“Dug bolnica za isporučene lijekove i potrošni medicinski materijal dosegao je 4,2 milijarde kuna, od čega je 3,6 milijardi već dospjelih za plaćanje. To je razlog što ćemo poslati obavijest bolnicama da od ponedjeljka obustavljamo isporuku lijekova ako se hitno ne nađe rješenje za ovaj problem”, kaže Jasminko Herceg, direktor Medike, jedne od četiriju najvećih hrvatskih veledrogerija.
Ova dramatična najava posljedica je činjenice da se na upozorenje veledrogerija Vladi prošlog mjeseca nije primjereno odgovorilo, odnosno platio barem dio duga od kojih su neki stariji i od dvije godine.
Rast nelikvidnosti
“Mi više nemamo drugog izlaza jer su nam kreditne linije zatvorene, proizvođači ne žele isporučivati lijekove s obzirom na to da im već odavno potrošeni lijekovi i potrošni materijal nisu plaćeni. Nećemo obustaviti isporuku lijekova samo onim bolnicama koje imaju najduže rokove plaćanja, već će svi dužnici biti u istom položaju ako lijekovi nisu plaćeni. Onim bolnicama koje podmiruju račune u zakonskom roku, pa i tri mjeseca kasnije, i dalje ćemo isporučivati lijekove, no samo one s kojima trenutno raspolažemo. Naime, proizvođači nam više ne žele dati lijekove bez plaćenih računa”, objašnjava Herceg.
Napominje da će dugovi, nastavi li se ista praksa, rasti iz mjeseca u mjesec. U travnju su, primjerice, narasli za 123 milijuna, već u svibnju 204, a slično je bilo i u lipnju.
“Posljedica toga je da nam raste nelikvidnost i onemogućava normalnu opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima. Prvi put u 98 godina poslovanja Medike prisiljeni smo na obustavu isporuka jer smo dovedeni pred zid. Na sve naše dopise ministrima i premijeru nismo dobili nikakav odgovor, a naša su skladišta prazna”, kaže Herceg.
Da je situacija alarmantna govori i to da je u svibnju rast dospjelih dugova bio 390 milijuna kuna, a u ovom trenutku više od 600 milijuna kuna. Veledrogerije tvrde da se maksimalno trude osigurati redovitu opskrbu lijekovima, pogotovo u vrijeme koronakrize, ali da su dovedeni pred zid, da su iscrpili sve bankarske i vlastite mogućnosti daljnjeg kreditiranja bolnica pa su prisiljeni na drastični potez. Od Vlade traže da poduzme mjere kojima će se barem dijelom riješiti nagomilani dug.
Već su prošlog mjeseca tražili da se osigura najmanje 600 milijuna kuna za plaćanje dospjelih dugova dobavljačima te još 200 milijuna kuna mjesečno za povećanje limita bolnica.
Dodatni troškovi
No, otad se situacija dodatno pogoršala pa u slučaju da se u ovom trenutku dug i smanji za milijardu kuna iz veledrogerija poručuju da bi to bilo dostatno da se ‘izdrži do listopada’.
Inače, HZZO je tijekom epidemije osigurao bolnicama dodatnih 200 milijuna kuna zbog povećanih troškova, ali to očito nije bilo dovoljno. Najveći rast dugova prema veledrogerijama imaju klinički bolnički centri i kliničke bolnice koje su u državnom vlasništvu, a razlog je nesumnjivo epidemija koronavirusa koja je dodatno povećala njihove troškove. Naime, dogodio se apsurd da su bolnice manje radile, a više trošile!
“Istina je da smo imali manje ambulantnih pregleda, da je smanjen obim nehitnih operacija, ali ukupni troškovi su značajno porasli. Mjesečno zbog korone, primjerice, trošimo od 150.000 do 180.000 maski, dok je to u ‘mirnodopsko’ vrijeme upola manje. Dezinficijensi za ruke, ali i za dezinfekciju prostora također su enormno porasli. Iznosi za plaće su ostali isti, nismo smanjili ni potrošnju skupih lijekova jer pacijentima oboljelima od onkoloških ili neuroloških bolesti koji dobivaju imunološku ili biološku terapiju vrijednu milijune kuna sve vrijeme epidemije ona nije prekinuta, što znači da su troškovi bili isti kao i prije Covida-19. Sad smo se već vratili na 80 posto uobičajenog rada, a i dalje dodatno trošimo zbog korone”, objašnjava prof. dr. Mario Zovak, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, razloge rasta dugova za lijekove i potrošni materijal.
Zovak upozorava da su zagrebačke bolnice imale dodatne troškove i zbog potresa jer je trebalo istodobno s koronakrizom obnoviti dio oštećenja na bolničkim zgradama, što je bilo nužno za njihovo funkcioniranje.
Održivost sustava
Na upit kako dalje, iz Ministarstva zdravstva kažu da se kontinuirano poduzimaju aktivnosti da svi dionici koji djeluju unutar zdravstvenog sustava u ovim izazovnim vremenima postignu zajedničko rješenje, koje će rezultirati fiskalnom stabilnosti i održivošću sustava.
“Kao odgovorni partneri, svjesni smo da ne možemo sami, stoga smo nedavno i inicirali sastanak svih dionika na Vladi RH radi sustavnog pronalaska rješenja navedene problematike”, objašnjavaju iz Ministarstva.