Gradnja optičke mreže bit će državni projekt, provodit će ga nadležno ministarstvo u suradnji s državnom tvrtkom Odašiljači i veze, a tako izgrađena infrastruktura ostat će u trajnom vlasništvu države i iznajmljivat će se svim teleoperaterima u zemlji po jednakim uvjetima, potvrđeno je jučer službeno iz Vlade RH, ekskluzivno za Jutarnji list.
Time je, barem zasad, završena rasprava o tome tko bi trebao graditi svjetlovodnu mrežu priključaka za širokopojasni internet, država ili najveći privatni operater Hrvatski Telekom. Oni se modelu državne gradnje protive jer dio te infrastrukture već imaju pa gradnju nečega što već postoji smatraju neopravdanom. Ukupna cijena gradnje nije mala i iznosi između 7 i 12 milijardi kuna, od čega najmanje 4 iz državnog proračuna. O čemu je točno riječ? Gradnjom optičke mreže nove generacije (NGA) Hrvatska bi do 2020. godine trebala postati digitalno društvo. To znači da bi fiksni internet trebao biti dostupan građanima u svim dijelovima zemlje, polovica njih trebala bi u urbanim sredinama surfati brzinama od 100 Mbit/s, a najmanje 80 posto kućanstava moralo bi imati priključke koji omogućavaju 30 Mbit/s. A sve to moguće je samo ako se takav internet dovede i u ruralna područja, slabo naseljena i na otoke, odnosno u dijelove zemlje (tzv bijelo polje) koje privatnicima nije komercijalno isplativo.
Dva dijela
Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije objašnjava da se nova mreža dijeli na dva dijela- pristupne mreže koje se grade u svakom naselju i dovode internet velikih brzina do svakog korisnika i agregacijske mreže koje spajaju naselja i poput autocesta omogućuju velike kapacitete i brzine. Realizacija pristupnih mreža u naseljima već je počela. Kako nam u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pojašnjavaju Vlada ga je usvojila u srpnju ove godine i za njega dobila odobrenje Europske Komisije da je usklađen s pravilima o državnim potporama.
- U toj izgradnji ravnopravno mogu sudjelovati svi operatori, te s oko 60% novaca iz fondova EU u suradnji s općinama, gradovima i županijama graditi brzi telekomunikacijski pristup prema korisnicima. Sadašnja bakrena mreža HT-a u većini mjesta nije pogodna za pružanje brzog pristupa Internetu, no i ona se u pojedinim mjestima uz određenja ulaganja i sufinanciranje iz fondova Europske unije može osposobiti za brzine veće od 100 Mbps, kaže Lubura.
Sporna je međutim agregacijska mreža koja bi naselja spajala. Riječ je o svojevrsnoj informacijskoj autocesti. HT veći dio tih cesta ima (kanali u koje samo treba postaviti dodatne niti), i oni smatraju kako je bolje da se postojeća bakrena infrastruktura nadogradi i produlji, nego da se gradi nova.
- Nadogradnja postojeće bakrene infrastrukture kao i nedostatne svjetlovodne aktivnom opremom nije moguća i ne može se sufinancirati sredstvima iz EU.
Porezni obveznici
Zato će ovaj projekt biti izvođen kao veliki projekt ministarstva kao nositelja i OiV-a kao produžene ruke kad je u pitanju raspisivanje natječaja za projektiranje i izgradnju. Tako izgrađena infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu i daje se u dugoročni najam svim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima, objašnjavaju u ministarstvu prometa. Ovaj stav u skladu je sa istim još od Vlade Zorana Milanovića, ali i Mosta čiji je zastupnik Nikola Grmoja indirektno prozvao HT te poručio kako je gradnja mreže nacionalni interes.
U čemu je onda problem? U tome što zagovornici modela po kojem bi mrežu trebao graditi HT smatraju da nije opravdano novcem poreznih obveznika graditi nešto što već postoji. Kad je država kompaniju privatizirala prodala je Deutche Telekomu i infrastrukturu pa sada ispada da država gradi paralelnu mrežu i ponovno im konkurira. A da gradnju ponovno plaćaju građani.
- Neslaganje države i HT-a proizlazi iz sljedećeg - HT želi zadržati, čak i povećati svoj dominantan tržišni položaj koji u fiksnim komunikacijama iznosi oko 80 posto, a država želi svima otvoriti mogućnost razvoja, kaže Lubura. Pojašnjava kako se pritom ne misli stvarati konkurencija HT-u jer u planu je samo državna agregacijska svjetlovodna mreža do nešto manje od 600 naselja u kojima živi oko trećine građana Hrvatske.
-I to isključivo naseljima u kojima nema interesa za privatnu gradnju mreže, iako HT do većine tih naselja svoju svjetlovodnu mrežu već ima, tvrdi. Slično poručuju u ministarstvu.
- Sredstvima državnih potpora odnosno EU fondova moguće je graditi mrežu isključivo u područjima u kojima nema komercijalnog interesa privatnih operatora. U svim ostalim područjima intervencija države nije opravdana te se ne može dobiti novac od Europske Komisije. Interesi privatnih operatora nisu ugroženi jer su područja od njihovih interesa isključena iz programa. Međutim s takvim modelom ne slaže se ni većinski vlasnik HT-a. Zoran Milanović oko toga se sukobio s Angelom Merkel, a nedavno je u Berlinu oko tog pitanja s njom razgovarao i Andrej Plenković.
- HT je ustrajao na konceptu prema kojem oni nisu na tržište spremni ponuditi slobodne svjetlovodne niti na koje bi drugi operatori postavili svoju opremu, već inzistiraju da se svi koriste njihovom opremom i od njih zakupljuju samo kapacitete. To je kao da je samo jedan autoprijevoznik vlasnik autoputa i dozvoljava promet samo svojim vozilima a drugima prodaje sjedala u njima.
Isplativiji koncept
A javnim novcem proširuje broj njegovih vozila, kaže Lubura. Međutim HT nakon proizvanja Nikole Grmoje službeno u raspravi takve vrste ne želi sudjelovati. Poručuju tek da traže da Vlada donese konačnu odluku koju će oni poštivati. Zagovaratelji njihovog modela međutim smatraju kako je rješenje proširenja njihovih kapaciteta umjesto gradnje novih za državu puno isplativije jer ne mora trošiti proračunski novac. Na istoj liniji tinjalo je i između HDZ-a i Mosta.
Digitalizacija je očito nova niša u kojoj Most želi djelovati pa su tako u pregovorima oko sastavljanja Vlade inzistirali da njima pripadne novoosnovani Središnji državni ured za digitalno društvo koji je u njihovoj kvoti preuzeo Marijan Lalić. Kao šef ureda imat će, doznajemo tri zadaće: uvođenje obaveznog ICT obrazovanja u škole, digitalizaciju državne uprave te izgradnju državne optičke infrastrukture. S druge strane na sastanku Plenkovića i Merkel, bila je prisutna i njegova bliska suradnica Tena Mišetić čiji roditelji su zaposlenici Hrvatskog Telekoma zbog čega ju je Povjerenstvu za sukob interesa prijavio SDP-ov Boajn Glavašević. Postalo je očito da su SDP i Most bliži po stavovima o optičkoj mreži nego Most i HDZ.
Međutim sada je jasno kako projekt državne mreže ide dalje. Treba naglasiti pritom da se ne gradi kompletno nova infrastruktura za širokopojasni internet, od nule, niti je gradimo na cijelom teritoriju RH već samo u slabije razvijenim i naseljenim područjima. Gradimo samo fiksni agregacijski i pristupni dio onaj koji od lokalnih čvorišta odlazi do naselja i u kućanstva u tim naseljima. Zagovornici privatnog modela gradnje pak kažu kako bi nadogradnja postojeće mreže bila 16 puta jeftinija. U raspravu se uključio i drugi najveći operater u zemlji, Vipnet, čiji je predsjednik Uprave Jiri Dvorjančansky poručio: “Ako bi mrežu s novcem iz EU gradio Hrvatski Telekom, to bi zemlju vratilo u kameno doba, jer više ne bi imali motiva da budu konkurentni, a posljedice po tržište bi bile ozbiljne.” Gradnja agregacijske mreže iliti NP-BBI trenutno je u prednotifikaciji Europske Komisije.
- Očekuje se da se Program i službeno prijavi EK do kraja ove godine, a izgradnja se planira u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes.
Digitalno društvo
Očekujemo da ćemo uskoro u potpunosti biti uključeni u Jedinstveno digitalno tržište EU, a za to su osigurana EU sredstva u iznosu od 86 milijuna eura, poručuju iz ministarstva.
- Ideja nije da država ima vlastiti telekom koji će pružati usluge krajnjim korisnicima, niti bi to bilo dobro. Koncept koji zagovara Vlada dobar je jer svima, pa i Hrvatskom Telekomu, omogućuje korištenje EU fondova i potiče ih na modernizaciju, zaključuje. HT problem ipak vidi drugačije. Iako se smatra da njihova bakrena tehnologija nije dovoljno dobra, oni smatraju da se modernim metodama i njome može omogućiti protok od 1 gigabita u sekundi što je više nego dovoljno čak i za plan EU da se od 2020 digitalno društvo pretvori u tzv gigabitno društvo. Pitanje potencijalnog monopola za njih je promašeno, jer cijene, smatraju, ionako regulira HAKOM. - EU neće dozvoliti da država novcem poreznih obveznika gradi nešto što već postoji, a EK je već vraćala strategiju na doradu jer nije zadovoljavala, kažu nam zagovornici modela privatne gradnje. A iz ministarstva poručuju: nećemo graditi paralelne mreže u sredinama gdje one već postoje od strane privatnika.