‘OTVORENO‘

Ostojić: ‘Ako u turizmu ne nađemo dovoljno radne snage, morat ćemo uvoziti radnike‘

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je kako je svaki treći zaposleni radnik u Hrvatskoj stranac

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno

 HRT/Screenshot

Nedostatak radne snage gorući je problem koji nije riješilo ni ukidanje kvota za strane radnike. Samo u turizmu, koji nosi hrvatski BDP, nedostaje 20.000 radnika. Kako zadržati domaću radnu snagu i privući kvalitetni strani kadar? Kako dugoročno riješiti problem nedostatka radnika? Pitanja su to kojima se bavila večerašnja emisija Otvoreno na HTV-u.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kazao je kako se ove godine turistička sezona pripremala u neizvjesnim uvjetima, počela je kasno, a hotelijerske i turističke kompanije nisu imale uobičajenu proceduru pronalaska radnika.

- Na svu sreću tržišna potražnja od polovice lipnja, od sjevernog, pa kasnije i do južnog Jadrana, porasla je, pa su se otvarali objekti kako bi se zadovoljila tržišna potražnja, rekao je.

Dodao je kako se pitanje radne snage neće riješiti s nekoliko razgovora ili u nekoliko mjeseci. Naglasio je kako i druge zemlje članice Europske unije također muku muče s radnom snagom.

- Mi vidimo nekoliko setova pitanja, nekoliko grupa pitanja i mjera, koje su prije svega iz domene Ministarstva rada, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i mjere iz domene Ministarstva financija i Ministarstva unutarnjih poslova. Dakle, od mogućnosti animiranja domaće potencijalne populacije koja želi raditi u turizmu. Postoje određeni formulirani prijedlozi, za koje mi držimo da bi mogli poboljšati stanje u turističkom sektoru. Pitanje "uvoza radne snage" uvijek je aktualno, no mi vidimo da je to ono što trebamo u konačnici učiniti, ako ne uspijemo udovoljiti potrebe domaće radne snage, istaknuo je Ostojić.

Ostojić je poručio kako misli da na domaćem tržištu još uvijek ima zainteresirane radne snage za rad u turizmu. Osvrnuo se i na rad studenata.

- Danas ukoliko student zaradi više od petnaest tisuća kuna u jednoj godini, njegovi roditelji gube pravo oslobađanja poreza na dohodak. Mi predlažemo da se to digne barem na trideset tisuća kuna. Mi smo spremni raditi određene treninge i edukacije kako bismo animirali ljude, poručio je Ostojić.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je kako je svaki treći zaposleni radnik u Hrvatskoj stranac.

- Mi u graditeljstvu imamo oko sto tisuća zaposlenih, a od toga izdano je oko 35 radnih dozvola strancima. To više nisu ljudi iz susjednih zemalja, nego je to već puno, puno dalje, poručila je Čagalj.

Naglasila je da se takvi radnici teže prilagođavaju, te ih je teže educirati. Je li veći problem nedostatak radnika ili kvalificiranih radnika?

- Problem je i jedno i drugo, što ti radnici koji dolaze su niskokvalificirani, a dobri radnici iz Hrvatske su otišli vani, u Austriju i Njemačku, ali nisu otišli sada, već su otišli prije desetak godina kad je građevinarstvo bilo u krizi. Ja vjerujem i nadam se da će sada i u idućih deset godina, ako se još malo poprave uvjeti u građevinarstvu, da će se određeni broj radnika vratiti jer je osiguran posao. Vi morate imati osiguranu perspektivu i budućnost da biste zasnovali familiju i da biste se vratili nazad raditi. Međutim, to isto osiguravaju sad i Austrija i Njemačka. S plaćama ne možemo još konkurirati. Prosječna plaća u građevinarstvu je negdje 5.400 kn, kad je bila pretkrizna godina je bila 4.600 kn, kada su ljudi odlazili. To još uvijek nije dovoljno dobro da bi se vratili nazad, dodala je ona za HRT.

Današnji podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je kako je 125 887 radnika u ovom na Zavodu za zapošljavanje, a radnika istovremeno nema. Gdje je danas paradoks na hrvatskom tržištu rada?

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je kako je to puno složenije nego što pokazuju brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

- S jedne strane dobar dio tih radnika je trajno neuposlen zbog različitih razloga i na Zavodu za zapošljavanje su jer nisu otišli u invalidsku mirovinu, jer nemaju dovoljno godina starosti. No, ono što je suštinski problem u Hrvatskoj je što mi sada trpimo posljedice nečega što se u Hrvatskoj počelo događati puno ranije. I mi sa sindikalne strane dosta često govorimo da je Hrvatska zajedno s drugim tranzicijskim zemljama radila pogrešku pri traženju konkurentnosti vlastite zemlje u odnosu na druge u trenutku kada se osamostalila. S jedne strane išlo se prema obespravljenim radnicima s nesigurnim poslovima, a s druge strane malim plaćama, rekao je Sever.

Naglasio je kako su druge tranzicijske zemlje puno brže odustale od toga modela i krenule su nekim drugim putem. Problem Hrvatske je što je uvozila radnu snagu za radna mjesta za koje je nedostajala radna snaga. Sever je istaknuo kako je danas Hrvatska šesta zemlja u Europskoj uniji po broju stranih radnika na tisuću stanovnika.

- Dakle, Hrvatska je vrlo visoko, poručio je.

Kazao je kako se u Hrvatskoj mogu naći domaći radnici, ali se trebaju bolje platiti. Dodao je kao su prosječne i medijalne plaće u lipnju bile veće nego u srpnju.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je kako se Hrvatskoj neće dogoditi da iduće godine nema tko goste poslužiti. Naglasio je kako je tržište rada samo jedan od reflektora onoga što se događa u samom gospodarstvu.

- Mi kada gledamo 21 od 27 zemalja za koje su dostupni podaci za BDP u trećem kvartalu, Hrvatska se nalazi na samom vrhu Europske unije. Hrvatska ima 15.8 posto rasta BDP-a u trećem kvartalu što je gotovo dvostruko više od prve zemlje sljedeće koja je Rumunjska, poručio je ministar Aladrović.

Istaknuo je kako je bitno gledati kumulativne podatke, a to je bitno ako želimo imati zdravu raspravu, te je dodao kako Hrvatska ima dvadeset tisuća više zaposlenih nego 2019., a oko 42 tisuće više zaposlenih nego što smo imali 2020. godine.

Kazao je kako to ostavlja posljedice na tržište rada, no vrlo aktivna politika Vlade u kontekstu zapošljavanja je upravo dovela do ovih pozitivnih pokazatelja.

- Aktivna politika zapošljavanja vidi se kroz promjene Zakona o strancima, koji je stupio na snagu 2021., te se sada vide prvi rezultati te promjene, poručio je Aladrović.

- Siguran sam da se mi suočavamo s izazovom, ali taj izazov ćemo prevladati. Stanje apsolutno nije zabrinjavajuće. Ono o čemu možemo razgovarati je da na koji način u budućnosti generiramo dovoljno kvalitetnu radnu snagu u Hrvatskoj, a što manje nadomještati uvozom radne snage, rekao je.

Naglasio je kako treba voditi računa o kvalitetnom formiranju radnih mjesta.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić zahvalio je ministru Aladroviću na potporama za očuvanje radnih mjesta.

- Da se to nije dogodilo, ni prošla ni ova sezona ne bi ni blizu bila odrađena kako je bila odrađena, poručio je.

Komentirao je dopis koji je uputila Hrvatska udruga turizma Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Kazao je kako postoje još uvijek i tehničkih i administrativnih problema pri zapošljavanju. Ministar Aladrović je rekao kako se problemi rješavaju te se nada da će se i riješiti.

Naglasio je kako se razgovara o prijedlozima koje je uputila Hrvatska udruga turizma, te su neki prijedlozi već usvojeni, no neki neće biti nikada, primjerice prijedlog da država financira posezonu.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj kazala je kako Vlada nije zaustavila građevinske radove tijekom pandemije, pa se došlo do toga da je prihod u građevinarstvu pao samo za jedan posto za prošlu godinu, a broj zaposlenih se povećao.

Dodala je kako će po nekim podacima građevinarstvo opet buknuti i da će doći na 2008. godinu. Rekla je kako je interventna mjera uvoza radnika zapravo spasila građevinarstvo, i spašavat će ga idućih deset godina. Naglasila je da Hrvatska mora raditi na prekvalifikaciji domaćih radnika. Vjeruje da će građevinarstvo ići dalje i bolje.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da Hrvatska mora učiniti sve da postane poželjna zemlja za život domaćeg stanovništva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2022 13:32