Jedinstveno istraživanje

‘Opasni UHI efekt već je stigao u Hrvatsku! Ovi gradovi su najugroženiji...‘

Od pet analiziranih hrvatskih gradova, najbrži i najviši rast broja dana s temperaturom iznad 20 °C, doživjet će Zadar i Rijeka

Olujna bura, prizori iz Ražanca kod Zadra
 

 Jure Mišković/Cropix

Gradovi nisu u opasnosti samo radi globalnog zatopljenja, već i urbanizacije koja mijenja karakteristike Zemljine površine. Kao rezultat toga, urbani centri obično imaju znatno više temperature zraka u usporedbi s njima susjednim ruralnim područjima. Riječ je o fenomenu poznatom kao efekt urbanog toplinskog otoka (UHI).

Državni hrvatski meteorološki zavod (DHMZ) tako poručuje da se u Hrvatskoj očekuje daljnji rast temperature, uz prosječni porast od 1,8 do 2,4 °C u odnosu na razdoblje od 1961. do 1990., što će vjerojatno biti najizraženije u ljetnim mjesecima. No sustavnih istraživanja usmjerenih na izračunavanje temperature u gradovima kronično nedostaje.

Stoga valja ukazati na diplomski rad/istraživanje, koje je izašlo protekloga mjeseca, radnog naziva "Očekivano toplinsko opterećenje Dubrovnika, Osijeka, Rijeke, Zadra i Zagreba prema projekcijama regionalnih klimatskih modela",a iza kojeg stoji Mia Agapito.

Važnost istraživanja potvrđuju i imena mentora; klimatologinja Ivana Herceg Bulić, voditeljica prvog hrvatskog Centra za klimatološka istraživanja na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) te meteorolog Ivan Güttler, novi glavni ravnatelj DHMZ-a.

Uspoređivanjem varijabli za razdoblje 2041.–2070. u odnosu na klimu iz razdoblja 1991.–2020., uočen je značajan porast srednjih, maksimalnih i minimalnih temperatura u svim analiziranim kombinacijama regionalnih i globalnih klimatskih modela i to za sve promatrane gradove.

Od pet analiziranih hrvatskih gradova, najbrži i najviši rast broja dana s temperaturom iznad 20 °C, doživjet će Zadar i Rijeka. U uvjetima toplije klime se u svim promatranim gradovima povećava broj dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 °C (posebice u Dubrovniku) i broj dana s minimalnom temperaturom iznad 20°C (poglavito u Rijeci i Zadru).

Takvi rezultati ukazuju na jačanje nepoželjnih klimatskih uvjeta s brojnim negativnim posljedicama. Na primjer, opisani uvjeti pridonose pojavi suše i povezane su s većom potrebom za navodnjavanjem. Osim toga, visoka temperature negativno utječu na ljudsko zdravlje, osobito kod kroničnih pacijenata (pokazuje istraživanje McMichaela i Lindgrena iz 2011). Također toplija i duža sušna razdoblja znatno povećavaju rizik od šumskih požara koji okružuju navedene gradove.

Rezultati za takozvane ‘indekse hladnoće‘ jednako tako ukazuju na daljnje zagrijavanje. Najizraženiji pad temperature predviđa se za kontinentalne gradove - Zagreb i Osijek, a manje mraza i ledenih dana mogli bi sa sobom nositi mnoge negativne implikacije. Pri temperaturama iznad 0 °C dolazi do zadržavanja snijega i leda na tlu se smanjuje, što uzrokuje lošiju izolaciju biljaka zimi i veći rizik od negativnih učinaka hladnoće.

S druge strane, toplije tlo u zimskoj sezoni pogoduje razvoju raznih prijenosnika bolesti parazite, kao što su krpelji i komarci te biljne parazite (Pritchard, 2011; Huang, 2016). Učinci razdoblja bez mraza su višestruki – gospodarski, ekološki, poljoprivredni, zdravstveni...

Metodologija istraživanja

Toplinsko opterećenje je procijenjeno pomoću temperaturnih klimatskih indeksa te srednjih, maksimalnih i minimalnih dnevnih temperatura na temelju simulacija dvaju regionalnih klimatskih modela horizontalne rezolucije 12,5 km (DHMZ-RegCM4 i SMHI-RCA4), uz rubne uvjete dobivene dvama globalnim klimatskim modelima (EC-EARTH i MPI-ESMMR/LR), za dva različita scenarija koncentracija stakleničkih plinova (RCP4.5 i RCP8.5).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. travanj 2024 09:51