Usvajanje Strategije razvoja Općine Lopar za razdoblje 2016. - 2020. trebalo je biti rutinska točka sjednice općinskog vijeća ove rapske općine, ali se zahvaljujući Marinu Lazariću, jedinom vijećniku koji je glasao protiv dokumenta, pretvorilo u zanimljiv primjer znanstveno-političkog šlamperaja.
Strategija usvojena s jednim glasom protiv puna je pogrešaka koje ne služe na čast ni autorima ni naručiteljima koji je očito uopće nisu na vrijeme pročitali. Iako je riječ o temeljnom dokumentu, zaključci su izvučeni iz posve zastarjelih podataka, od kojih neki datiraju i prije 1990. godine.
“Do 1990. godine očekuje se polaganje 110 kV podmorskog kabela od Krka na Rab i izgradnja trafostanice 110 kV na Rabu, čime će se dugoročno riješiti snabdijevanje električnom energijom”, najavljuju na str. 22 autori strategije koji očito žive daleko u 20. stoljeću.
Prvi trag
Točnije, žive u 1986. godini, što možemo zaključiti iz poglavlja o zdravstvu, gdje ponosno napominju da “ljekarna Rab radi već više od 660 godina ili, točnije, od 1326. godine”.
Iz takve perspektive ne treba čuditi što su autori strategije zaključili da “na Rabu djeluje i Talasoterapija (kao odjel KBC-a iz Zagreba) koja vrlo uspješno liječi bolesnike s bolestima dišnih organa i srca te one kojima je potreban oporavak nakon operativnih zahvata” pa “postoje višestruke mogućnosti suradnje turističke privrede i Talasoterapije”. U stvarnosti turistička privreda u toj zgradi može organizirati jedino turnir u paintballu jer je Talasoterapija na otoku Rabu zatvorena već više od 20 godina i odavno se pretvorila u kuću duhova.
Strateški dokument koji bi Općinu Lopar trebao voditi u 2020. godinu posvetio je odgovarajuću pažnju i telekomunikacijama pa tako doznajemo da se “od 1993. i 1994. radi na modernizaciji i proširenju telefonsko-telegrafskih uređaja”. O bezičnom internetu i uvođenju 4G mreža nema, naravno, ni riječi.
Posebno je poglavlje, s obzirom na to da je ipak riječ o otoku, posvećeno pomorskom prometu, odnosno trajektnim linijama. Autori strategije od dvije aktivne trajektne pruge uspjeli su obje pogrešno navesti. Umjesto linija Mišnjak - Jablanac i Lopar - Baška, koje se navode u strategiji, u stvarnosti su u funkciji linije Lopar - Valbiska i Mišnjak - Stinica, što zna svaki stanovnik Lopara, ali očito nijedan od autora strategije.
Ništa bolje nisu prošli ni trajekti Rapske plovidbe za koje strategija piše da ih je četiri, i to: “Rabljanka, Otoci, Rab I i Jadranka”.
Navedeni otpisani trajekti
Rapska plovidba doista ima četiri trajekta, ali više nijedan od navedenih! Riječ je, a i to znaju otočani, o trajektima Sveti Kristofor, Sveti Marin, Barbat i Rab. Kod ovog posljednjeg autorima strategije valja priznati da su bili blizu, ali “Rab” ipak nije “Rab I”. Navodi se i da je “otok Rab danas povezan i stalnom linijom (brza pruga) koja povezuje Rijeku i Dubrovnik” iako je ta linija ukinuta prije četiri godine.
O tome koliko je dokument koji bi trebao trasirati budućnost zapeo u prošlosti svjedoči i rečenica da bi “bilo dobro graditi i zatvoreni sportski kompleks”. Da su autori barem došli na sjednicu općinskog vijeća prilikom usvajanja Stratregije vidjeli bi da se sportska dvorana već gradi preko puta vijećnice.
Iako se kao nositelj projekta navodi Dekleva consulting d.o.o. iz Zagreba, neobičnu patchwork strategiju za Općinu Lopar izradilo je poduzeće Adria Bonus d.o.o. iz Poreča u suradnji s Visokom poslovnom školom iz Višnjana i Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča.
Kao voditelj projekta izrade strategije naveden je prof. dr. sc. Zdenko Tomčić, direktor Adria Bonusa, koji u biografiji navodi da je od 1990. godine zaposlen kao znanstveni istraživač u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču te kao dekan Visoke poslovne škole u Višnjanu.
Kada smo profesora Tomčića telefonski kontaktirali u vezi strategije koju je izradio za Općinu Lopar odgovorio je da se toga “ne sjeća”, što je dosta neobično za dokument od oko 120 stranica. Poručio nam je da će potražiti strategiju pa se javiti, ali to do zaključenja teksta nismo dočekali.
Zaboravni profesor vjerojatno će se strategije sjetiti kada pregleda račun svoje tvrtke jer mu iz Općine Lopar nakon svega ne namjeravaju platiti punu cijenu rada na dokumentu.
'Ionako će se mijenjati'
Strategija je ugovorena na iznos od 40.000 kuna, od toga plaćeno je 28.000 kuna, a ostatak iznosa neće ni biti plaćen iz razloga načinjenih propusta i nanesene štete Općini Lopar”, kaže nam Alen Andreškić, načelnik Općine Lopar.
Pa ipak, propustima i šteti unatoč, vijećnici Lopara usvojili su spornu strategiju razvoja do 2020. godine.
“Zašto?”, pitali smo načelnika Andreškića.
“Kao što je konstatirao i jedan oporbeni vijećnik, strategija je 80% dobra. Ima propusta u izvještaju infrastrukture i društvenim djelatnostima koje se prvenstveno odnose na drugi dio otoka Raba, a ne na područje Općine Lopar”, odgovara načelnik Lopara uz napomenu da “se u sljedećih godinu dana vrši ‘kontroling’, što bi trebao biti uobičajen postupak, tj. analiza provode li se ciljevi i jesu li dobro postavljeni, a samim time vršilo bi se i revidiranje strategije”.
Jedini vijećnik koji je glasao protiv usvajanja strategije Marin Lazarić cijeli slučaj nazvao je “još jednom podvalom načelnika Andreškića vijeću i svim mještanima”.
“Suludo, neozbiljno i neodgovorno”, ocijenio je vijećnik Lazarić izradu i usvajanje ovakve strategije razvoja Lopara.