U Sarvašu se 27. lipnja u klopku ulovilo 18.004 jedinki komarca, a 4. srpnja, nakon što su provedena tretiranja sa zemlje i iz zraka taj je broj pao na 474. U centru Osijeka sa 882 jedinke na 65, a u Josipovcu sa 709 na 113 jedinki. To je samo dio rezultata zadnjeg tretiranja komaraca u Osijeku, a koje je pokazalo da je učinkovitost obavljenog posla temeljem preporuka NZJZ Osječko-baranjske županije gotovo 90 posto.
- Rezultati pokazuju da je tretiranje bilo kvalitetno i učinkovito, a brojnost je na području Osijeka trenutno u prihvatljivim granicama da se sve aktivnosti na otvorenom mogu odvijati nesmetano - ustvrdio je Dragan Vulin, dogradonačelnik Osijeka, koji posljednjih tjedana redovno izvještava o osječkoj borbi s letećim krvopijama, a koja je počela još u svibnju i koja je ozbiljno prijetila znatnom narušavanju kvalitete života Osječana i njihovih gostiju.
Bilo je u tim prvim tjednima dana kada se u večernjim satima doslovno nije moglo izlaziti iz kuća, ali u posljednje vrijeme i onaj najvažniji lakmus, fizički osjećaj građana, potvrđuje da komarci nisu problem kakav su bili u početku sezone, odnosno kakav su bili u nekim prijašnjim godinama.
- Dobro posložen osječki sustav obrane od komaraca pokazao se ove godine izuzetno učinkovitim unatoč izuzetno povoljnoj godini za razvoj komarca. Presložili smo sustav obrane na način da smo ove godine prvi puta uključili i općine u prstenu oko Osijeka, odakle u grad dolazi čak 95% komaraca. Ako oni ne tretiraju, za Osijek je kasno kad nam odrasli komarci uđu u grad. Pomažući okolnim općinama u tretiranju komaraca zapravo pomažemo sebi. Prvi puta nakon 14 godina smo digli avione iznad naseljenog područja Osijeka, a prvi puta u zadnjih 30 godina uveli smo i tzv. tretmane "zemlja-zrak", kada u 24 sata istovremeno tretiramo i iz zraka i sa zemlje područje cijeloga grada, ali i okolnih općina koje su smještene u poplavnom području - rekao je Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka, dodavši kako je proračun za borbu protiv komarcima u ovoj godini 1,5 milijuna eura, od kojih je 700.000 iz gradskog proračuna, 200.000 iz županijskog, dok je 600.000 pomoć Vlade RH iz državnog proračuna.
No, cijela ova priča je i dalje zapravo samo gašenje požara, jer se uzroci problema i dalje ne rješavaju. Prof. dr. sc. Branimir Hackenberger Kutuzović s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku smatra da NZJZ Osječko-baranjske županije, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija "u ovom trenutku rade najviše i najbolje što mogu i znaju, no mi već 40 godina gasimo požar, a ne smanjujemo populaciju komaraca iako se to može i zna se kako se to radi."
- Za to je prvenstveno potrebno tretiranje zaštićenih područja, poput Kopačkog rita, uz upotrebu puno boljih sredstava od onih koja se sada upotrebljavaju i mi bismo u idućih sedam godina problem doveli do prihvatljive mjere. Naime, komaraca se ne možemo nikada trajno riješiti, ali ih možemo dovesti na prihvatljivu razinu. No, država, ekološke udruge i zaštitari prirode ne dozvoljavaju tretiranje u zaštićenom području, a bez toga ovo se nikada neće riješiti. Drugi problem su ograničeni financijski resursi za trenutni modelu obrane od komaraca, koji kompletno leži na gradovima i općinama i gdje, u našem slučaju, Grad Osijek nosi najveći teret. No, i tu imamo situaciju da među gradovima i općinama nema konsenzusa i solidarnosti što smo najbolje vidjeli kada su općine odbile osnivanje agencije koju je predlagao župan Ivan Anušić, a to je loše, jer je ta agencija bila potrebna - smatra naš sugovornik i dodaje.
- Kod nas je dodatni problem što komarci za pojedine dijelove društva nisu problem, nego resurs, jer se svake godine izdvaja ogroman iznos novca za tretiranje. Ove godine ukupan je proračun 1,5 milijuna eura, a neki tu vide svoj interes, pa vjerojatno i ne žele da se taj problem riješi. No, u čemu je kvaka? U tome da se s istim tim novcem može postići da brojnost komaraca bude podnošljiva, samo treba planski raditi i nitko ne bi izgubio novac. I dalje bi se to plaćalo, ali na način da mi ne bismo ni osjetili u fizičkom smislu postojanja komaraca - veli Hackenberger Kutuzović, koji upozorava i na zdravstveni segment ovog problema.
- Groznica Zapadnog Nila je u susjednoj Vojvodini uobičajena pojava, gdje ljudi s visokim komorbiditetima od nje umiru. No, zbog klimatskih promjena dolaze nam nove vrste komaraca, a s njima i nove zarazne bolesti. Denge, Zika, Chyikungunya... ili recimo Srčani crv, bolest koja napada mačke i pse, koju imamo u Hrvatskoj i koju prenose komarci, a postoje znanstveni radovi koji dokazuju da to može prijeći i na ljude. Dakle, stvari se pogoršavaju, a mi problem ne rješavamo, jer nam na razini države odluke donose nekompetentni ljudi koji ne razumiju što je održiva zaštita prirode - poručio je Hackenberger Kutuzović, koji se osvrnuo i na razloge ovogodišnje najezde.
- Ona je rezultat poplavne godine i to prve nakon što smo imali dvije godine suše. No, u toj suši se u okolici Osijeka akumulirao veliki broj jajašaca, koja su u stanju preživjeti i do sedam godina suše, iz kojih smo dobili ogromnu količinu komaraca - kazao je Hackenberger Kutuzović.