Danijel Nestić za područje plaća, Maja Vehovec za zdravstvo, Mihaela Grubišić Šeba za agencije i fondove, Marina Kesner Škreb za subvencije i Vjeko Bratić za porezne rashode, znanstvenici su s Ekonomskog instituta Zagreb i Instituta za javne financije koji bi trebali postati ključni stručnjaci u najnovijem pothvatu Vlade - dubinskoj analizi javnih rashoda u ovoj godini, neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora.
Konkretne mjere
Ta bi analiza, što je Vlada i objavila krajem prošlog mjeseca, trebala biti gotova do 1. veljače iduće godine i rezultirati prijedlogom konkretnih mjera za smanjenje javnih rashoda. Vlada je odlučila da će za šefove pet timova sastavljenih od državnih službenika u resornim ministarstvima pozvati stručnjake za pojedina područja s dvije znanstvene institucije te da će oni taj posao odraditi bez dodatne naknade upravljajući provođenjem analize. Na institutima su se sami znanstvenici trebali dogovoriti tko će se prihvatiti toga angažmana za Vladu koja pak traži da im povjerenstva predlože mjere putem kojih javne rashode mogu smanjiti za oko tri milijarde kuna. Na nove dužnosti tek ih treba imenovati Vlada, a dok to čekaju svih je pet znanstvenika koji se istraživački bave navedenim područjima i dobro ih poznaju odbilo odgovoriti kakve su realne uštede moguće u resorima za čije će dubinsko snimanje biti zaduženi, opravdavajući se da nemaju službenu potvrdu svog angažmana te da je za sve informacije nadležno Ministarstvo financija. Mihaela Grubišić Šeba s Ekonomskog instituta u Zagrebu kratko je pak poručila da bi za područje rashoda agencija i fondova trebala biti zamjenica ravnateljici instituta Dubravki Jurlini Alibegović koja također nije odgovorila na pitanja s kojim znanstvenim istraživačkim hipotezama kreću u dubinsko snimanje. Tajnica Danijela Nestića poručila je da je on na putu.
Vlada ih je obvezala da iznjedre mjere čijim bi provođenjem svaki resor mogao uštedjeti najmanje 10 posto godišnje u odnosu na tekući plan za ovu godinu.
Rezanje plaća
Danijel Nestić na Ekonomskom institutu tijekom ove godine za Vladu radi na zasebnom projektu “Analize plaća u javnom i privatnom sektoru” čiji je naručitelj Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Državni proračun godišnje na plaće troši 21,3 milijarde kuna, pa se od Nestićeva upravljanja službenicima u dubinskom snimanju očekuju mjere kojima bi se uštedjelo najmanje dvije milijarde kuna u troškovima za zaposlene.
Spašavanje gubitnika
Subvencije porezne obveznike kroz državni proračun godišnje koštaju blizu šest milijardi kuna pa bi ušteda trebala iznositi 600 milijuna kuna. Marina Kersner Škreb, koju bi se trebalo zadužiti za ovo područje, ovo je ljeto u osvrtu Instituta za javne financije ustvrdila da bi Hrvatska trebala prestati spašavati tržišne gubitnike i novac poreznih obveznika preusmjeriti u stvaranje uvjeta za razvoj novih industrija i konkurentnih poduzetnika koji će potaknuti rast i zapošljavanje. Kao najvećeg pojedinačnog korisnika državnih potpora u Hrvatskoj istaknula je HRT, koji kroz sustav pristojbe za poticanje javnog emitiranja dobiva oko 1,1 milijardu kuna. Potpore se od 2008. nominalno smanjuju, no njihov je udio u BDP-u prosječno oko 2,7 posto, dok je u ostalih 27 članica EU gotovo pet puta manji i prosječno iznosi 0,5 posto BDP-a.
Od zdravstva na koje ove godine odlazi 22 milijarde kuna, očekuju se uštede od dvije milijarde kuna. Maja Vehovec, autorica nekoliko knjiga o financiranju bolnica, više je puta isticala da za ozbiljnu analizu potrošnje u zdravstvu nedostaju transparentni podaci.
Znanost i kultura
Mihaela Grubišić Šeba i ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović morat će se pozabaviti, među ostalim, i potrošnjom države na instituciju u kojoj rade te nizom drugih instituta iz resora Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture te predložiti kako da i ti troškovi budu 10 posto manji.
Država je do sada u pravilu putem projekata plaćala znanstvenike da sa svojim timovima analiziraju i predlažu mjere, no ovaj put to bi trebali raditi bez dodatne naknade.