Kada je Zadranka Orijana sa svojim tadašnjim momkom, Šibenčaninom Željkom, planirala vjenčanje, zamislila je da to bude u svibnju, piše Slobodna Dalmacija.
Orijana je imala puno argumenata zašto je za vjenčanje odabrala baš peti mjesec. Kao i mnogim mladencima, taj joj se mjesec činio idealnim za slavlje. Naime, u svibnju obično nije ni prevruće, ni hladno, a i simbolika je snažna. Jer svibanj je vrijeme novih početaka i buđenja prirode.
Međutim, njezin budući suprug Željko dočekao je tu ideju "na volej".
- Ma kakvo vjenčanje u svibnju!? U Šibeniku se nitko ne vjenčava u petom mjesecu – kazao je Željko, ni ne znajući pravi razlog toga šibenskog specifičnog običaja.
Igrom sudbine, spomenuti Željko Koloper Keke, friško umirovljeni producent u šibenskom kazalištu, nekoliko desetljeća kasnije dobro je upoznat s razlogom zbog kojeg je odbio želju svoje supruge Orijane da se vjenčaju u svibnju. Naime, Zadranka Orijana prije deset godina napisala je roman "Zavjet", u kojem se dosta govori o legendi zbog koje se u Šibeniku izbjegavaju vjenčanja u svibnju.
Ta legenda datira u sredinu 17. stoljeća, ili u vrijeme kada je Šibenikom vladala velika epidemija kuge, a istodobno su u Kandijskim ratovima Turci pokušavali osvojiti Krešimirov grad. Legenda kaže da je mlada i bogata Šibenčanka Julija, iz ugledne plemićke obitelji, bila zaljubljena u siromašnog muškarca, pučanina Matiju iz okolice Šibenika, a zbog razlika u društvenom statusu, njihova ljubav nije bila moguća.
Upravo je mlada Julija pomagala oboljelima od kuge te se zavjetovala da će, ako kuga prestane i njezina ljubav Matija preživi, otići u samostan i zarediti se. Tako je i bilo, zaredio ju je pomoćni biskup Marcelo, a ona je nastavila živjeti u benediktinskom samostanu. U čast na njezin zavjet i završetak kuge u gradu, priča kaže, a stvarnost manje-više potvrđuje – Šibenčani se, uglavnom, ne žene u svibnju od davne 1649. godine do dana današnjeg.
Inače, kakve je posljedice u Šibeniku ostavila ta strašna epidemija kuge, govore i neki egzaktniji povijesni podaci. Nakon što je epidemija okončana, u Šibeniku je od oko 12 tisuća stanovnika preživjelo tek njih oko 1200.
Kuga nije birala žrtve po socijalnom statusu pa su teško stradale i imućne plemićke obitelji, iz kojih dolazi i mlada Julija, glavna uloga iz šibenske legende o (ne)vjenčavanju u svibnju. Naime, od oko 150 plemićkih obitelji, koliko ih je živjelo u Šibeniku prije epidemije, preživjelo ih je tek desetak.
Dakle, nakon velike pošasti Šibenik se doslovce digao iz pepela. Tako je u čast mladoj djevojci koja je žrvtvovala osobnu sreću za dobrobit zajednice nastala i ova šibenska legenda.
– To nije nikakav zakon, već samo dobar običaj do kojeg se prešutno držalo. A sve u znak štovanja prema gradu koji je uskrsnuo iz pepela nakon epidemije kuge i turske opsade. Mislim kako se radi o lijepoj tradiciji zbog koje se godinama izbjegavaju vjenčanja u svibnju. Ili, vjenčaju se samo oni koji to ne mogu izbjeći iz raznih razloga – govori nam danas Željko Koloper Keke.
Njegov imenjak Krnčević, inače bivši ravnatelj Muzeja grada Šibenika, ima jednu neostvarenu želju glede mlade plemkinje Julije koja se zavjetovala kako bi spasila grad.
– Družba hrvatskog zmaja podignula je na Paklenoj spomenik u čast svim Šibenčanima koji su preminuli od kuge. Također, moja inicijativa je bila da se spomenik podigne u čast mlade plemkinje Julije na plaži Banj, kojemu bi u pozadini kao kulisa bio grad Šibenik. Smatram kako bi turisti, ali i Šibenčani, rado posjećivali takvo mjesto. Inspiracija za ovu ideju bila mi je skulptura "Djevojka s galebom", rad kipara Zvonka Cara, koja je postala simbolom Opatije – kaže nam Željko Krnčević.
Prema podacima iz šibenskog Matičnog ureda, čini se kako sve manje Šibenčana drži do tradicije.
– Ima vjenčanja i u petom mjesecu. Doduše u nešto manjoj mjeri, jer prava sezona vjenčanja nama bude od lipnja do rujna, a svibanj je zapravo tek uvod. Moram priznati da ta brojka nije osjetno manja nego u drugim mjesecima, a jedan od razloga je i to što sve više stranaca bira Šibenik kao destinaciju u kojoj se žele vjenčati. Posebice od vremena pandemije taj je trend sve popularniji.
Inače, mislim da su Šibenčani prije puno više držali do toga da se ne vjenčavaju u svibnju, mislim da im danas ipak to nije od neke velike važnosti. S vjerske strane, tu nema nikakvih zapreka ili utemeljenja, to je više usmena predaja koje se ljudi mogu ili ne moraju držati – ističe matičar Hrvoje Jakelić, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....