Zvučalo je to zbilja divno, da će dobar dio šume Pantovčak napokon biti prepušten građanima, no ni godinu i devet mjeseci otkako je to najavila predsjednica Grabar-Kitarović, park-šuma i dalje nije dostupna Zagrepčanima.
Nije poznato kada će to biti, s obzirom na to da smo se, nakon tjedan dana slanja novinarskih upita, uvjerili da niti jedno tijelo državne uprave ne smatra da bi u ovoj fazi trebalo biti nadležno za realizaciju projekta, iako je ovo samo jedna od nepoznanica koja dosta plastično svjedoči o neambicioznosti državne uprave.
Recimo, osim toga tko bi i kada park-šumu formalno trebao urediti i otvoriti za javnost, nepoznato je i kada će se ili kamo preseliti životinje koje trenutno obitavaju unutar predsjedničkog kompleksa, tko će konkretno postaviti novu sigurnosnu ogradu, s obzirom na to da će smanjeni obuhvat predsjedničkih dvora morati imati sigurnosnu zaštitu kakvu je imao i dosad - a posebno je nejasno tko bi taj cijeli proces trebao platiti, jer u Uredu predsjednice ne postoji stavka u budžetu iz koje bi se trebalo financirati postavljanje ograde.
Formalni uvjeti
Postavljanje ograde, neslužbeno doznajemo, jedan je od preduvjeta prije otvaranja šume Pantovčak za građane, ne samo zbog stvaranja sigurnosne pregrade između šume i Ureda predsjednice, nego i zbog toga kako bi se iza nje mogle izmjestiti životinje koje trenutno obitavaju tim prostorom, a koje se neće moći kretati prostorom predviđenim za korištenje od strane građana.
No, krenimo redom.
Formalni uvjeti za otvaranje šume Pantovčak građanima stečeni su u studenome 2019. godine, dakle godinu i sedam mjeseci od predsjedničine najave, kad je Vlada donijela odluku da se iz prostora danog na upravljanje Uredu predsjednice izuzme 67 hektara površine, s namjerom da oni postanu dostupni građanima.
Da bi se to moglo dogoditi, formirana je i nova, zasebna čestica kojom je obuhvaćen smanjeni prostor Ureda predsjednice, a iz tog su Ureda najavili da će park-šuma biti predana na upravljanje Gradu Zagrebu, koji će prije toga sklopiti sporazum s Ministarstvom državne uprave.
Gdje je “puklo” nikome nije jasno, ali iz odgovora koji je Jutarnji list primio od Ministarstva državne imovine jasno je da se ova institucija izuzela iz postupka realizacije projekta te nas, sa svim zahtjevnim pitanjima, lijepo uputila na - Ministarstvo poljoprivrede i Grad Zagreb.
“Republika Hrvatska nije sklopila sporazum s Gradom Zagrebom. Odlukom Vlade stekli su se uvjeti za daljnje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i pitanja upravljanja ostalim djelom zemljišta površine 66,3 hektara, s krajnjim ciljem uređenja park-šume i njenog otvaranja građanima. Ostatak zemljišta koji je do sada činio kompleks Predsjedničkih dvora predstavlja šumu i šumsko zemljište obuhvaćeno osnovom gospodarenja Hrvatskim šumama d.o.o., za koje je nadležno Ministarstvo poljoprivrede”, stoji u odgovoru.
On nas je dosta začudio, posebno s obzirom na činjenicu da su se bivši ministar imovine Goran Marić i gradonačelnik Bandić na konferenciji za novinare održanoj još u travnju 2018. u Uredu predsjednice pred novinarima obvezali sklopiti sporazum, a Ministarstvo čak i izraditi parcelacijski elaborat potreban za izmještanje sigurnosne ograde, no godinu i devet mjeseci kasnije u tom su se istom ministarstvu, ovog puta na čelu s novim ministrom Marijem Banožićem, odlučili da ipak nisu nadležni za to, pa su cijelu odgovornost prebacili na resor ministrice Marije Vučković.
Goran Marić, Kolinda Grabar-Kitarović, Milan Bandić
Budući da nismo imali drugog izbora, pitanja vezana uz šumu Pantovčak stoga smo preusmjerili na Ministarstvo poljoprivrede, no tamo su nas, pomalo začuđeni, informirali da u ovom trenutku nisu nadležni za realizaciju projekta i uputili da se s pitanjima radije obratimo - Uredu predsjednice.
“U trenutku kad nadležne službe izmjeste sigurnosnu ogradu te se u posjed javnog šumoposjednika Hrvatske šume predaju nekretnine, iste će biti dostupne za korištenje građanima. Jedan od preduvjeta za izmještanje sigurnosne ograde jest zbrinjavanje životinja koje obitavaju na tom području”, kazali su.
Već pomalo izluđeni, prema uputama Ministarstva poljoprivrede šaljemo upit u Ured predsjednice, ali uspostavit će se da je i to bila kriva adresa za odgovore na brojna pitanja.
“Sukladno inicijativi predsjednice, namjera je dio kompleksa veličine 67 hektara namijeniti za druge sadržaje i zahvate sukladno prostorno-planskim dokumentima Grada Zagreba i Zagrebačke županije, s ciljem da se taj dio kompleksa napravi dostupnim građanima. Točno vrijeme stavljanja park-šume u funkciju nije u nadležnosti Ureda predsjednice. Sve radnje i aktivnosti u provedbi projekta u nadležnosti su Ministarstva državne imovine”, prebacili su lopticu iz Ureda predsjednice, iz kojeg ovih dana dolaze informacije da su oni svoj dio posla formalno-pravno odradili.
A mi, kako su nas uputili, tako i činimo, pa nanovo šaljemo upit u Ministarstvo državne imovine.
Tamo su pristojni, ali očito već malo iznervirani, pa nam lijepo poručuju da su na sva naša pitanja već odgovorili te u privitku još jednom prosljeđuju stari odgovor u kojem piše - da nisu nadležni.
Pitamo ih potom koje je tijelo nadležno za postavljanje nove sigurnosne ograde, bez čega park-šumu nije moguće otvoriti za građane, a o tome koliko je cijela situacija apsurdna najbolje svjedoči njihov odgovor - “pitanje ograde definirat će se dogovorom korisnika”.
Taj bi odgovor možda i bio od koristi kad bi u cijeloj ovoj priči bilo jasno tko će to konkretno biti korisnici prostora, kao i s kime će se to točno dogovoriti, budući da niti jedna državna institucija ne smatra da je zadužena za rješavanje ovog pitanja.
Održavati brojnost
Sad već pomalo zbunjeni cijelom situacijom, novinari Jutarnjeg idu tragom nekih ranije objavljenih tekstova u kojima se spominjalo da je s prostora park-šume već krenulo zbrinjavanje životinja koje je potrebno ukloniti prije nego što šuma bude otvorena za javnost, no brzo će se pokazati da je i to bila “patka”.
Kako su nam putem Ureda predsjednice poručili iz Hrvatskog lovačkog saveza, s tog su područja u periodu od 2011. godine do danas izmještene ukupno 234 jedinke, točnije 69 jelena lopatara, 163 muflona i dvije lisice - ali ne zbog potrebe otvaranja park-šume za građanstvo, već u sklopu redovnog Programa zaštite divljači, koji za prostor predsjedničkih dvora provodi Hrvatski lovački savez.
Ukratko, savez je dužan, s obzirom na to da se divljač u tom prostoru slobodno razmnožava, stalno održavati brojnost jelena i muflona u propisanom broju koji ne čini štetu, pa se nakon godina uklanjanja divljači tamo trenutno nalazi stotinjak jedinki, onoliko koliko je procijenjeno optimalnim.
“Neke posebne zahtjeve za dodatnim uklanjanjem ili izmještanjem životinja uopće nismo dobili. Istina, bilo je nekih inicijativa da se tijekom prošle godine malo pojača izlov životinja, no na kraju se od toga iz nepoznatih razloga ipak odustalo”, neslužbeno doznajemo iz Hrvatskog lovačkog saveza.
Nejasno je potom i tko bi uopće Hrvatskom lovačkom savezu trebao dati nalog za izmještanje životinja s tog područja. Oni, naime, Program zaštite životinja na tom području provode na temelju ugovora sklopljenog s Uredom predsjednice, a budući da su iz Ureda lopticu prebacili na Ministarstvo državne imovine - koje nas je potom preusmjerilo na ono poljoprivrede - izgledno je da će za rješavanje pitanja šume Pantovčak prethodno trebati raskrčiti i šumu hrvatske birokracije.
Silenzio stampa
U cijeloj ovoj gunguli pitanja vezana uz šumu Pantovčak uputili smo i uredu zagrebačkog gradonačelnika, ali niti tamo nismo imali sreće jer u odjelu za informiranje, nažalost, već dvanaest dana vlada silenzio stampa.
Stotinjak lopatara i muflona dotle šumom Pantovčak šeće po starom, a kada će u nju kročiti građani informacija je do koje se ne može probiti.
Od dana najave do danas prošao je 21 mjesec, a to je u Hrvatskoj, naime, period dovoljan za donošenje jedne Vladine odluke te naslikavanje po medijima.
Kinezima treba četiri dana da sagrade jednu bolnicu.
No, čemu se uopće s njima uspoređivati...
