Martina Dalić zagovarala je neoliberalni pristup gospodarstvu, dok HDZ kao demokršćanska stranka zagovara socijalno-tržišno gospodarstvo - tim je riječima HDZ-ov Željko Rainer pojasnio zašto je Dalić napustila stranku. Razloga je, naravno, više, od neslaganja s članovima gospodarskog tima, pa do višemjesečnog izostanka komunikacije sa šefom stranke Tomislavom Karamarkom. No, činjenica koja je prevagnula u odluci Dalić da napusti HDZ, čini se, je nedostatak interesa vrha stranke za njezino viđenje rješenja izlaska iz krize, pogotovo kad je riječ o reformi državne i javne uprave. Vodećim HDZ-ovcima nije se svidjelo smanjenje državne uprave koje je Dalić zagovarala.
KOMENTAR JELENE LOVRIĆ HDZ nema ekonomski plan i nije spreman preuzeti vlast
Ona je, uz Đuru Njavru, kažu u HDZ-u, jedina iz gospodarskog tima, u kojem su još i Domagoj Milošević, Marko Kolaković i Tomislav Ćorić, dobila u zadatak da napravi program za izlazak iz krize. Kako tvrde naši izvori iz stranke, njezin je program bio puno konkretniji i detaljniji od onog koji je ponudio Njavro, no na kraju je vrh stranke odbacio njen koncept. Neobično je, međutim, što je njen program u studenom 2013. Predsjedništvo stranke prihvatilo, pa su Dalić i Milošević već krenuli u taj posao, da bi ih potom počeli ignorirati.
Naime, u HDZ-u se počela pojavljivati nova imena poput Kolakovića i Ćorića, a u posljednje vrijeme i HSLS-ova Josipa Budimira. Oni i njihove ideje potom su počeli uzimati sve veći prostor, a reforma javne uprave počela je padati u zaborav. U HDZ-u pričaju kako je, uz neke članove tima, jedna od glavnih protivnica reforme Martine Dalić bila i kninska gradonačelnica Josipa Rimac koju je očito zasmetao prijedlog o smanjivanju zaposlenih u lokalnoj upravi.
- Ne čudi me što reforma Martine Dalić nije prošla. Ona govori jezikom struke, a u HDZ-u se nisu spremni odreći sinekura - smatra jedan dugogodišnji član stranke. O konkretnim prijedlozima reforme javne uprave Dalić nije spremna govoriti, ali ona bi se vrlo skoro, u formi zakonskih prijedloga, trebali naći u saborskoj proceduri.
- Političari potiho zaključuju kako hrvatski narod nije spreman na promjene, “ne opažajući pri tome da su upravo oni ti koji svojim nedosljednim i promjenljivim potezima oblikuju stavove toga naroda”, napisala je Dalić prije nekoliko mjeseci u tekstu za Banku koji potpisuje zajedno s kolegom Davorom Božinovićem, saborskim zastupnikom HDZ-a i bivšim ministrom obrane. Pritom su naveli primjer predsjednika Josipovića koji je, govoreći o outsourcingu, istaknuo da “... outsourcing nije pravi put jer s jedne strane smanjuje troškove, ali s druge strane većem broju zaposlenika smanjuje prava iz radnog odnosa koja bi svatko trebao imati”. Dalić smatra da je reforma javne uprave “majka svih reformi” jer je njena neefikasnost najveća prepreka poslovanju u Hrvatskoj.
- Tri su bitna aspekta obuhvatne reforme državne i javne uprave: politički, organizacijski i motivacijski. Naglašavamo obuhvatna jer parcijalna rješenja (kao što je na primjer outsourcing) i kozmetičke promjene neće dati željene rezultate - ističe. Politički aspekt reforme državne i javne uprave podrazumijeva njezinu depolitizaciju. U trima baltičkim državama najviši su državni službenici odmah ispod razine ministra. Hrvatska, nasuprot tome, danas ima tri (ili čak četiri) razine politički imenovanih dužnosnika, što implicira da nakon promjene vlasti ministarstva i druge državne institucije ostaju bez dvije-tri razine službenika, čime se gubi institucionalna memorija.
- Depolitizacija podrazumijeva smanjivanje broja politički imenovanih razina upravljanja uz istodobno uvođenje kriterija napredovanja i izbora rukovodećih službenika, koji se temelje na znanju i rezultatima rada. Depolitizacija također podrazumijeva i povećanje transparentnosti i javnog uvida u izbor rukovodećih službenika javnom objavom rezultata natječaja na internetskim stranicama odgovarajuće institucije.
Organizacijski aspekt reforme znači pojednostavljivanje organizacijske strukture državnih tijela, uklanjanje preklapanja u nadležnostima radi koncentracije relevantnih znanja i kompetencija na jednom mjestu. To uključuje i pitanje broja ministarstava (koji je u Hrvatskoj prevelik), ali i pitanje preklapanja poslova između ministarstava i brojnih agencija. Organizacijski aspekt reforme zahtijeva i jednostavniju vertikalnu podjelu nadležnosti između državne vlasti i jedinica lokalne samouprave, uključuju i ukidanje ureda državne uprave po županijama.
Cilj je motivacijskog aspekta reforme osigurati da svaki državni i javni službenik bude potpuno siguran da njegovo napredovanje i položaj u službi ovisi o znanju, kompetencijama i rezultatima rada, a ne o političkoj podobnosti i vezama s politički imenovanim dužnosnicima. Jedan od mehanizama za ostvarivanje ovih ciljeva je uvođenje mjerljivih pokazatelja rada, sustava platnih razreda i napredovanja isključivo na temelju objektivnog mjerenja i ocjenjivanja radnih učinaka. Sastavni dio takve reforme je i mogućnost otkaza iz državne i javne službe u slučaju negativnih ocjena i neostvarivanja postavljenih zadataka.
Ako je Dalić predstavnica neoliberalne struje, kao što tvrdi Reiner, onda je drugi član HDZ-ova gospodarskog tima, Marko Kolaković, zagovornik državnog intervencionizma. On je, među ostalim, bio zagovornik programa gradnje podvodnih tunela do otoka.
- Žao mi je što Dalić nije svoje stavove podijelila najprije s nama. Ovo je već drugi put da istupa u medijama bez dogovora, ali to više govori o njoj nego o nama - kaže Kolaković.
- Svi smo uputili prijedloge. Nisam ni ja dobio odgovor od predsjednika, ali čekamo da se svi ti prijedlozi uklope u konačni model - objasnio je Kolaković. Jedan od ekonomskih stratega vodeće oporbene stranke, Đuro Njavro, jučer je odlazak Martine Dalić ocijenio kao pogrešan potez.
- Svojim potezom nije ojačala one snage u HDZ-u koje su spremne i koje planiraju provesti reforme - prokomentirao je Njavro novinarima odlazak Dalić iz HDZ-a. Na pitanje jesu li stavovi Martine Dalić u HDZ-u ocijenjeni kao previše neoliberalni, Njavro je odgovorio da je program HDZ-a “ono što se u Europi prepoznaje kao politika socijalno-tržišnog gospodarstva”.
- To je politika ravnoteže između snaga tržišta i brige za one koji na tržištu ne mogu ravnopravno sudjelovati. Temelj te politike je relativno mala, jeftina i efikasna država i državna administracija, koja će svoje ciljeve postići u suradnji s privatnim sektorom i poduzetnicima - tvrdi Njavro.
Ključne točke prijedloga reforme javne uprave Martine Dalić
1. smanjivanje broja politički imenovanih razina upravljanja uz istodobno uvođenje kriterija napredovanja i izbora rukovodećih službenika, koji se temelje na znanju i rezultatima rada
2. javni uvid u izbor rukovodećih službenika objavom rezultata natječaja na internetskim stranicama odgovarajuće institucije
3. uklanjanje preklapanja u nadležnostima, smanjenje broja ministarstava i ukidanje ureda državne uprave po županijama
4. uvođenje mjerljivih pokazatelja rada, sustava platnih razreda i napredovanja isključivo na temelju objektivnog mjerenja i ocjenjivanja radnih učinaka
5. mogućnost otkaza iz državne i javne službe u slučaju negativnih ocjena i neostvarivanja postavljenih zadataka i ciljeva