EKSPLOZIJA ZADUŽIVANJA

OTKRIVAMO: SULUDI KREDITI HDZ-OVE VLADE Usred krize HAC gradio nepotrebne ceste

Vlada HDZ-a gradila je autoceste iako za to nije bilo opravdanja ni plana kako će se krediti vraćati

Gradnju autocesta u Hrvatskoj trebalo je zaustaviti 2008. godine kada je dostignut maksimalni dopušteni iznos investiranja od oko 29 milijardi kuna, izvijestio je početkom 2012. Nadzorni odbor HAC-a njegov tadašnji predsjednik Stanko Kovač.

Kako je od tih 29 milijardi kuna čak 21,3 milijarde trebalo namaknuti kreditima, izračunato je kako HAC iz svojih prihoda može vraćati anuitete kredita. No, HDZ-ova Vlada, nakon pobjede na izborima 2003., u potpunosti odbacuje taj model financiranja i odlučuje po svaku cijenu nastaviti gradnju autocesta jer zapravo nema nikakav drugi razvojni projekt. Donose se odluke o gradnji autoceste prema Pločama, Osijeku, Podravskom ipsilonu i prema Sisku.

Ti projekti zapravo nemaju nikakve prometne opravdanosti, što je danas itekako vidljivo, a financijski plan gradnje zasnivao se na kreditnim zaduženjima za koje nitko nije pitao kako će se to vraćati. U potpunosti je srušen model financiranja gradnje koji je utvrdio da će autoceste financirati vozači kroz cestarinu i naknadu iz benzina te je teret prebačen na sve građane.

Eksplozija kredita krenula je već u prosincu 2008. kada je podignut kredit kod Zagrebačke banke na 70 milijuna eura. U trenutku kada gospodarska kriza uvelike trese Europu, u HAC-u započinje trend podizanja kratkoročnih kredita s rokom otplate od pet godina. U razdoblju od samo godinu i pol dana podignuto je sedam kratkoročnih kredita s takvim rokom otplate.

Njihova ukupna vrijednost je 670 milijuna eura. Od tih sedam kredita za tri se glavnica mora otplatiti odjednom nakon pet godina, odnosno sljedeće godine. Riječ je o 370 milijuna eura. Među njima je i famozni kredit od 100 milijuna eura podignut kod američke investicijske banke JP Morgan uz kamatu od 9,37 posto. Pod istim uvjetima ugovoren je i kredit za Autocestu Rijeka - Zagreb u vrijednosti 135 milijuna eura. Sve te kredite dogovarao je Josip Sapunar, tadašnji član Uprave HAC-a za financije.

Od kraja 2008. godine, kada je dakle trebalo zaustaviti sve investicije, do kraja 2012. godine ukupno je podignuto 17 kredita u vrijednosti 1,8 milijardi eura. Usporedbe radi, od 2002. do sredine 2008., dakle u šest godina, podignuto je 20 kredita. Zanimljiva je usporedba namjene tih kredita.

Do kraja 2008. godine oni su namijenjeni isključivo za gradnju autocesta. Od 2009. godine dio kredita se namjenjuje refinanciranju dospjelih obveza, opće poslovanje HAC-a, za obrtna sredstva HAC-a itd.

To samo dokazuje tezu da HAC iz svojih prihoda više nije mogao financirati dospjele obveze te je morao kreditirati svoj svakodnevni rad, a ne samo gradnju. A uvjeti kreditiranja bili su sve gori.

I dok su do kraja 2008. uvjeti kreditiranja bili povoljni, od 2009. nadalje oni su sve gori te se kamate penju preko 6 posto dok su prije većinom bile od 1,5 do 2 posto. No, HDZ-ove Vlade pod Sanaderom i Jadrankom Kosor nisu željeli prestati sa zaduživanjem i gradnjom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. veljača 2023 10:04