ANALIZA JUTARNJEG

Otkrivamo kakav je to Fond, koji su projekti prijavljeni i kako su novac iskoristili drugi iz EU

Hrvatska ima rok do 17. lipnja kako bi potrošila 5,1 milijardu kuna, a do danas smo isplatili tek 119 milijuna kuna, odnosno mizernih 2,3 posto

Ilica nakon potresa

 Boris Kovacev/Cropix

Europska komisija, kako je Jutarnji objavio, poslala je dopis Vladi u kojem im jasno piše da su rokovi za isplatu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije 18 mjeseci od dana primanja sredstava, iako su se u Banskim dvorima nadali da će moći produljiti taj rok, o čemu je i premijer Andrej Plenković nedavno govorio.

To znači da Hrvatska ima rok do 17. lipnja kako bi potrošila 5,1 milijardu kuna, a do danas smo isplatili tek 119 milijuna kuna, odnosno mizernih 2,3 posto, pa je jasno da ćemo morati vraćati dio od tih milijardi Fondu.

Zato smo odlučili analizirati što smo to dobili, kakav je to Fond, koji bi se projekti trebali realizirati i kakva su iskustva drugih država.

Hrvatska je, dakle, iz Fonda solidarnosti krajem prosinca 2020. dobila 5,1 milijardu kuna nakon velikog zagrebačkog potresa od 5,5 po Richteru gdje je nastala ogromna šteta na građevinama, a početkom ove godine dobili smo i 2,4 milijarde kuna za saniranje posljedica još razornijeg petrinjskog potresa od 6,2 po Richteru.

Sredstva Fonda namijenjena su za hitne sanacije na javnim građevinama. Iz njega je dopušteno financirati vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja. Tu su još i troškovi koji nastanu u pružanju privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, poslovi osiguravanje preventivne infrastrukture i mjere zaštite kulturne baštine, čišćenje područja pogođenih katastrofom, brzo pružanje pomoći, ali i po novom zaštita stanovništva od širenja bolesti.

Komisija mora zaprimiti zahtjev u roku od 12 tjedana nakon što je katastrofa prouzročila prvu štetu, a kad prihvati zahtjev, predlaže iznos pomoći Europskom parlamentu i Vijeću koji ga moraju odobriti prije njegove isplate. Novac se isplaćuje u jednom obroku nakon potpisivanja sporazuma između Komisije i države korisnice, ali može se tražiti i predujam. Nakon isplate bespovratnih sredstava država pogođena katastrofom odgovorna je za provedbenu fazu uključujući odabir aktivnosti, njihov nadzor i kontrolu. Hitne mjere mogu se retroaktivno financirati od prvog dana katastrofe.

Novac iz Fonda mora se iskoristiti u roku od 18 mjeseci od dana na koji je Komisija isplatila puni iznos pomoći. Ako dio financijskog doprinosa ostane neiskorišten do tog roka ili se utvrdi da je iskorišten za operacije koje nisu prihvatljive, Komisija osigurava njegov povrat od države korisnice.

Najkasnije šest mjeseci nakon isteka ovog roka, prema Uredbi o osnivanju Fonda, država podnosi izvješće o izvršenju financijskog doprinosa s izjavom o opravdanosti rashoda, pri čemu navodi eventualne druge izvore financiranja koje je primila za te operacije, uključujući naknade iz osiguranja i naknadu štete dobivenu od trećih strana.

Hrvatska je u roku od godine dana od dobivanja 5,1 milijardi kuna do danas potrošila samo 119 milijuna kuna, a dobila je zahtjeve za isplatu 313 milijuna kuna.

To ne znači da mi nemamo projekte na lageru. Do danas su resorna tijela raspisala 14 poziva za projekte i zaprimili su čak 545 prijava vrijednih ogromnih 11,9 milijardi kuna, a sklopljeno je 316 ugovora vrijednih 8,4 milijardi kuna.

Najviše projekata u domeni je Ministarstva kulture i medija, čak 205 koji su vrijedni 4,7 milijardi kuna, dok je ugovoreno 154 projekta od 3,7 milijardi kuna. Istovremeno isplaćeno je tek 42 milijuna kuna.

Za mjere zaštite kulturne baštine bilo je alocirano 870 milijuna kuna, ali potrebe su 4 puta veće pa će se sada neka sredstva morati preraspodijeliti.

Gradu Zagrebu je, primjerice, alocirano preko 2,2 milijarde kuna, ali tvrde da imaju projekata tek za milijardu kuna, pa se sada traži da se sredstva prebace ili Ministarstvu kulture ili Ministarstvu zdravstva za obnovu kulturnih i zdravstvenih objekata.

Kada se pogledaju podaci do kojih smo došli, Grad Zagreb dosad je prijavio tek oko 100 projekata vrijednih 764 milijuna kuna, najviše u području obrazovanja, 664 milijuna kuna, a u području prijevoza 100 milijuna kuna. U području vodoopskrbe i odvodnje nemaju niti jedan prijavljen projekt, iako neki stručnjaci tvrde da su mogli prijaviti oštećenja vodovodnih cijevi koje su počele učestalo pucati baš nakon potresa. Iznos isplaćenih sredstava je tek 20 milijuna kuna.

Najveći pojedinačni projekti konstrukcijske obnove u kulturi vezani su uz Zagrebačku katedralu i Muzej Mimaru. Mimara će dobiti 194,9 milijuna kuna, a Zagrebačka katedrala gotovo isti iznos. Crkva je, inače, najveći pojedinačni dobitnik kada se gledaju ukupno ugovorena sredstva u području kulturne baštine. Tako će se za sanaciju crkvi i drugih vjerskih objekata izdvojiti čak 1,2 milijarde kuna, odnosno trećina svih ugovorenih projekata. Oko 800 milijuna kuna namijenjeno je za državne objekte, poput Vlade, Sabora i zgrada kojima upravljaju ministarstva. Ostatak otpada na kulturne objekte. Zagrebačke kulturne ustanove, primjerice, dobit će preko 400 milijuna kuna.

U tu domenu spadaju i Banski dvori, koji će se cjelovito obnavljati za 155 milijuna kuna, dok će iz Fonda za konstrukcijsku obnovu nakon potresa dobiti 61 milijun kuna. Koliko je taj proces zahtjevan i koliko iziskuje vremena, kojeg Hrvatska ima sve manje, najbolje govori i činjenica da je tijekom natječaja za zgradu Vlade stigla žalba na dokumentaciju, što po Zakonu znači obustavu cijelog postupka. Doduše žalba je ekspresno riješena, no po tome se može zaključiti kako i druge, neke i zahtjevnije objekte, čeka isti scenarij i kako je nemoguće potrošiti do sredine lipnja iznos koji nam je na raspolaganju.

Što znači da ćemo 11,9 milijardi kuna morati tražiti iz drugih EU izvora, odnosno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. A to znači manje novca za neke druge, razvojne projekte.

Po visini prijavljenih projekata drugo na listi je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Njima je za obnovu fakulteta i znanstvenih instituta (škole i vrtići su na lokalnoj razini) stiglo 78 prijava vrijednih 3,2 milijarde kuna, dok je sklopljeno ugovora za 54 projekta vrijednosti 2,3 milijarde kuna. Istodobno, isplaćeno je tek 3,6 milijuna kuna, a za obnovu fakulteta iz Fonda je alocirano 953 milijuna kuna.

Najviše novca trebao bi dobiti Medicinski fakultet i to čak 377,3 milijuna kuna, a tu su još Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet s 203,2 milijuna kuna, FFSB će dobiti gotovo 200 milijuna kuna, a više do 100 milijuna kuna dobit će i FER, PMF, Rektorat i mnogi drugi.

Ministarstvo zdravstva zaprimilo je 60 prijava vrijednih 3 milijarde kuna, potpisali su 37 ugovora vrijednih 2 milijarde kuna, a isplaćeno je – nula kuna. Inače, za njih je alocirano nešto više od milijardu kuna.

KBC Zagreb trebao bi dobiti najviše sredstava i to preko 800 milijuna kuna za cjelovitu obnovu glavne zgrade, 251 milijun kuna vrijedan je projekt obnove KB Merkur, a sa 140 milijuna kuna obnavljat će se i zgrade Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti u Vinogradskoj.

Fond solidarnosti Europske unije osnovan je kako bi se odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera i izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama. Nastao je kao reakcija na velike poplave u središnjoj Europi u ljeto 2002. Otad se koristio za čak 80 katastrofa, uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše. Dosad su 24 europske zemlje primile potporu u iznosu većem od 5,5 milijarde eura. I kod nijedne nije bilo prolongiranja roka. Italija je, primjerice, dobila rekordni iznos od 1,2 milijarde eura i to za seriju potresa u 2016. i 2017. u središnjem dijelu zemlje. Središnju Italiju 24. kolovoza pogodio je katastrofalan potres od 6,2 po Richteru, a u naknadnoj seriji isti dan i jedan od 5,5 po Richteru, dakle drugi je bio jednake snage kao i onaj zagrebački, dok je prvi bio jednak onom petrinjskom. Poginulo je 297 ljudi, a ozlijeđeno preko 370. Pola grada Amatricea bilo je sravnjeno sa zemljom. Novi potres od 6,1 po Richteru dogodio se u listopadu, 30 kilometara od epicentra glavnog potresa, a početkom 2017. potres od 5,7 po Richteru dogodio se kod L'Aquile.

Italija je i najveći pojedinačni korisnik Fonda, za sve katastrofe dosad su dobili 2,8 milijardi eura.

Hrvatska je druga najveća dobitnica Fonda kojeg mogu koristiti zemlje članice, ali i kandidatkinje. Dosad nam je isplaćeno više od milijarde eura, za poplave, potrese, ali i za koronakrizu.

Milijardu eura dobila je i Njemačka uglavnom za brojne poplave koje su ih pogodile, a 252 milijuna eura Francuska za niz poplava i oluja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 23:12