“Digitalizacija i digitalna transformacija” naziv je SDP-ove strategije za digitalizaciju društva koju bi provodili ako dođu na vlast, a koju smo imali priliku prolistati.
Dokument je podijeljen u nekoliko poglavlja, a sve je napisano radi povećanja učinkovitosti uz pomoć automatizacije procesa, povećanja dostupnosti podataka i informacija, povećanja transparentnosti te smanjenja troškova.
“Predlaže se u cijelosti promijeniti zastarjelu i skupu paradigmu razvoja velikih državnih i javnih IT sustava u agilni sustav koji će omogućiti ravnopravno natjecanje i razvoj velikog broja mikro i malih poduzetnika, što će ojačati i promovirati startup poduzetnički mentalitet. Model razvoja smanjuje troškove investicija, daje brze rezultate i umanjuje rizik i trošak neuspjeha”, piše u strategiji.
Push notifikacija
Kad je riječ o povećanju učinkovitosti, SDP u prvoj godini mandata želi digitalno transformirati 200 procesa/procedura, a do kraja mandata 1000 procesa te ukinuti 2000 neučinkovitih ili nesvrsishodnih procesa. Godišnje bi zbog toga bilo trebalo oko 10.000 radnih sati manje u upravi, a do kraja mandata žele i da 100 posto svih obrazaca bude digitalizirano.
Kao primjere novih servisa navode “jedan klik”, aplikaciju za zahtjev za dječji doplatak kroz sustav eGrađani, aplikaciju za promjenu liječnika opće prakse, stomatologa, ginekologa, obveznog osiguravajućeg/mirovinskog društva, mobilnu aplikaciju s “push notifikacijama” koja vas obavještava o izostancima i novim ocjenama djeteta s usporednim statistikama ostalih učenika u razredu, “uberizaciju” specijalističkih i drugih pregleda i procedura na način da se tražena medicinska usluga pronađe u najbržem mogućem terminu u najbližoj ustanovi, jednostavan pregled registrirane imovine građana na jednom mjestu, digitalne referendume i peticije.
Žele i da podaci i informacije budu dostupne, pa tako navode geolokacijske usluge Državne geodetske uprave, adresare, registre, matice i slično, vozne redovi, liste čekanja, javnu nabavu, zemljišta u najmu ili koncesiji, mape navodnjavanja, meteorološke podatke, registre državne imovine...
U dokumentu se i transparentnost navodi kao bitna točka pa bi tako objavljivali sva plaćanja državnog proračuna do razine pojedinačnog računa u realnom vremenu, objavili bi sve troškove proračuna do razine stavaka pojedinačnog računa i jediničnih cijena za kupljenu robu ili uslugu, osobne troškove zaposlenika i dužnosnika državne i javne uprave, javne natječaje...
“Identifikacija i objava svih drugih podatkovnih setova koji podižu razinu transparentnosti i povećavaju šansu identifikacije kriminala i koruptivnih radnji. Svi ovi podatkovni setovi moraju biti dostupni non-stop svima i bez ograničenja putem web aplikacija, a tijela koja ih održavaju moraju ih ažurirati u redovitim i poznatim intervalima”, piše u dokumentu.
Otvoreni kod
Ideja je i da na razini Vlade postoji glavni koordinator svih procesa digitalizacije, tzv. CIO (Chief Information Officer), koji ne mora nužno biti dužnosnik, ali mora imati podršku Vlade. Naime, trenutačno je problem to što Ministarstvo uprave vodi neke procese digitalizacije, ali su oni raštrkani po svim drugim ministarstvima i teško je to bez autoriteta koordinirati.
- Tu nije riječ o nekom novom tijelu, ministarstvu, nego bi to bilo koordinativno tijelo koje bi osiguravalo da su sva državna tijela usmjerena na realizaciju strategije, to podrazumijeva i radikalnu promjenu tih monolitnih sustava poput Fine, Carneta, APIS-a - objašnjava Mihael Zmajlović, SDP-ov čovjek za digitalizaciju.
Država će pri nabavi IT sustava koristiti rješenja otvorenog koda gdje je to moguće s jedne strane, a s druge želi se ipak dopustiti malim i srednjim dobavljačima da ponude rješenja kako bi se stvorila tržišna utakmica i povećala konkurentnost i kreativnost.