Vlada je usvojila odluku o uvođenju privremene zaštite u Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine koja je danas stupila na snagu, a koja svim izbjeglicama iz Ukrajine jamči pravo na stambeno zbrinjavanje, osnovna sredstva za život, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje te pravo na rad bez ishođenja dozvola za boravak i rad pod jednakim uvjetima kao da su građani EU.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je za organizaciju prihvata i zbrinjavanja izbjeglica nadležan MUP te da će MUP zaprimati i odlučivati o zahtjevu za privremenu zaštitu. - Za ostvarivanje ostalih prava zadužuju se tijela državne uprave u okvirima svojih nadležnosti - rekao je Božinović.
Nema točnih podataka
Od kada su ukrajinske izbjeglice tema, u Vladi se ne iznosi podatak koliko ih naša zemlja može zbrinuti, a nikakve brojke nisu bile izgovorene ni jučer na sjednici Vlade. Božinović je samo rekao da će Hrvatska zbrinuti sve raseljene osobe iz Ukrajine koje će iskazati želju da ih se zbrine u našoj zemlji. Zbrinjavaju se državljani Ukrajine koji su se raselili od 24. veljače te članovi njihovih obitelji, kao i osobe bez državljanstva ili oni koji nisu ukrajinski državljani i njihovih članovi obitelji, ali su 24. veljače imali u Ukrajini boravak i ne mogu se u sigurnim uvjetima vratiti u svoje zemlje.
MUP koordinira i radom Međuresorne radne skupine za provedbu prihvata i zbrinjavanja osoba iz Ukrajine, no za sada nema informacije niti tko čini tu resornu skupinu, ni koji su joj zadaci. Jedina konkretna informacija je od kraja prošlog tjedna, a dao ju je ministar obrazovanja Radovan Fuchs, kazavši da je svim ravnateljima škola poslao dopis kako su obavezni djecu iz Ukrajine odmah upisati u škole. Srednjoškolce se upisuje u programe koje su pohađali, a ako nije moguće, onda u najsrodniji. Ako ne posjeduju dokumentaciju, onda se uzima izjava roditelja i djeca se upisuju u skladu s njom.
U organizaciju prihvata osoba iz Ukrajine vrlo su se aktivno uključile županije, a vrlo temeljit plan ima Osječko-baranjska županija koja je preuzela i koordinaciju svih pet slavonskih županija.
Do kraja prošlog tjedna ta je županija zbrinula 65 osoba, a u ponedjeljak je, rekao je osječko-baranjski župan Ivan Anušić, petero djece iz Ukrajine krenulo je u školu u osječkom Antunovcu.
- Naša županija je pripremila projekt za zbrinjavanje izbjeglica u koji je uključila Centar za socijalnu skrb, Zavod za zapošljavanje, Crveni križ, Stožer civilne zaštite i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu- rekao je Anušić. Navodi kako županija ima u vlasništvu do 40 stanova koji se ne koriste te da se priprema njihovo uređenje kako bi u njih mogli smjestiti izbjeglice. Znatan broj takvih nekretnina ima i Grad Osijek.
- Prihvatni centri trebaju služiti samo tome da ljudi u njima budu popisani, evidentirani, da se s njima napravi intervju, provjeri jesu li pozitivni na covid i vidi imaju li kakve zdravstvene probleme... Nakon toga ih odmah upućujemo u pansione, hotele i motele gdje će biti dok im ne pripremimo stambenu jedinicu u koju će se preseliti - kaže Anušić i dodaje da se sve škole i vrtići također pripremaju. Nadalje, Zavod za zapošljavanje traži posao za ljude, a ponudit će im se i prekvalifikacija. - U kontaktu smo s informatičkom tvrtkom iz Kijeva koja ima 50 zaposlenih i svi moraju otići zbog rata. Osijek im je spreman dati prostor u IT parku - kaže.
Diskriminacija
Razmišlja i o potrebi dugoročnijeg zbrinjavanja te u tom kontekstu kaže da će, ako u Slavoniju dođe veći broj ljudi koji se želi baviti poljoprivredom, županija otkupljivati imanja koja se sada prodaju po iznimno povoljnim cijenama i dati ih ljudima izbjeglima iz Ukrajine.
- Kao organizacija civilnog društva pozivamo RH da dodjeli privremenu zaštitu svim osobama koje su 24. veljače imale reguliran status u Ukrajini, a ne samo onima koji su do tog datuma imali dugotrajan boravak ili tražiliodobrenu međunarodnu zaštitu - rekla je Maddalena Avon iz Centra za mirovne studije te upozorila na diskriminaciju pri ulasku u pojedine zemlje za one građane Ukrajine koji su pripadnici rasnih manjina, primjerice osobe iz Nigerije, Maroka i drugih afričkih država.
- Pružena su trenutačna rješenja, ali ostaje pitanje dugoročne integracije, trajnog smještaja, uključivanja djece u sustav obrazovanja, zdravstva... To će funkcionirati u početku i država će zasigurno osigurati sve potrebno, ali je ipak potrebno poraditi na trajnim rješenjima - kaže Petra Gluščić Puljek iz Are You Syrious. Predsjednik Hrvatske zajednice županija, brodsko-posavski župan Danijel Marušić kaže da glavnu riječ ima međuresorna skupina koju vodi MUP.