Oporezivanjem "Big Tech" platformi prema austrijskom modelu godišnje bi se osiguralo oko 12 milijuna eura za održavanje sustava hrvatskih medija i osnaživanje novinarstva što bi doprinijelo i razvoju otpornijeg i demokratičnijeg društva, ističu u Hrvatskoj udruzi digitalnih izdavača (HUDI).
Udruga digitalnih izdavača pritom ekskluzivno predstavlja i prednosti potencijalnog modela kojim bi se, oporezivanjem digitalnog oglašavanja na velikim internetskim platformama (Big Tech), osnažili hrvatski mediji i novinarstvo koji su, kako ističu stručnjaci, u dosad najvećoj krizi.
Osim krize poslovnih modela tradicionalnih medija – televizija, radija, tiska, ali i internetskih portala, hrvatski medijski sustav suočen je i s dosad najvećom krizom povjerenja građana, a naročito u vjerodostojnost, pouzdanost i točnost vijesti, potvrđuju najnovija istraživanja.
Čak 52 posto hrvatskih građana namjerno izbjegava vijesti, a društvene mreže vrlo brzo će postati njihov glavni izvor informiranja, pokazuju rezultati nedavnog istraživanja agencije.
S druge strane, Reutersov Digital News Report potvrđuje rezultate tog istraživanja ističući i kako su društvene mreže i video platforme po prvi put globalno prestigle televiziju i informativne portale kao najrašireniji izvor vijesti.
Globalno, 54 posto ispitanika koristi društvene mreže i video platforme kao izvor vijesti, televiziju koristi 52 posto, a informativne portale i aplikacije 51 ispitanika. Konkretno, ističu stručnjaci, tradicionalni mediji gube bitku s društvenim mrežama u informiranju građana koji sve manje traže vijesti ciljano i aktivno, a sve više "na zahtjev" putem društvenih mreža i umjetne inteligencije.
S druge strane, digitalni prostor pun je dezinformacija i manipulacija putem društvenih mreža i AI te je građanima, zaključuju stručnjaci, danas važnije nego ikada pružiti točnu, provjerenu, i objektivnu informaciju.
"Htjeli mi ili ne htjeli, morat ćemo kao društvo više ulagati i puno više javnog novca će morati ulaziti u medijski sustav, obzirom da su poslovni modeli tradicionalnih medija na svom rubu", kazao je ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac.
U istupu u podcastu RTL-a naglasio je i da su profesionalni mediji najveća brana od dezinformiranja, ali i da je za očuvanje medijskog sustava potrebna intervencija cijelog društva.
Novac od tehnoloških divova za modernizaciju medija i novinarstva
"Opasnost urušavanja kompletnog medijskog tržišta i tradicionalnih medija je velika. Moramo iznaći neki model da profesionalni medijski sustav ima od čega živjeti", zaključio je Popovac.
S druge strane, ispod radara šire javnosti, a u sklopu e-savjetovanja o Akcijskom planu razvoja kulture i medija od 2025. do 2027. prvi put je i proceduralno bilo predložen digitalni porez.
Na to je Ministarstvo kulture i medija odgovorilo da prihvaća "prijedlog analize uvođenja digitalnog poreza u RH". Mogućnost uvođenja digitalnog poreza potvrđena je i na nedavnoj tribini Hrvatskog novinarskog društva, a u kuloarima se priča i da se u pripremi novog Zakona o medijima raspravlja o tzv. "austrijskom modelu".
Riječ je, ukratko, o modelu kojim Austrija velikim internetskim platformama naplaćuje porez od pet posto na prihode od internetskog oglašavanja unutar države, a prikupljen novac od tih tehnoloških divova, poput Googlea i Mete, izravno preusmjerava za modernizaciju medija i novinarstva.
Taj zakon se u Austriji primjenjuje od 2020. kada je uprihođeno oko 43 milijuna eura da bi se taj iznos u 2023. povećao na preko 100 milijuna eura s daljnjom tendencijom rasta. U Hrvatskoj bi takav model, naravno, donio manje novca, ali nije neprovediv, potvrđuju iz HUDI-ja.
"Kao jedan od mogućih modela, austrijski je pravno provediv u Hrvatskoj, no on ulazi u direktno oporezivanje Big Tech platformi što ga čini izazovnijim za nas. Hrvatska je zemlja kandidatkinja za članstvo u OECD-u, unutar kojeg se razrađuje širi međunarodni okvir za oporezivanje digitalne ekonomije", ističu u HUDI-ju.
Dodaju i kako je, stoga, vjerojatnost donošenja "austrijskog modela" u Hrvatskoj sada mala te da je mehanizam poreza u nadležnosti Ministarstva financija što znači da bi novac išao direktno u državni proračun, a ne medijima i novinarima.
S druge strane, upozoravaju i na dosad propuštenu priliku oporezivanja posebno naglašavajući kako je Big Tech lani, prema HUDI AdEx 2025 istraživanju, ostvario više od 250 milijuna eura prihoda od digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj.
"Kada uzmemo u obzir da taj novac ostaje izvan učinkovitog oporezivanja u Hrvatskoj, jasno je da hrvatski proračun i javne financije gube potencijalni prihod, a posebno medijska industrija koja svojim sadržajem doprinosi vrijednosti Big Tech platformi", ističu u HUDI-ju.
Izdavački ekosustav mora ostati održiv
Pojašnjavaju i što bi hrvatsko društvo i mediji dobili usvajanjem austrijskog modela o koliko je novca riječ.
"Pričamo o više od 12 milijuna eura. Iduće godine iznos će biti veći. Kada pričamo o raspodjeli, a s obzirom da je oglašavanje unutar medijskog sektora, tada je logično da se novac treba vratiti hrvatskim medijima i novinarima kako bi izdavački ekosustav ostao održiv što je ključno u današnje vrijeme kada je digitalni prostor pun dezinformacija i manipulacija putem društvenih mreža i AI.
Danas je nego ikada važnije građanima pružiti točnu, provjerenu i objektivnu informaciju.", ističi u HUDI-ju.
Dodaju i da je obveza da konkretno rješenje bude usklađeno s pravom EU, uz jasne kriterije te da Agencija za medije već aktivno radi na poticanju pluralizma hrvatskog medijskog ekosustava.
Spomenutih 12 milijuna eura je gotovo trogodišnji iznos Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija kojim upravlja Agencija za medije te ga dodjeljuje hrvatskim medijima.
Na pitanje jesu li Hrvatska i naročito hrvatski izdavači dosad propustili šansu barem djelomične naplate od Big Techa, iz HUDI-ja zaključno poručuju: "Itekako. Minimalno 12 milijuna eura koje smo mogli prikupiti za 2025."
"Ako pogledamo samo pet godina unazad, pričamo o procjeni od minimalno 50 milijuna eura koji su se mogli usmjeriti na razvoj medija i na osnaživanje položaja novinara" zaključuju u HUDI-ju.
S druge strane, u Ministarstvu kulture i medija dosad su potvrdili da razmatraju analizu uvođenja digitalnog poreza, a o "austrijskom modelu" oglasilo se i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Obveza da konkretno rješenje bude usklađeno s pravom EU
"Odluka o uvođenju poreza, njegovoj visini i namjeni prikupljenog novca je na državama članicama, no obveza je da konkretno rješenje bude usklađeno s pravom EU", istaknuli su iz Europske komisije. Naglasili su i kako je pritom važno razlikovati oporezivanje internetskog oglašavanja od dodjele potpora medijima.
"Komisija je odobrila austrijski program potpore digitalnoj preobrazbi medija jer smo procijenili kako je on u skladu s europskim pravilima o državnim potporama. Ocjena sličnog modela u drugoj državi članici Unije ovisila bi, naravno, o njegovim konkretnim odredbama", stoji u odgovoru Europske komisije.
Je li digitalni porez po austrijskom modelu moguć i u Hrvatskoj komentirao je i Paško Bilić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), medijski stručnjak koji već godinama upozorava na izazove koje Big Tech donosi tradicionalnim medijima.
"Naravno da je moguć, ali da bi se odradio na način koji bi bio koristan za javnu medijsku sferu potrebna su minimalno tri uvjeta: prvenstveno politička volja i angažman vlasti i regulatora, zatim suradnja akademske zajednice na definiranju modela i, konačno, kolektivno definiranje interesa cjelokupne medijske scene: od izdavačke industrije do lokalnih, regionalnih i neprofitnih medija", kazao je Bilić.
Ocijenio je i kako je, obzirom na različite europske zakone kojima se nastoji ograničiti moć velikih platformi, sada zapravo i dobar trenutak da se takva inicijativa i pokrene.
Zaključnu riječ o "austrijskom modelu" ipak prepuštamo novinarskoj strukovnoj organizaciji – Hrvatskom novinarskom društvu. "HND upravo zagovara da se digitalnim porezom financira fond iz kojeg bi se ulagalo u profesionalno novinarstvo prema kriterijima koji jamče zaštitu uredničke autonomije, poštivanje etičkih načela profesije, zapošljavanje profesionalnih novinara i ulaganje u autorski novinarski sadržaj.
Održavanje medijskog sustava koji bi ispunjavao svoju funkciju zaštite javnog interesa nemoguće je bez novinara koji profesionalno rade svoj posao", ističu u HND-u. Napominju i da bi novac iz navedenog fonda, u koji bi se slijevali prihodi od digitalnog oporezivanja, trebala dijeliti stručna povjerenstva pri Agenciji za medije, slično sustavu Hrvatskog audiovizualnog centra, a ne, kako ističu u HND-u, kao do sada - članovi Vijeća za medije.
"Vijeće za medije trebalo bi, u skladu s proširenim nadzorom svih medija u Hrvatskoj, voditi poseban upisnik općeinformativnih medija koji obavljaju javnu funkciju informiranja, edukacije i zabave te imaju za taj posao kvalificirane novinare i redakcijske statute koji jamče uredničku autonomiju. Pojam općeinformativnih medija već je uveden u Zakon o porezu na dodanu vrijednost, ali samo za tiskane medije", zaključuju u HND-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....