Hrvatske autoceste do lipnja se moraju dodatno zadužiti za 800 milijuna eura kako bi ove godine mogle otplatiti dospjele kredite. Do kraja godine moramo otplatiti 6,36 milijardi kuna kredita - otkriva za Jutarnji list predsjednik Uprave HAC-a Davor Mihovilić.
Prema njegovim riječima, u završnoj su fazi razgovori s Hrvatskom poštanskom bankom o realizaciji kredita do 145 milijuna eura. Riječ je o kratkoročnom kreditu na tri godine, a Mihovilić napominje da je kamata između 5 i 6 posto. Za preostalih 700 milijuna eura HAC je u siječnju objavio poziv za pregovarački postupak s prethodnom objavom. Predmet poziva je nabava financijskih sredstava u iznosu do 800 milijuna eura.
Natječaj za zaduženje
Ovih dana istekao je rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje na natječaju. Prva sredstva iz ovog kredita HAC planira povući već u svibnju. Uz HAC, i tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb drastično je opterećena kreditima. Samo ove godine ARZ mora vratiti 236,7 milijuna eura. To znači da samo ove godine te dvije tvrtke moraju otplatiti nešto više od milijardu eura kredita!
Prema tablici kreditnog zaduženja do 2031., za HAC je financijski najteža upravo ova godina u kojoj mora otplatiti 685,140.452 eura glavnice kredita, čemu treba dodati i pripadajuće kamate. Do 2031. godine HAC ukupno na ime glavnice, uključujući ovu godinu, mora vratiti 3,3 milijarde eura!
Naknada iz goriva
Ukupne kreditne obveze ARZ-a iznose milijardu eura, a posljednji kredit na naplatu dolazi 2034. Samo ove godine HAC mora otplatiti kreditne obveze po 38 ugovora o zajmu. Među tim je obvezama i jednokratna isplata kratkoročnog zajma od 100 milijuna eura koji je 2009. podignut kod J.P. Morgan Chase Bank uz nevjerojatnih 9,37 posto kamate. Te 2009. HAC je podignuo još dva kratkoročna kredita uz jednokratnu isplatu koji na naplatu stižu ove godine. Riječ je o 70 milijuna eura kredita kod Zagrebačke banke i 100 milijuna eura kod Hypo Alpe Adria banke. Tim iznosima, naravno, treba dodati i kamate.
Da bi isplatio sve te silne obveze, HAC se mora dodatno zadužiti jer iz svojih prihoda više ne može otplaćivati kredite. Nedavnom odlukom Sabora ostao je bez 40 lipa iz litre goriva pa sada prihoduje samo 20 lipa. Do sada je na godišnjoj razini iz benzina zarađivao oko 1,4 milijarde kuna, a sada će tek oko 400 milijuna. S obzirom na to da od cestarina HAC godišnje prikupi oko 1,4 milijarde kuna, ukupni prihod tvrtke sada iznosi 1,8 milijardi kuna. Glavnina zarade, 1,5 milijardi, otići će na financiranje godišnjeg investicijskog plana, a preostali novac na financiranje rada tvrtke.
- Više ne možemo ni lipu izdvojiti za otplatu kredita i zbog toga smo primorani na podizanje kredita - napominje Mihovilić. S takvom strukturom prihoda puno je teže doći do povoljnih kredita.
- Naravno da je s prihodom od 20 lipa po litri benzina puno teže realizirati kredit nego sa 60 lipa - kaže šef HAC-a.
Ne žele riskirati
Ni uspješan završetak pocesa monetizacije ne može spasiti HAC od novog enormnog zaduženja.
- Najveći dio ovogodišnjih kreditnih zaduženja moramo platiti u prosincu ove godine. Mi jednostavno ne možemo riskirati i čekati hoće li do tada biti potpisan ugovor o monetizaciji, a koncesionar uplatiti novac kojim bi se ti krediti otplatili - napominje Mihovilić. Kao što je poznato, planom monetizacije svi krediti HAC-a i tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb bit će prebačeni na državu, a plan je Ministarstva prometa da se dijelom sredstava od koncesijske naknade otplate nepovoljni krediti tih dviju tvrtki.
Gradnja bez plana
No, što ako plan monetizacije ne uspije? Sudbina državnih financija, upravo i zbog kreditnih zaduženja HAC-a, bit će u velikoj opasnosti. Predsjednik Uprave HAC-a zasad ne želi previše spekulirati oko plana B, ali napominje da će se u tom slučaju pozicija tvrtke drastično promijeniti i bit će potrebno donijeti neke nove odluke.
Ovakva enorma zaduženost HAC-a posljedica je odluke HDZ-ove Vlade iz 2008. da se bez obzira na financijske posljedice nastavi s gradnjom autocesta. Iako su sve analize pokazivale da je tada dostignut maksimalni dopušteni iznos investiranja od oko 29 milijardi kuna, od kojih je čak 21,3 milijarde trebalo namaknuti kreditima, tadašnja Vlada donosi odluke o gradnji autocesta prema Pločama, Osijeku i Sisku te Podravskog ipsilona. U izgradnju se krenulo bez financijskog plana i na temelju enormnih kreditnih zaduženja. Tada je srušen model financiranja gradnje koji je utvrdio da će autoceste financirati vozači kroz cestarinu i naknadu iz benzina te je teret prebačen na sve građane.