kada je izrađeno prvo godišnje Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj, hrvatski dio populacije bilježio je najveći pad u 2015. Brojnost za 2015. bila je i najmanja od 2005., od kada se istom metodologijom određuju procjene brojnosti. U 2016. zabilježeno je postojanje 50 čopora od kojih su 23 (46%) čopora granična sa Slovenijom i BiH - rekli su iz HAOP-a te dodali kako će novi podaci o populaciji vuka biti dobiveni 2019. godine.
Po pitanju zahtjeva lovaca za odstrelom vuka, ističu kako je u razdoblju od 2005. do 2012. godine ukupno dopušten odstrel 113 jedinki te da odstrijeljeno njih 77, odnosno 68,1%.
- Svake se godine o visini zakonom propisane kvote odlučivalo na način da se od 10 do 15-postotnog brojčanog procijenjenog stanja populacije oduzimala do tada ukupna poznata smrtnost za tu godinu te se razlika odobravala za zakoniti odstrel za tu sezonu - navode u HAOP-u te ističu kako svake godine zabilježe i nezakonito ubijanje vuka.
Što se tiče napada na stoku, istaknuli su da se najveći razmjeri štete događaju u Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji te da se od 2011. godine bilježi trend smanjenja ukupnog broja šteta od vuka.
- U 2017. godini zabilježeno je 1430 šteta, dok je do sada u ovoj godini zabilježeno 946 šteta. Najčešće stradavaju ovce i koze - rekli su u HAOP-u.
Za kraj ističu kako oštećeni stočari imaju pravo na naknadu štete te da se mogu prijaviti na natječaj putem kojega će im biti dodijeljena sredstva za kupnju električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka) i/ili izgradnju novih i/ili obnovu postojećih nastambi za stoku u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri.