Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, sazvana zbog potencijalnog novog velikog migrantskog vala te zbog svih mogućih implikacija širenja zaraze koronavirusom, bila je - nakon inauguracije novog predsjednika RH - prvi “veliki” sastanak na kojem su zajedno sjedili Andrej Plenković i Zoran Milanović.
Dvojica sudionika jučerašnjeg sastanka državnog vrha neslužbeno su nam rekla da je sastanak prošao u “vrlo konstruktivnoj atmosferi” i “bez ikakvih trzavica između Plenkovića i Milanovića”, a jedan HDZ-ov ministar za Jutarnji list jako je nahvalio novog predsjednika države zbog njegove “iznimne profesionalnosti i korektnosti”.
Angažman
- Plenković i Milanović se uvažavaju, drže se striktno svojih ustavnih ovlasti. Otkako je Milanović postao predsjednik, ja nisam primijetio baš nikakav problem u njihovu odnosu. Zasad je iznimno korektan prema Vladi; ni na koji se način ne petlja u međustranačke odnose, kao ni u proces unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Predsjednik i premijer su se bez problema, ubrzo nakon Milanovićeve inauguracije, dogovorili da će novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga biti viceadmiral Robert Hranj, a zasad nema nikakvih indicija da će imati nesuglasica oko čuvanja državne granice i mogućeg angažmana vojske ako se migrantski val prelije s grčko-turske granice dalje prema zapadu, odnosno na našu granicu. Zaključno, početak Milanovićeva mandata, u kontekstu njegova odnosa prema Vladi i njegova djelovanja unutar Ustavom propisanih okvira, ocjenjujem vrlo dobrim - rekao nam je jučer visoki dužnosnik HDZ-a.
Idiličnom početku takozvane kohabitacije predsjednika RH i premijera - premda je Plenković prije najavljivao “tvrdu kohabitaciju” - te silnim pohvalama HDZ-ovih dužnosnika i ministara sigurno je pridonio i sam Milanović vlastitom “korekcijom” nekih važnih stavova, koji su sada vrlo slični ili identični stavovima Andreja Plenkovića, odnosno Vlade.
Primjerice, dok je u predsjedničkoj kampanji Milanović obećao povlačenje hrvatskih vojnika iz misije u Afganistanu “jer to nije naš rat, a nije čak ni NATO-ov” te rekao da “nama tamo više nije mjesto jer je iz sigurnosnih i ekonomskih razloga to opasno”, proteklih je dana promijenio film i sada prema vojnoj misiji u Afganistanu zastupa politiku koja je, zapravo, identična Vladinoj.
Ponašanje
Milanović je u utorak u intervjuu na RTL-u rekao kako u petak u Afganistan odlazi posljednji kontingent Hrvatske vojske, a samo dan nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom ostavio je mogućnost da se naša vojska zadrži u Afganistanu možda i malo dulje.
- Hrvatska će, kada je u pitanju misija u Afganistanu, a u svjetlu najnovijih dogovora i ugovora koji su postignuti između SAD-a i talibana, promatrati što se događa i polako se, ali sigurno povlačiti iz te misije. Naravno, ne preko noći jer, kao što ste vidjeli, jedna od prvih odluka koju sam potpisao kao predsjednik RH je odluka o još jednom punom mandatu i punom polugodišnjem sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji u Afganistanu. Nakon toga, odnosno u međuvremenu, radit ćemo planove da tu nazočnost smanjujemo i privedemo relativno brzo kraju. To je pravac - rekao je.
Milanovićev bliski suradnik tvrdi da se ne radi o promjeni njegova stava, nego o odgovornom i državničkom pristupu.
- Zar bi bilo normalno da Milanović kao novoizabrani predsjednik nije odobrio slanje još jednog, zadnjeg kontingenta u Afganistan kada je taj dogovor s našim saveznicima već dogovoren i isplaniran? To ne bi bilo ni državnički ni politički odgovorno ponašanje - kaže naš sugovornik.
Predizborno obećanje da će Plenkoviću i njegovoj Vladi biti najbolji prijatelj, Milanović ispunjava i svojim najnovijim stajalištima o ulozi vojske u čuvanju granica od migranata, koji su slični ili istovjetni stajalištima Vlade.
- Moj je stav, u slučaju da to Hrvatskoj zaista treba, da uvijek postoji ta mogućnost. U tom bismo slučaju o tome razgovarali. Ja ne mogu i neću reći unaprijed da to ne dolazi u obzir. I 2015. godine Hrvatska vojska je bila prisutna. U međuvremenu je donesen zakon kojim je predviđeno ono što smo radili 2015., ali kada bi vojska trebala, onda bi to bila velika kriza. Zakon tu mogućnost predviđa. Ne vidim okolnosti da se to dogodi. Stanje je mirno, mislim da će tako i ostati - izjavio je Milanović za RTL i napomenuo da s premijerom Plenkovićem stalno komunicira, da razmjenjuju poruke te da nema nikakvih prigovora kad je riječ o njihovu odnosu.
Ozbiljnost
Milanovićev ulazak u predsjednički mandat i odnos prema Plenkovićevoj Vladi hvale i u SDP-u.
- Predsjednik Republike u potpunosti svoju dužnost obavlja na tragu onoga što je govorio prije nego što je izabran. Time pokazuje ozbiljnost i vjerodostojnost i na taj način najbolje pomaže SDP-u - rekao nam je jučer šef SDP-ova kluba zastupnika Arsen Bauk.
No, zasad je prerano procjenjivati trajanje “ljubavi” između predsjednika i premijera. Pravi testovi njihova odnosa bit će imenovanje novog (starog?) šefa SOA-e, imenovanje novih veleposlanika te nabava eskadrile borbenih zrakoplova - proces kojemu Milanović i Plenković pristupaju vrlo različito: premijer forsira natječaj, a šef države izravnu pogodbu sa SAD-om.