Tek potpisima oporbe prekinuto je ignoriranje HDZ-a prema Izvještaju o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i stavljen je danas na dnevni red sjednice saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Iz naftalina je oporba izvukla Izvještaj koji je u kabinetu predsjednika Sabora, u čijoj je ingerenciji stavljanje točaka na dnevni red, stajao još od svibnja 2019. godine, odnosno prošlog saziva Sabora.
Stoga je i prvi Izvještaj o radu Povjerenstva koji će se raspraviti u ovom sazivu, nakon što se predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković i njezin tim već primiču kraju svog petogodišnjeg mandata, protekao u znaku kritike oporbenih zastupnika. Tvrde da se HDZ prema Povjerenstvu odnosu „ispod razine.“ Tim više što Vlada, čak ni za ovo prastaro izvješće, još uvijek nije u Sabor poslala svoje mišljenje, što je odredilo i tretman članova Odbora. Vladajući su se odlučili za varijantu da izvješće prime na znanje, kako je predložio Krunoslav Katičić, a ne da ga prihvate, što je još jedan izraz neizravne kritike rada Povjerenstva.
A razloge nezadovoljstva formulirao je HDZ-ov Branko Bačić koji se načelno složio s kritikom oporbe da bi bilo dobro da su se izvješća već raspravila: „Od prvog dana tvrdio sam da je Povjerenstvo zloupotrebljavalo svoju poziciju u medijski atraktivnim slučajevima. Ono to ne smije raditi“, ustvrdio je Bačić tumačeći kako je to tijelo zahvaljujući članku koji govori o kršenju načela, ali ne propisuje sankciju, davalo moralnu pljusku političarima. „Takve odluke nanosile su ogromnu štetu, zastupnici su bili prozivani po medijima zbog sukoba interesa. A potom je Upravni sud u najatraktivnijim medijskim slučajevima poništio rješenja Povjerenstva“, rekao je Bačić i zamjerio „čelnoj osobi koja je više vremena slučajeve vodila u medijima negoli u Povjerenstvu.“
Arsen Bauk iz SDP-a, replicirao je da za poništene odluke nije krivo Povjerenstvo nego pravosuđe koje je promijenilo praksu s mandatom Andreja Plenkovića. U prilog tome, Nataša Novaković navela je kako je sud te godine potvrdio njihova rješenja u šest predmeta.
SDP-ov Peđa Grbin podsjetio je da je 2018. godine pregovore o novom Zakonu u ime Ministarstva uprave vodila Josipa Rimac, protiv koje je Povjerenstvo vodilo postupak, a danas je USKOK-ova optuženica, ministar je bio Lovro Kuščević, također danas optuženik. „Nemamo mišljenje Vlade o ovom Izvješću, nismo ga dobili ni od Kuščevića, niti Malenice, i to pokazuje odnos Vlade prema neovisnoj instituciji koja se prema percepciji otela kontroli i ne radi prema zamislima Andreja Plenkovića, a trebalo bi ih čuvati kao kap vode na dlanu“, poručio je Grbin.
Iako demotivirana za raspravu o izvješću starom četiri godine, Sandra Benčić, Zeleno-lijevi blok, ipak se javila za riječ i naglasila kako se radi o neovisnom tijelu kojemu ne može netko sa strane suflirati kako bi trebao donositi odluke i procijenila da je odnos HDZ-a prema njima čista opstrukcija jer im njihove odluke nisu po ćeifu: “Nikoga u normalnoj parlamentarnoj demokraciji nije briga što Plenković i Habijan misle o radu neovisne institucije. Kad god vladajućima ne odgovara izvješće, Sabor o njemu ne raspravlja.“
I Bauk smatra kako to što je oporba morala pogurati stavljanje izvješća na dnevni red, a još uvijek nema mišljenja Vlade o njemu, govori o ambiciji vladajućih da Povjerenstvu otupe oštricu. Imao je namjeru predložiti da Odbor donese zaključak kojim bi se Vlada obavezala da to mišljenje dostavi, ali se predomislio. Predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković to je smatrao bespotrebnim jer je to ionako obaveza Vlade.
Na sjednici se profesor Branko Smerdel, vanjski član Odbora, uvrijedio zato što ga je Bošnjaković zamolio da skrati svoje izlaganje u kojemu je nastojao objasniti genezu pogrešne zakonske koncepcije i koliko je sukob interesa važan u politici kao alat preveniranja korupcije kao što je u gospodarstvu Zakon o sprečavanju monopola.
„Bez dobrog zakona nema ni borbe protiv korpucije“, poručio je Smerdel. Kad ga je Bošnjaković zamolio da ubrza izlaganje Smerdel se pobunio da ima ista prava kao i drugi i zamijetio „da njegovi prijedlozi ne ulaze u zapisnik te predbacio Bošnjakoviću: “To što vas smeta pokazuje da ne razumijete sukob interesa pa vas to živcira“. Bošnjaković je odbacio te sumnje i „vrebao“ da zastupnici prekorače vrijeme da ih zaustavi… Priliku mu je pružio Bačić.
U toj 2018. godini, kako je izložila Nataša Novaković, Povjerenstvo je održalo 41 sjednicu, donijelo 126 odluka o nepokretanju postupka i 78 o pokretanju od čega ih je 75 dobilo konačnu odluku. Velik angažman potrošen je i na pripremu novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji tada nije prošao. Problematizirale su se i imovinske kartice koje su, ocijenila je, prema tadašnjim prijedlozima trebale biti samo pro forme. Najzahtjevniji i najzanimljiviji predmet bio je onaj o Agrokoru na pet tisuća stranica.