Ma koliko javnost uvjeravali da u ovoj fazi priprema za izbor 10 sudaca Ustavnog suda razgovaraju tek načelno o profilu pravnika koje bi željeli izabrati u Ustavni sud, predstavnici vladajućih i oporbe ne razgovaraju samo načelno. Prema informacijama koje cure iz saborskih kuloara, dva politička bloka uveliko razgovaraju o konkretnim imenima budućih sudaca.
Javni poziv za popunu deset mjesta u Ustavnom sudu bit će raspisan 20. travnja, a HDZ s jedne te SDP i HNS s druge strane već su sastavili prve liste kandidata po načelu pet iz vladajuće, pet iz oporbene kvote. Riječ je o istaknimo, tek o prvim listama kandidata dviju strana s kojima će se u pregovaračkom procesu još licitirati pa će se one zasigurno još mijenjati i u konačnici biti ponešto drukčije nego u sadašnjoj početnoj etapi pregovaračkog procesa.
Početni prijedlozi
Na početnoj listi kandidata HDZ-a, prema našim neslužbenim informacijama, dvoje je sadašnjih sudaca Ustavnog suda, Snježana Bagić i Mario Jelušić kojima HDZ želi povjeriti još jedan 8-godišnji mandat na Ustavnom sudu, zatim sudac kaznenog odjela Vrhovnog suda Branko Brkić, saborski zastupnik HDZ-a Davorin Mlakar, te bivši sudac zagrebačkog Županijskog suda, danas odvjetnik Miroslav Šumanović. Na oporbenoj listi kandidata za Ustavni sud koja je procurila do Jutarnjeg lista čak je troje saborskih zastupnika SDP-a: Josip Leko, Ingrid Antičević-Marinović i Orsat Miljenić te dvoje odvjetnika, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić. Na oporbenoj kandidatskoj listi su, dakle, samo političari i odvjetnici bez kandidata iz akademske zajednice i sudske vlasti, pa se očekuje da će se ta lista još radikalnije mijenjati od one s kojom je u pregovore ušao HDZ. Na okruglom stolu posvećenom budućem izboru Ustavnih sudaca koji je prošli petak u Saboru organizirao GONG, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, mostovac Robert Podolnjak, jasno je rekao da je izbor ustavnih sudaca visokopolitiziran proces. To znači da se pri njihovu izboru vodi računa ne samo u uvjetima propisanim zakonom kao što su najmanje 15 godina staža u pravnoj struci (ili 12 u slučaju doktora pravnih znanosti) te iznimnim postignućima u znanstvenom ili stručnom ili javnom djelovanju već i o kriterijima koji nisu propisani zakonom.
FOTOGALERIJA: Tko sve ide u Ustavni sud
“U situaciji u kojoj biramo 10 ustavnih sudaca, tražit će se da taj sastav bude ideološki uravnotežen tako da ni jedna od dvije velike političke opcije u parlamentu neće moći smatrati da je ona druga strana odnijela prevagu, jer da bismo ih izabrali u Saboru, moramo postići konsenzus. Vjerujem da ćemo taj konsenzus ovaj put i postići”, rekao je Podolnjak.
Probijeni svi rokovi
Činjenica da vladajući i oporba već imaju liste kandidata za Ustavni sud i prije nego što je javni poziv za popunu deset mjesta u Ustavnom sudu raspisan upućuje na nekoliko važnih momenata koji će obilježiti predstojeći veliki izbor ustavnih sudaca. Prvi moment je da su HDZ i SDP, stranke odgovorne za probijanje svih razumnih rokova za popunu Ustavnog suda, napokon shvatile ozbiljnost situacije - ne izaberu li se ustavni suci do 7. lipnja, rad Ustavnog suda bit će blokiran jer će ostati bez više od polovice sudaca.
Drugi moment jest da bi okolnosti u kojima izbor novih sudaca više ne trpi odgode i tijesni rokovi u kojima se on mora obaviti dvama političkim blokovima mogli poslužiti kao savršena izlika da na deset sudačkih mjesta političkim dogovorom proguraju vlastite miljenike sumnjivih stručnih i ostalih kvaliteta. Uz to sastavljanje lista mogućih ustavnih sudaca i prije nego što je natječaj raspisan dodatno kompromitira proceduru njihova izbora i dugoročno odbija kvalitetne pravnike da se natječu za ustavni sud..
Navedene liste kandidata pobuđuju bojazan da bi se i prilikom ovogodišnje velike smjene ustavnih sudaca mogao ponoviti scenarij iz 1999. kad su HDZ i tadašnja oporba (SDP i HSLS) međusobnom trgovinom u Ustavni sud progurali i kadrove upitne kvalitete.