U
Ž
I
V
O
Premijer Andrej Plenković još nije definirao, tvrde izvori iz Vlade, tko će zamijeniti Ivana Paladinu na dužnosti ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, no promjena na čelu resora zaduženog za obnovu je izvjesna.
Dinamikom obnove koja praktično, barem kada je riječ o imovini građana, nije ni počela, nezadovoljan je premijer Plenković, koji je i javno kazao da je "nestvarno spora", ali i Paladina, jer je u javnosti percipiran kao najodgovorniji, a objektivno na malo toga može utjecati. Loši odnosi između osoba ključnih za proces obnove nakon potresa, osobito između ministra Paladine i državnog tajnika Gordana Hanžeka (HDZ), koji je na čelu Središnjeg državnog ureda za obnovu, eskalirali su još u studenome prošle godine.
Paladina je relativno brzo nakon preuzimanja dužnosti shvatio da sustav od početka nije postavljen na dobre temelje, te kako je za obnovu zaduženo previše tijela koja nisu dobro koordinirana, a svi su procesi, od procjene štete, preko izdavanja rješenja i izrade projektne dokumentacije, pa do raspisivanja natječaja i odabira izvođača, visoko birokratizirani i spori.
O tome je, kako doznajemo, više puta razgovarao s premijerom Plenkovićem, a u studenome, kada je već bilo jasno da su ljudi zaduženi za obnovu orkestar koji nikada nitko neće uštimati, počelo se razgovarati o odlasku ministra graditeljstva.
Prijelomni trenutak
Paladina je tada, tvrde naši izvori iz Vlade, premijeru predao, diplomatski rečeno, non paper u kojem je na dvije i pol stranice sažeo ključne probleme u procesu obnove, te naznačio moguća rješenja. Riječ je o natuknicama koje su se prije nekoliko dana pojavile u javnosti. Tu je Paladina naveo kako bi umjesto tri državna tijela - Ministarstva, Središnjeg državnog ureda i Fonda za obnovu, sve procese trebalo staviti pod jednu kapu, a najlogičnije bi bilo da to bude Ministarstvo obnove.
Sustav je postavljen tako da Ministarstvo rješava administraciju, odnosno priprema rješenja, a Središnji državni ured raspisuje natječaje i bira izvođače. Između ta dva tijela nema prave koordinacije, pa se donose rješenja o obnovi za koja se ne raspisuju natječaji jer Središnji državni ured traži izvođače za nešto deseto.
Tu nekoordiniranost Paladina bi riješio tako da za sve korake bude nadležno Ministarstvo, a da pod njim budu i sve inspekcije i nadzori radova na terenu. Pored toga, predložio je i značajno pojednostavljenje procedure, posebno javne nabave, te otvaranje mogućnosti zapošljavanja dodatnog kadra, koji bi bio bolje plaćen.
Rok trajanja
Znajući kako od svega toga vjerojatno neće biti ništa, Paladina je, prema našim izvorima, premijeru prilikom uručivanja spomenute tri stranice papira naveo da namjerava otići ako se ništa ne promijeni u postojećem sustavu, i navodno su u razgovoru koji je trajao svega desetak minuta, definirali sredinu siječnja (spominje se 20. siječnja 2023.) kao krajnji datum do kojega bi Plenković našao novog ministra graditeljstva.
Premijer, navodno, nije najbolje primio takav nastup Ivana Paladine, i samo je kimnuo glavom i spremio papir s ministrovim natuknicama. Taj razgovor objašnjava zašto je nekoliko dana kasnije Plenković na koalicijskom sastanku govorio o tome kako obnova ne ide dobrom dinamikom, te konstatirao da nedovoljna učinkovitost na tom području u očima građana obezvređuje i velika postignuća Vlade - ulazak u Schengen i eurozonu, dok je ministar Paladina sjedio za stolom i nije prozborio ni riječ. Nakon toga je Plenković i javno rekao kako je obnova "nestvarno spora", a Paladina se cijelo vrijeme suzdržava od javnih istupa.
Međutim, sve ono što se ministar suzdržava reći, izgovarao je predsjednik Reformista Radimir Čačić, koji je Paladini, koji je ušao u Vladu bez ikakva političkog iskustva, bio neformalni savjetnik. Čačić je branio Ministarstvo prostornog uređenja i kao krivca za neučinkovitost prozivao Središnji državni ured koji vodi HDZ-ovac Hanžek. Također je i prozivao Plenkovića kao osobno odgovornog, jer je Središnji državni ured za obnovu izravno pod premijerom.