Samo stotinu ljudi u Hrvatskoj, pretežito poduzetnika čiji su poslovni pothvati propali, a neki se među njima našli i pod istragama za financijske malverzacije dužno je raznim bankama, drugim tvrtkama ili građanima, državi, leasinzima, faktrinzima i odvjetnicima 4,2 milijarde kuna što predstavlja 18,97 posto ukupnog duga hrvatskih građana koji je na kraju listopada iznosio 22,6 milijardi kuna. Preostale 18,4 milijarde kuna duguje 289.900 građana.
Kumovala recesija
Riječ je iznosu duga zbog kojeg su dužnicima blokirani bankovni računi , onom dugu čijem se povratu vjerovnici zapravo ne mogu nadati ne dogodi li se kakvo čudo. Naime, kompanije koje su ti dužnici imali ili su ih vodili uglavnom su u stečaju ili likvidaciji, neke su promjenile vasnike pa je biznis nastavljen a stari dugovi su ostali na leđima starih vlasnika. Među 100 najvećih dužnika nalazi se njih 52 koji su u dugove zapali kao vlasnici ili direktori propalih poduzeća. Osim onih čije su kompanije propale nakon godina relativno održivog poslovanja najveći hrvatski dužnici kriju se iza takozvanih projektnih kompanija.
Riječ je o tvrtkama koje su poduzetnici osnivali sa u pravilu minimalnim temeljnim kapitalom kako bi na osnovu osmišljenog poslovnog plana koji bi kreditnim odjelima banaka dobio prolaznu ocjnu na osnovu studije izvodljivoti pokrenuli velike poslove. Povrat novca uglavnom je jamčen budućim prihodom tih biznisa i imovina poduzeća najčešće zemljišta na kojima bi se nešto gradilo nije dovoljna da se kreditori naplate nakon što su novac posudili a posao nikada nije zaživio.
Propasti je u mnogo slučajeva objektivno kumovala recesija, no u nekim slučajevima riječ je i o drugačijim razlozima podložnim istragama koje bi tek trebale pokazati je li novac od podignutih kredita opravdano nestao u vrtlogu krize ili je pak moguće da je riječ o namjernom podizanju velikih kredita bez namjere da se bisnisi zaista zavrte, planirano izgradi i novac vrati. Za banke koje su kredite dale sukladno svojoj procjeni njihove rizičnosti taj je novac u većini slučajeva sasvim izgubljen slučaj i njegovo utjerivanje samo proizvodi nove troškove opterećujući daljnje poslovanje, te ih stavlja u poziciju da budućem kreditiranju ne mogu nuditi povoljnije uvjete nego ih nude ili u situaciju da zbog rizičnosti svojeg kreditnog portfelja moraju davati visoke kamate na štednju kako bi prikupili kapital za nove plasmane koji su zbog toga ponovno skuplji budućim tražiteljima kredita.
Tko su i čime se bave 10 najvećih dužnika u Hrvatskoj
1. I. D., poduzetnik
168 milijuna kn
Vlasnik nekoliko hotela na srednjem Jadranu pod blokadom je jedne tvrtke i jedne inozemne banke jer unatoč izdašnim kreditima nije uspio pokrenuti poslovanje nakon gotovo deset godina
2. D. A., poduzetnik, Zagreb
153 milijuna kn
Poduzetnik uglavnom u poslu s nekretninama koji je u karijeri bio vlasnik ili direktor 16 tvrtki, među kojima ih osam ima blokirane račune, dio ih je ugašen ili ne posluje, a račune su mu blokirale tri banke
3. D. K., poduzetnik, Slavonija
116 milijuna kn
Zbog propasti, a potom i stečaja proizvodne tvrtke čiji je bio vlasnik, lokalno Županijsko odvjetništvo je tražilo istragu zbog sumnji u financijsko oštećivanje tvrtke, a računi su blokirani zbog kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj
4. Z. J., poduzetnik, Osijek
103 milijuna kn
Dvije tvrtke u većinskom vlasništvu lani su mu završile u stečaju, jedna u čijem upravljanju sudjeluje također je u stečajnom postupku, četvrta prošle godine nije imala prihode, a potraživanja od njega ima sedam domaćih banaka
5. T. P. iz Đakova
100 milijuna kn
Poduzetnik koji je u vlasništvu imao dvije kompanije od kojih je jedna koja se bavila proizvodnjom i uslugama ugašena prošle godine, a jedna ne posluje već deset godina, a račune su mu blokirale dvije banke prije više od tri godine pa pod svojim imenom više ne posluje
6. S. G., turistički poduzetnik
82 milijuna kn
Osumnjičenik u jednoj od afera u proteklih pet godina koji je prije deset godina na krajnjem jugu Dalmacije pokretao gradnju turističkih objekata, a danas je valsnik male konzultantske tvrtke i račune mu blokira jedna domaća banka
7. M. K., poduzetnik iz okolice Splita
77 milijuna kn
Poduzetnik kojem je propalo ulaganje u luksuzni hotel na jednom hrvatskom otoku, tvrtka je završila u stečaju, a računi su blokirani i drugim tvrtkama s kojima je povezan te je dužan jednoj domaćoj banci
8. R. K, poduzetnik, Zagreb
77 milijuna kn
U poslu s građevinom, nekretninama i turizmom u tri tvrtke kojima danas račune blokira jedna strana banka i jedna leasing kuća pokušao je pokrenuti niz projekata, no njegove kompanije u svim godinama poslovanja nisu nikad imale stabilne prihode
9. R. Z., poduzetnik, Zagreb
73 milijuna kn
Vlasnik tvrtke koja je kredite podizala s planom ulaganja izvan Hrvatske i jamčila kredite, a pod blokadom računa našla se jer većinu podignutih kredita nije mogla plaćati banci sa sjedištem izvan Hrvatske
10. R. M., poduzetnik, Zagreb
71 milijun kn
U poslu zabave i produkcije pokrenuo je nekoliko tvrtki, jedna je završila u stečaju, jedna je ugašena, a preostale dvije imaju blokirane račune zbog kredita podignutih u dvije banke sa sjedištem u Hrvatskoj
Hotelijer rekorder
Jutarnji list je pretražujući dostupne baze podataka, poslovna izvješća niza kompanija i banaka, te druge izvore podataka, pronašao najvećeg hrvatskog dužnika koji je duguje 168 milijuna kuna, a riječ je o vlasniku nekoliko hotela na srednjem Jadranu čiji identitet ne možemo objaviti budući da je riječ o dugu privatnog poduzetnika drugoj privatnoj tvrtki i jednoj privatnoj banci sa sjedištem izvan Hrvatske. Zato objavljujemo popis najvećih hrvatskih dužnika s inicijalima i iznos nenaplativog duga koji smo detektirali.
Stotinu najvećih hrvatskih dužnika najviše duguje bankama, čak 70,92 posto svojih dugovanja ili 3,57 milijardi kuna, dok 113 milijjuna kuna duguju faktoring društvima i leasing kućama. Najzidašnije su danas najveće dužnike kreditirale članice Hypo grupacije na koje otpada četvrtina potraživanja ili milijarda kuna pri čemu je najviše kredita dala Hypo baka sa sjedištem u Hrvatskoj 564 milijuna kuna, dok je matična Hypo banka iz austrijskog Klagenfurta u situaciji da ne može naplatiti 314 milijuna kuna. Ostatak duga Hypo grupaciji odnosi se na njihova leasing društva.
Prvih stotinu dužnika u većini su slučajeva podizali kredite među kojima ni jedan nije manji od milijun kuna. Analiza podataka pokazuje da se 98,5 posto duga odnosi na pojedinačne ovrhe čiji je iznos jedan milijun kuna ili više od toga. Nekolicina dužnika svojim je kreditorima izdalo po 20 ili više zadužnica na iznos od upravo milijun kuna.
I dok su velike banke poput Zagrebačke banke kojoj dužnici među 100 najvećih duguju 538 milijuna kuna ili Hrvatske poštanske banke koja ne može naplatiti 491 milijun kuna održale stabilno poslovanje, malima to nije uspjelo. U propasti malih banaka poput Credo banke i Centar banke koje su u stečaju krediti najvećim hrvatskim dužnicima imaju značajan utjecaj na poslovnu propast iako one nisu najveći kreditori velikih dužnika. Među pet banka koje su najizdašnije kreditirale najveće dužnike nalazi se i Hrvatska banka za obnovu i razvoj koja povoljne kredite hrvatskim poduzetnicima plasira preko komercijaknih banaka, a u dugovima 100 najvećih dužnika zarobljeno joj je 384 milijuna kuna. Čak 16 banaka od najvećih dužnika potražuje više od 50 milijuna kuna.
Petorica sa 100 mil. kuna
Najveći dužnici gotovo najmanje duguju državi, svega 130,4 milijuna kuna ili 3,15 posto ukupnog duga. Jedan je poduzetnik državi dužan 26,8 milijuna kuna za porez i prirez na dohodak. Drugim građanima najveći dužnici duguju 6,5 milijuna kuna, a najrevnije plaćaju odvjetnike pa su im dužni svega 4 milijuna kuna koje odvjetnici moraju naplaćivati blokadom računa i ovrhama.
Među 100 najvećih dužnika samo prvih pet duguje 100 ili više milijun kuna, između 50 i 100 milijuna kuna dužno je njih 19, a između 25 milijuna kuna i 50 milijuna kuna duguje 47 velikih dužnika. Ostali duguju između 20 i 25 tisuća kuna. Najveći dužnici nisu posebo vezani ni za jedan poslovni sektor. Osim najvećeg dužnika koji posluje u uslužnom sektoru turizma oni koji duguju najviše bavili su se nekretninama, proizvodnjom, industrijom zabave bilo da su je tek planirali ili jedno vrijeme u njoj bili uspješni.
87 građana prosječno duguje 35 milijuna kuna
11. LJ. W. iz Varaždina
69 milijuna kuna
12. D. Ž. iz Varaždina
67 milijuna kuna
13. M. W. iz Splita
66 milijuna kuna
14. Lj. M. iz Istre
65 milijuna kuna
15. G. D. iz Trogira
60 milijuna kuna
16. N.Ž. iz Zagreba
60 milijuna kuna
17. B.Š. iz Zagreba
57 milijuna kuna
18. Z.T. iz Zagreba
55 milijuna kuna
19. A. V. iz Zagreba
55 milijuna kuna
20. B. M. iz Zagreba
54 milijuna kuna
21. J. P. iz Zagreba
53 milijuna kuna
22. S.Č. iz Zagreba
53 milijuna kuna
23. G. D. iz Zagreba
52 milijuna kuna
24. M. V. iz Splita
52 milijuna kuna
25. B. Č. iz Pule
52 milijuna kuna
26. B. S. iz Rijeke
52 milijuna kuna
27. I. I. iz Zagreba
51 milijuna kuna
28. S. B. sa Brača
51 milijuna kuna
29. E.U. iz Trogira
49 milijuna kuna
30. B. Ž. iz Podstrane
47 milijuna kuna
31. R. T. iz Zagreba
47 milijuna kuna
32. Ž. M. iz Zagreba
47 milijuna kuna
33. V. B. iz Splita
46 milijuna kuna
34. S. M. iz Zagreba
46 milijuna kuna
35. S. M. iz Buzeta
45 milijuna kuna
36. M. N. iz Zagreba
21 milijuna kuna
37. I.M. iz Čakovca
45 milijuna kuna
38. A.M. iz Crikvenice
44 milijuna kuna
39. R.J. iz Zagreba
44 milijuna kuna
40. Z.P. iz Zagreba
43,2 milijuna kuna
41. M. P. iz Zagreba
43 milijuna kuna
42. M. P. iz Strmca
43 milijuna kuna
43. Ž. K. iz Splita
42 milijuna kuna
44. M. L. iz Zadra
41 milijuna kuna
45. E. H. iz Zagreba
39 milijuna kuna
46. Z. S. iz Zagreba
39 milijuna kuna
47. V. W. iz Zagreba
39 milijuna kuna
48. T. B. iz Pirovca
37 milijuna kuna
49. D. N. O. iz Pule
37 milijuna kuna
50. D. Ž. iz Zagreba
36 milijuna kuna
51. S. M. iz Splita
36 milijuna kuna
52. N. J. iz Solina
36 milijuna kuna
53. A. Ž. iz Zadra
35 milijuna kuna
54. I. P. iz Varaždina
5 milijuna kuna
55. I. P. J. iz Stare Novalje
34 milijuna kuna
56. I. H. iz Zagreba
25 milijuna kuna
57. A. T. iz Zagreba
33 milijuna kuna
58. J. P iz Zadra
32 milijuna kuna
59. P. Đ. iz Zatona
32 milijuna kuna
60. D. M. iz Zagreba
21 milijuna kuna
61. D. T. iz Zagreba
32 milijuna kuna
62. M. W. iz Daruvara
31 milijuna kuna
63. D. K iz Čakovca
30 milijuna kuna
64. K. P. iz Čakovca
29 milijuna kuna
65. Z. F. iz Dubrovnika
29 milijuna kuna
66. M. G. iz Kumrovca
28 milijuna kuna
67. N. G. iz Zagreba
27 milijuna kuna
68. R. R. iz Zagreba
27 milijuna kuna
69. M. C. (nepoznato)
26 milijuna kuna
70. A. J. iz Bala
26 milijuna kuna
71. M. M. iz Splita
26 milijuna kuna
72. D. K. iz okolice Zagreba
26 milijuna kuna
71. Z. V. iz Zaboka
26 milijuna kuna
73. A. M. iz Zagreba
25 milijuna kuna
74. J. K. iz Velike Gorice
25 milijuna kuna
75. A. J. iz okolice Splita
24 milijuna kuna
76. Z. P. iz Slavonskog broda
23 milijuna kuna
77. N. K. iz Splita
23 milijuna kuna
78. L. E. K. iz Splita
23 milijuna kuna
79. V. G. iz Kumrovca
23 milijuna kuna
80. K. P. iz Osijeka
23 milijuna kuna
81. J. K. iz okolice Zagreba
23 milijuna kuna
82. V. L., jamac (nepoznato)
23 milijuna kuna
83. H.Z. iz Zagreba
22 milijuna kuna
84. T.Č. iz Zagreba
22 milijuna kuna
85. D.D. iz Sesveta
21 milijuna kuna
86. S.Ž. iz Poreča
21 milijuna kuna
87. Z. T. iz Poreča
21 milijuna kuna
88. M. P. (nepoznato)
21 milijuna kuna
89. M. N. iz Pakraca
21 milijuna kuna
90. S. M. iz Dubrovnika
20 milijuna kuna
91. V.R. (nepoznato)
20 milijuna kuna
92. V.H. iz Zagreba
20 milijuna kuna
93. J.K iz Zagreba
20 milijuna kuna
94. G.S. iz Splita
20 milijuna kuna
95. L.M. iz Dubrovnika
19 milijuna kuna
96. T.L. iz okolice Osijeka
19 milijuna kuna