PROSVJED

Osječani se pobunili protiv velikog projekta: ‘Ludost je ovdje izliti 6.000 tona betona!‘

Kamen spoticanja je, pak, predviđeno betoniranje obaloutvrde na dionici od Neptuna do vodocrpne stanice Vodovoda
 Marin Franov/Cropix
Kamen spoticanja je, pak, predviđeno betoniranje obaloutvrde na dionici od Neptuna do vodocrpne stanice Vodovoda

Oko 200 građanki i građana Osijeka okupilo se u subotu prijepodne na desnoj obali Drave u Retfali kako bi prosvjedom iskazali svoje nezadovoljstvo projektom uređenja obaloutvrde i šetnice na desnoj obali kojeg u suradnji s Gradom Osijekom izvode Hrvatske vode. Riječ je o projektu vrijednom 8,3 milijuna eura, a kojim je previđeno uređenje dravske obaloutvrde na potezu od MNK Neptun do Višnjevca.

Kamen spoticanja je, pak, predviđeno betoniranje obaloutvrde na dionici od Neptuna do vodocrpne stanice Vodovoda te izgradnja tzv. Vodenog trga u ravnini stadiona Opus Arena. Osječani okupljeni oko inicijative ‘‘Za zeleni Pampas‘‘ protive se takvoj realizaciji projekta i traže da se odustane od betonizacije.

image
Marin Franov/Cropix

Čemu još jedan toplinski otok sa 6.000 tona betona?

- Ludost je ovdje izliti 6.000 tona betona. Živimo u gradu koji je jedan od najugroženijih u Europi po pitanju smrtnih slučajeva od toplinskih udara i što sada radimo, stvaramo još jedan toplinski otok koji će samo povećati razinu topline i broj toplinskih udara. Ovaj dio grada već dulje od 100 godina nije dobio nijedan park i umjesto da se posvetimo izgradnji parkova i očuvanju ovog zelenila kojeg ovdje imamo, jer je ovaj dio Osijeka oko Pampasa ostao jedina zelena oaza uz rijeku Dravu, mi ga uništavamo. Ne smijemo to dopustiti – rekao je Mirko Andrić iz inicijative ‘‘Za zeleni Pampas‘‘.

image
Marin Franov/Cropix

Prozvao je Grad Osijek i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zbog, kako je rekao, nesuradnje i ignoriranja njihovih zahtjeva te istaknuo kako je cijeli projekt i dalje pod istragom Europske komisije. Doduše, Europska komisija je u svibnju ove godine u svom očitovanju navela da iz sve prispjele dokumentacije koju su imali na uvid nisu utvrdili da je prekršena Direktiva o staništima, Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš i Uredba o obnovi prirode, na što se pozivaju protivnici projekta.

image
Marin Franov/Cropix

- Takva tvrdnja jednostavno nije točna, i to iz razloga što istraga, kao što sam već rekao, još uvijek traje. Postupak nije završen, već je istraga produljena i Ministarstvu zaštite okoliša je produljen rok od tri mjeseca da se očituju o projektu – kazao je Andrić, koji smatra i da je veliki problem što Grad i Ministarstvo odbijaju komunicirati s njima te da im odgovore šalju tek nakon što ih se javno prozove.

image
Marin Franov/Cropix

U inicijativi najvećim problemom smatraju činjenicu da u pripremi projekta nije provedena Studija utjecaja na okoliš.

- Mi se ne protivimo uređenju ovog prostora, uvođenju dodatnih sadržaja ni izgradnji još jedne staze. Upravo smo to i sami predlagali, ali na način da se ona izgradi uz postojeću stazu, na nasipu. Postojeća se staza može nivelirati, a može se dodati i još jedna, čime bi se biciklistička staza odvojila od pješačke. Također, prostor bi se mogao dodatno ozeleniti i urediti dvostruki drvored. Međutim, definitivno smo protiv betoniranja same obale Drave i pretvaranja dva kilometra njezine obale u betonsku površinu – istaknula je Kristinka Baglama.

image
Marin Franov/Cropix

- Iz Hrvatskih voda tvrde da projekt nije štetan, da je izrađen odgovarajući elaborat, da se sve provodi u skladu s propisanim procedurama te da su stručnjaci utvrdili kako je sve u redu. Međutim, izrađen je samo elaborat, dakle dokument niže razine, dok studija utjecaja na okoliš nije izrađena. Prema važećoj europskoj regulativi koja se odnosi na zaštitu prirode i okoliša, smatramo da je takvu studiju trebalo izraditi.

image
Marin Franov/Cropix

Kako bi se cijeli postupak pojednostavnio i pogodovalo provedbi projekta, nadležne su institucije zaključile da je izrađeni elaborat dovoljan te da nema potrebe za izradom dokumentacije više razine. Smatramo da to nije prihvatljivo jer je riječ o području koje obuhvaća tri zaštićena područja i vodozaštitnu zonu. Stoga bi svakako trebalo izraditi cjelovitu i sveobuhvatnu studiju utjecaja na okoliš, što je ujedno bio i jedan od naših zahtjeva – rekla je Baglama.

Pobuna na Trešnjevci, na mjestu parka izgradit će im šesterokatnicu, stanari ostali u nevjerici. Investitor: ‘Aktivisti kao aktivisti...‘

Inače, nedavno je Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode podnijelo prijavu Državnom inspektoratu sa zahtjevom da se hitno obustave započeti radovi na projektu i da se ispita sumnja u počinjenje kaznenih djela protiv okoliša, odnosno protiv službene dužnosti zbog sumnje u protuzakonitosti u pripremi projekta i izdavanju dozvola.

image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix

Hrvatske vode i Ministarstvo: Najbolje rješenje za obranu od poplava i protiv erozije obale

Iz Hrvatskih voda su u međuvremenu poručili kako je projekt u potpunosti pripremljen u skladu sa zakonom, kao što su i sve dozvole izdane prema zakonskim uvjetima te ne vide problem u njegovoj realizaciji. Na istom je tragu i Ministarstvo, koje je Europskoj komisiji svoje očitovanje poslalo 13. listopada ove godine.

image
Marin Franov/Cropix

‘‘Projekt je usmjeren na nužnu zaštitu građana i imovine od poplava i eroziju obale, pri čemu je odabrano rješenje kojim se nastojalo očuvati postojeće zelenilo i prirodna obilježja prostora. Vezano uz predstavke i poziv na privremenu obustavu projekta i zamjenu betonskih radova hortikulturnim uređenjem okoliša radi zaštite javnih riječnih resursa, bioraznolikosti i ekoloških standarda, ističemo da bi prirodna obala bez ikakvog zahvata na dionici šetnice do vodozahvata značila stalno odronjavanje i povlačenje linije obale prema nožici nasipa (obzirom na to da matica rijeke ide uz obalu) te njegovu destabilizaciju i u najgorem slučaju urušavanje.

Sama sadnja biljaka bez kamene stabilizacije tehnički nije u stanju izdržati visoki pritisak i brzinu strujanja rijeke Drave, osobito kod viših vodostaja. Odabrano rješenje je inženjerski minimum potreban za zaštitu stanovnika i imovine Grada Osijeka od poplava, uz maksimalno očuvanje okoliša,‘‘ poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. listopad 2026 16:01