STARA SHEMA ZA NOVO DOBA

OTKRIVAMO NOVU AFERU S FARBANJEM TUNELA Kako su umreženi interesni lobiji unutar državnih cestarskih tvrtki umalo nelegalno izvukli 17,5 milijuna kuna

Tunel Hrastovec, arhivska fotografija
 Željko Hajdinjak / Hanza Media

Dok je javnost ovih dana doznala da će 1. siječnja 2017. godine Hrvatske autoceste (HAC) zbog zahtjeva Svjetske banke podići cestarinu pet posto te uvesti ljetnu cestarinu skuplju za deset posto - kako bi državni cestari na godišnjoj razini uprihodili oko 160 milijuna kuna više, umreženi interesni lobiji unutar državnih cestarskih tvrtki daleko od javnosti umalo su nelegalno izvukli 17,5 milijuna kuna i strpali ih u vlastite džepove!

Naime, Hrvatske su autoceste bojenje četiri tunela prosječne dužine 500 metara, prema studiji koju su naručili, trebale privatnoj tvrtki platiti čak 18,5 milijuna kuna, no HDZ-ova Uprava Hrvatskih autocesta - održavanja i naplate cestarine (HAC-ONC-a) to je odbila i ovih dana kreću samostalno bojiti te tunele, što će ih ukupno stajati oko milijun kuna.

Tako je spriječeno novo nelegalno izvlačenje 17,5 milijuna kuna iz državne cestarske kompanije koja je još iz razdoblja Sanaderove vlasti opterećena brojnim aferama o izvlačenju milijuna.

Kako je najpoznatija od tih afera ona iz 2009. godine o izvlačenju desetaka milijuna iz HAC-a za bojenje četiri cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela preko tvrtke Skladgradnja braće Žužul - za 43,4 milijuna kuna, iako su prije imali ugovoren isti posao za oko 3,75 milijuna kuna - što je ostala jedna od paradigmi sloma Sanaderove korumpirane vlasti, gotovo je neshvatljivo kako su državni direktori iz sustava autocesta nakon sedam godina ponovno namjeravali nelegalno izvući državni novac baš na istoj stavci - bojenju tunela.

Ovaj je put riječ bila o četiri tunela, odnosno osam tunelskih cijevi: na tunelima Hrastovec (dužine cijevi 495 i 547 metara) i Vrtlinovec (628 i 524 metra) na dionici autoceste A4 Zagreb - Goričan od Novog Marofa do Varaždina, na tunelu Sv. Marko (265 i 265 metara) na autocesti A1 Zagreb - Split u blizini Karlovca te na tunelu Rožman Brdo (528 i 508 metara) na dionici autoceste A6 Rijeka - Zagreb od Kupjaka do Vrbovskog.

Skupe smjernice

HAC-ONC je u ožujku 2016. naručio izradu tehničkih rješenja i smjernica za bojenje tunelske obloge na ta četiri tunela od projektantske tvrtke Urbane ideje d.o.o. iz Samobora, a u lipnju su je izradili njeni inženjeri građevine Bojan Horvat i Davorin Kuzmanović.

Prema njihovoj studiji, procjena troškova sanacije za sva četiri tunela iznosila je 12,422.000 kuna bez PDV-a, odnosno ukupno 15,527.500 kuna. No, u studiji nisu bile pojedinačne i specificirane cijene za svaki tunel, a kada su u HAC-ONC-u dobili i specificirane troškovnike za sva četiri tunela, cijena je još malo porasla: na 14,756.325 kuna bez PDV-a ili ukupno 18,445.406,25 kuna.

Za tunel Vrtlinovec, prema troškovniku, sanacija tunelske obloge trebala je stajati 3,608.162 kune, pripremni radovi 90 tisuća kuna i ostali radovi 25 tisuća kuna, što ukupno iznosi 3,723.162 kune bez PDV-a ili ukupno 4,653.952,50 kuna.

Za tunel Hrastovec, prema troškovniku, sanacija tunelske obloge trebala je stajati 5,315.473 kune, pripremni radovi 90 tisuća kuna i ostali radovi 25 tisuća kuna, što ukupno iznosi 5,430.473 kune bez PDV-a ili sveukupno 6,788.091,25 kuna.

Za tunel Sv. Marko, prema troškovniku, sanacija tunelske obloge trebala je stajati 1,934.130 kuna plus 90 tisuća kuna za pripremne radove i 25 tisuća kuna za ostale radove, što ukupno iznosi 2,049.130 kuna bez PDV-a ili ukupno 2,561.412,50 kuna.

Za tunel Rožman Brdo, prema troškovniku, sanacija tunelske obloge trebala je stajati 3,438.560 kuna plus standardnih 90 tisuća kuna za pripremne radove i 25 tisuća kuna za ostale radove, što ukupno iznosi 3,553.560 kuna bez PDV-a ili ukupno 4,441.958 kuna.

Kako bi krenuli u realizaciju ovog unosnog posla, Samostalni odjel za nabavu Sektora za održavanje HAC-ONC-a 14. listopada podnio je zahtjev za nabavu usluga čišćenja (visokotlačno pranje tunelskih obloga pod pritiskom od minimalno 800 bara) za dva tunela, Hrastovec i Vrtlinovec, u ukupnom iznosu od 600 tisuća kuna bez PDV-a. Čišćenje tunela Hrastovec trebalo je stajati 285 tisuća kuna plus PDV, a tunela Vrtlinovec 315 tisuća kuna plus PDV.

Zahtjev za nabavu usluga čišćenja potpisali su šefica Odjela za građevinske poslove Martina Galić, v.d. direktora Sektora za održavanje Ivica Križanić i šef Samostalnog odjela za nabavu Darko Manestar, ali to na kraju ipak nije prošlo na Upravi HAC-ONC-a jer ga je odbio potpisati predsjednik Uprave Boris Huzjan.

Odjel za nabavu

Zatim je Samostalni odjel za nabavu Sektora za održavanje HAC-ONC-a 15. studenoga podnio zahtjev za nabavu boje za tunele Hrastovec i Vrtlinovec, koji su također trebali stajati 600 tisuća kuna plus PDV. Boja za tunel Hrastovec specificirana je na 275 tisuća kuna, a za tunel Vrtlinovec 325 tisuća kuna plus PDV. Ni taj zahtjev nije prošao na Upravi HAC-ONC-a jer ga nije potpisao predsjednik Uprave Boris Huzjan.

Time je, zapravo, srušena narudžba bojenja četiri tunela prema studiji i troškovniku, u skladu s uvjetima javne nabave, po astronomskoj cijeni od čak 18,5 milijuna kuna.

Odluka predsjednika

Naposljetku je 23. studenoga, odlukom predsjednika Uprave Borisa Huzjana, podnesen zahtjev za provođenje bagatelne nabave boje za tunel Hrastovec koja će stajati 195 tisuća kuna puls PDV. Otprilike isto toliko stajat će boja za tunel Vrtlinovec. Samo bojenje obavit će HAC-ONC vlastitim snagama pa će sveukupna cijena bojenja ta dva tunela s PDV-om iznositi oko pola milijuna kuna.

Podsjetimo, prema studiji je troškovnik za bojenje tunela Hrastovec iznosio 5,430.473 kune bez PDV-a, a za tunel Vrtlinovec 3,723.162 kune bez PDV-a ili ukupno 9,153.653 kune bez PDV-a. Dakle, samo na ta dva tunela HAC-ONC je uštedio 8,5 milijuna kuna.

Za to je zaslužna HDZ-ova Uprava HAC-ONC-a koju je ministar Oleg Butković imenovao u ožujku ove godine, a Boris Huzjan postao je predsjednik Uprave početkom lipnja. Do imenovanja u HAC-ONC-u Huzjan je godinama radio na odgovornim dužnostima u Autocesti Rijeka - Zagreb (ARZ), od kojih je posljednja bila funkcija direktora tehničkog sektora i EU projekata

Skladgradnja braće Žužul farbala je tunele za 43 milijuna kuna

U sklopu operacije “Nesklad”, policija je 26. studenoga 2009. godine privela i u Remetincu pritvorila četvoricu zaposlenika Hrvatskih autocesta - predsjednika Uprave Juricu Prskala, člana Uprave Marija Lovrinčevića, šefa Sektora građenja Gorana Legca i glavnog inženjera projekta Bosiljevo - Sveti Rok Željka Kandžiju te suvlasnika tvrtke Skladgradnja Slavena Žužula. Osumnjičeni su da su državni proračun oštetili za 20 milijuna kuna jer je HAC tvrtki Skladgradnja platio bojenje tunela Mala Kapela i Sveti Rok 43,4 milijuna kuna, odnosno oko deset milijuna kuna za bojenje jedne cijevi. Samo tri dana ranije tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta smijenio je čelnog čovjeka HAC-a Juricu Prskala i člana Uprave Marija Lovrinčevića. Kao razlog smjene naveo je lošu klimu u tvrtki.

Cijela je afera počela u siječnju 2009. kada su predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo i direktor Skladgradnje Slaven Žužul potpisali ugovor o bojenju obiju cijevi tunela Mala Kapela i Sv. Rok, iako je HAC već imao ugovor s tvrtkama Viadukt, Strabag i Hidroelektra, koje su gradile te tunele, da u sklopu opremanja moraju tunele i obojiti. Dakle, HAC je potpisao dva ugovora za isti posao.

Prskalo je u ime HAC-a pristao na cijenu od 220 kuna za bojenje četvornog metra, i to bez javnog natječaja. Sa Skladgradnjom je potpisan naknadni ugovor o dodatnim radovima čija je vrijednost bila 24,89 posto iznosa ukupnih radova na tunelu, a u to je bilo uključeno i bojenje.

U tom slučaju, prema zakonu, doista nije bio potreban javni natječaj, ali do potpisa ugovora sa Skladgradnjom HAC je bojenje tunela u pravilu plaćao 35 kuna po četvornome metru. Takav je ugovor HAC imao i s tvrtkom Brezovica-Gradnja d.o.o. Po toj bi cijeni bojenje jedne cijevi tunela stajalo 937.000, umjesto deset milijuna kuna. Skladgradnja je dobila i poslove bojenja osam tunela na autocesti Rijeka - Zagreb po cijeni od 65 kuna za četvorni metar.

Otkrivanje velike afere s bojenjem tunela spriječilo je Upravu HAC-a da potpiše još jedan ugovor sa Skladgradnjom koja je na natječaju dobila 8,1 milijun kuna vrijedan posao bojenja oplata tunela Mala Kapela i Sv. Rok. No, HAC je poništio natječaj uz obrazloženje da Skladgradnja nije pribavila svu dokumentaciju.

Tvrtku Skladgradnja u Imotskom su 2003. pokrenula braća Slaven i Jozo Žužul, rođaci Miomira Žužula, koji su sa Sanaderom surađivali još dok je bio direktor izdavačke kuće Logos. Njihova tvrtka Skladgradnja od osnivanja 2003. bavila se antikorozivnom zaštitom u brodogradilištima, a nakon pet godina postala je najveći podizvođač na gradnji objekata na autocestama. Njihov se uspon podudara s dolaskom Ive Sanadera na premijersku funkciju 2004. godine. Tada je tvrtka Viadukt bez javnog natječaja dobila posao gradnje čvora Vučevica na autocesti Zagreb - Split, koji vodi do Sanaderova rodnog sela. Za podizvođača je Viadukt izabrao Skladgradnju.

Otad je ta tvrtka nezaobilazna u gradnji autocesta. No, kako se zbog nedostatka referenci nije mogla javljati na natječaje, tvrtke je redovito uzimaju kao podizvođača. Ugled joj se nije smanjio ni kad se na dionici Šestanovac - Ravča urušio vijadukt Rašćani koji je ona gradila. Kada su kao podizvođači prikupili dovoljno referenci, počeli su dobivati velike natječaje za gradnju dijelova autoceste Dubrovnik - Doli i Podravskog ipsilona, ali poslove im je zaustavila recesija. Skladgradnja braće Žužul otad više nije u poslovima s HAC-om, ali su se umreženi interesni lobiji sjetili njihova modela izvlačenja novca preko bojenja tunela, što je ovaj put na vrijeme spriječila HDZ-ova Uprava HAC-ONC-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 17:01